Kliker.info

Bivši predsjednik Crne Gore i bivši lider DPS-a Milo Đukanović bio je  gost History Festa u Sarajevu gdje je u razgovoru sa historičarem Tvrtkom Jakovinom evocirao uspomene na proteklih 30 godina u kojima je bio ključna ličnost u političkom životu Crne Gore.

Raspad Jugoslavije, vrijeme rata, unutarstranačke borbe sa Momirom Bulatovićem, crnogorskim liderom bliskim Slobodanu Miloševiću, borba za nezavisnost Crne Gore i konačno referendum za nezavisnost – svi ovi historijski procesi su neodvojivo su vezani za ličnost Mila Đukanovića.

No, kraj njegove dominacije političkim životom Crne Gore došao je u ranim 2020-im pod okolnostima koje i danas izazivaju veliko interesovanje regionalne javnosti. Općenito se smatra da su strani interesi utjecali na to da vlast izgube i Đukanović u Crnoj Gori i Bakir Izetbegović u BiH, dok je kosovski lider Albin Kurti uspio opstati na vlasti uprkos snažnom pritisku.

KVALITET POLITIKE NA NAJVAŽNIJIM MJESTIMA JE UŽASNO LOŠ

Upravo je to bilo jedno od pitanja na panelu. Koliko je presudan bio strani faktor da vlast ova dva lidera bude okončana gotovo u istom periodu i kakve su danas političke i društvene posljedice tih procesa.

“Ne bih vam mogao negirati to što ste kazali. Ja mislim da je danas uticaj međunarodne politike jači nego što je bio u bilo kojoj godini mog dugog političkog vijeka a trajao je 30 godina. Ono što je još lošije od toga je da je kvalitet politike i na tim prestižnim mjestima u međunarodnoj zajednici užasno loš.

Danas je kvalitet politike u slobodnom padu svuda u svijetu. Je li se neko mogao nadati da ćemo gledati one scene u Washingtonu prilikom primopredaje vlasti između Bidena i Trumpa? Je li se neko mogao nadati ovakvoj ulozi SAD u globalnoj politici u ovom periodu? Je li se neko mogao nadati da bi predsjednik države na koju je izvršena agresija mogao da prođe onakav teror u Bijeloj kući? To više nije pitanje kvaliteta politike, to je pitanje elementarne pristojdnosti. Mi smo do dna došli”, kazao je Đukanović i nastavio:

“E sada, ta politika negdje daje sebi za pravo da kreira formule spasa i sreće za Zapadni Balkan. Ispričaću vam jednu pričicu, može biti vrlo zanimljiva. Negdje 2022. godine, iz Washingtona stiže spasonosna formula ‘Open Balkana’. Ja pitam, pa dobro, šta sad ovo znači, imamo ‘Belinski proces’. To je mnogo kvalitetnija incijativa na istu temu. Berlinski proces nas obavezuje da mi saradnju baziramo na evorpskim standardima, a ‘Open Balkan’ nas obavezuje da mi pravimo saradnju na našim standardima.

Međutim, postoji jedna upornost, prepoznajemja taj lobi, on je od mlađeg Sorosa pa preko određenog srednjeg nivoa u State department. To je bila ta grupa za pritisak za prihvatanje te inicijative. Razgovarao sam sa ljudima iz State Departmenta i tada kazao: ‘Znate šta znači da vi favorizujete bilo koju državu u ovom regionu. To znači nesporazume i sukobe. Ne znam odakle vam sada ta promjena politike. Do jučer ste vodili uravnoteženu politiku između svih šest država ovog regiona’.

“OPEN BALKAN” JE BIO OPASAN PO STABILNOST REGIONA

U jednom trenutku je krenulo favorizovanje. Znate, to je ekonomska inicijativa. I logično je da će u toj ekonomskoj inicijativi najveće ekonomije Srbije i Albanije imati dominaciju.

