Kliker.info

U ozračju 32. Sarajevo Film Festivala, u emisiji BHT1 Ekskluziv, gostovala je međunarodno priznata glumica i umjetnica Yasmine Al-Massri, poznata po filmovima „Karamel“ i „Palestina ‘36“, kao i serijama „Crossbones“ i „Quantico“.

Govoreći o svom prvom susretu sa Sarajevom, Al-Massri nije krila oduševljenje atmosferom festivala i načinom na koji cijeli grad živi film.

„Nikad nisam bila na filmskom festivalu ili događaju generalno koji ima takvo srce kao jedan logo“, kazala je ona.

Kaže da je posebno dirnuta činjenicom da filmove ne slave samo filmski profesionalci, već i građani Sarajeva.

„Ovo je cijeli grad koji tu izađe da slavi priče i one koji pričaju priče. Ovaj grad je zaista poseban za nekog poput mene.“

Govoreći o sebi i svom identitetu, Al-Massri kaže da je danas najprije majka, a potom umjetnica, žena i aktivistica.

„Ja sam majka. Ja sam žena koja živi u Parizu, koja ide na univerzitet, radi u Hollywoodu, zagovara socijalnu pravdu, ljudska prava, ali i ženska prava da se izraze“, kazala je.

Dodaje da je upravo život na raskrsnici različitih identiteta naučio da svoj identitet ne pokušava smjestiti u jednu kategoriju.

„Palestinu nosim sa sobom u svaku sobu kada govorim o socijalnoj pravdi, kao što i slobodnu ženu u sebi vodim sa sobom“, navela je.

„Palestina ‘36“ – priča o prošlosti koja snažno govori o sadašnjosti

Al-Massri u filmu „Palestina ‘36“ igra novinarku Kulud, obrazovanu i angažiranu ženu koja se suprotstavlja društvenim normama i britanskom mandatu te pokušava govoriti istinu.

Za nju je ta uloga posebno značajna zbog sličnosti između historijskog perioda koji film prikazuje i današnjih događaja u Gazi.

Ističe da joj je posebno važno što kroz lik novinarke može govoriti o značaju novinarske profesije i svjedočenja.

„Za mene je čast da budem makar nekoliko sekundi u njihovim cipelama na velikom ekranu i da kažem koliko je važno ispričati priču i istinu“, izjavila je Al Massri.

Govoreći o snimanju filma u okolnostima rata i o tome kako je ekipa doživljavala ono što se događa u Gazi, ona kaže da su svi osjećali posebnu odgovornost.

„Ne borite se samo pištoljem kada je vaša zemlja napadnuta, već se borite idejama, sa pričama“, navela je.

Posebno je istakla činjenicu da palestinska zajednica nije homogena, već rasuta širom svijeta.

„Mi, palestinski narod, napravljeni smo od fragmenata iz svakog kraja svijeta. Mi smo također izbjeglice u vlastitoj zemlji“, dodala je Al Massri.

Za nju je film „Palestina ‘36“ upravo suprotno – trenutak u kojem su se ti fragmenti ponovo povezali.

„Ovaj film je okupio porodicu. Ne samo našu porodicu, već i veću porodicu – saveznike iz cijele kreativne zajednice“, kazala je.

Al-Massri govori i o pokušajima ograničavanja prikazivanja filma, ali naglašava da je upravo to dodatno pokazalo njegovu snagu.

„Kada ste rođeni kao Palestinka, već se borite sa cijelim svijetom“

Dodaje da palestinski umjetnici ne očekuju da sistem sarađuje s njima, već da su naučili stvarati uprkos preprekama.

„To je u našoj DNK – da pravimo filmove protiv sistema. I ne očekujemo da sistem sarađuje.“

Za uspjeh filma, kaže, zaslužni su brojni ljudi koji su stali iza projekta – od umjetnika i istraživača do producenata i distributera.

Al-Massri je govorila i o vlastitom izbjegličkom iskustvu i njegovom utjecaju na njenu umjetnost.

Rođena u Libanonu, živjela je u različitim zemljama, a danas ima više državljanstava i međunarodnu karijeru. Ipak, priznaje da je pitanje doma za nju i dalje složeno.

„Ne znam gdje je dom. Osjećam da sam stalno na raskrsnici toliko stvari danas“, objašnjava Al Massri.

Kaže da joj je život izbjeglice dao posebnu osjetljivost za priče ljudi koji su prisiljeni napustiti svoje domove.

„Kada odrastete u zajednici, kada ste rođeni kao izbjeglica, kada nema sistema iza vas, nemate platformu koja vam dopušta da se izrazite. I ja to osjećam“, naglasila je.

Dodaje da je mogućnost obrazovanja i umjetničkog izražavanja za nju bila privilegija koju želi vratiti kroz svoj rad.

„Imala sam priliku da nađem svoj glas, svoje riječi. I ja dugujem ljudima da ispričam te priče.“

Jedna od najvažnijih poruka razgovora bila je potreba da se palestinski narod u umjetnosti ne prikazuje isključivo kroz rat, patnju i izbjeglištvo.

Al-Massri smatra da će palestinski autori biti zaista slobodni onda kada budu mogli pričati sve vrste priča – od ljubavnih i komičnih do trilera i priča o svakodnevnom životu.

„Kada pričate priče o žrtvama, smrti i dubokoj boli, na neki način dehumanizujete ljude. Ograničavate njihovo ljudsko iskustvo na bol i na to da su žrtve“, smatra naša sagovornica.

Njena želja je jednostavna:

„Želim da igram ulogu žene koja ne gubi svoje dijete na graničnom punktu, već koja je zaljubljena.“

Upravo zato Al Massri vjeruje da palestinska kinematografija mora dobiti prostor za nove teme i drugačije priče.

„Želim da Palestina bude ne samo priča o boli, već i priča o životu, o porodici, o domu“, zaključila je ona.

Razgovor sa Yasmine Al-Massri za BHT1 Ekskluziv vodio je Dževdet Tuzlić.

(Kliker.info-BHRT)