Ja kažem: ‘Znate šta, vi možete da zamislite da će ta inicijativa biti samo ekonomska. Pošto malo bolje znam ovaj region, znam kada nekome legitimišete pravo na bilo koju dominaciju – to direktno završi u otimanju teritorija. Nemojte da potcijenimo neke ljude koji su prethodno napravili te greške. Ni Milošević ni Tudjman nisu bili ljudi bez formata. Oni su odlučili da se poigraju u nekom trenutku sa nacionalnim emocijama, onda je duh izašao iz boce i tu je bio kraj priče. Onda se završilo genocidom u Srebrenici. Hoćete opet da eksperimentišete?’

Rekli su: ‘Ne, ne, ne, mi ćemo to držati pod kontrolom’. Rekao sam: ‘Nemam nikakvog povjerenja prema vašoj sposobnosti da tu stvar držite pod kontrolom.’

I vrlo istrajno smo se borili protiv toga i izborili da to ne bude implementirano jer smo vidjeli sve štetne posljedice te incijative koje su u finalu bile opasne po stabilnost regiona”, kazao je Đukanović.

Istakao je da su strani utjecaji u regionu jaki i da vrlo često bez dovoljno dubine i sagledavanja naše problematike pokušavaju da nam ponude formule našeg usrećenja.

“U to odavno ne vjerujem. Rekao sam: ‘Neka se sve fino odvija u Evropi i na globalnoj sceni, ali ono što je najvažnije je da mi sredimo naše kuće onako kako treba. Niko to ne može uraditi bez nas.'”

POD UTJECAJEM STRANIH SILA DOŠLO JE DO PROMJENE VLASTI U REGIONU 

Istakao je da je stranog utjecaja nesumnjivo bilo u promjenama vlasti i u Crnoj Gori i u Bosni i Hercegovini.

“A da li je bilo tog utjecaja u promjenama vlasti: Bilo je! I u Crnoj Gori i ovdje je bilo. Siguran sam u to. Da li treba da vam uopće kažem, poslije 30 godina kontinuiteta jedne vlasti, ko je lud da osporava potrebu da dođe do promjene vlasti. To je uredu. I vjerovatno je bilo zrelo da dođe do promjene vlasti, da se testira crnogorska sposobnost i zrelost njene demokratije, da obavi mirnu tranziciju vlasti. I na svu sreću, to je obavljeno besprijekorno. Ali, znate, nemojte da previdimo kako se to dogodilo”, kazao je Đukanović.

ZAPADNE DIPLOMATIJE SU ŠEGRTOVALE RUSIJI I SRBIJI 

Naglasio je da se to dogodilo ozbiljnom zloupotrebom crkve koja je svo vrijeme igrala ulogu parapolitičke orgnaizacije a ne vjerske organizacije i koja je tu ulogu obavljala u korist Kremlja, koji je bio glavni scenarista, a Beograd je pripomagao.

“Ono što je posebno važno, to je šegrtovanje u tom poslu od strane zapadnih diplomatija. Oni su se uključivali u taj politički život Crne Gore. Tu su bili prvih osam mjeseci 2020. godine i uglavnom su njihove poruke bile da vlast nije pokazala dovoljno senzibiliteta prema vjerskim pravima jedne vjerske zajednice – SPC. To je naravno bila muzika za uši nacionalistima i oni su mogli nesmetano da nastave svoju hajku. Dvije godine kasnije Evropski parlament je kazao da je SPC instrument ruskog imperijalizma na Balkanu. Ne bih imao šta da dodam. Ali, šta ćemo sa ovim što ste uradili prije dvije godine. Ne, to pripada velikima, jer veliki ne griješe nikada”, istakao je Đukanović.

Đukanović je na kraju podcrtao da svim našim državama u region treba vlast sa integritetom.

“Opet se vraćam na osnovno. Svim našim državama treba vlast sa integritetom. A to nekim centrima moći baš i ne odgovara. Više oni vole da to bude od gline, pa se onda pakuje kako kome treba. Mene ne zanima šta njima treba, mene zanima šta nama treba. Nama treba vlast koja je kompententna i koja je vlast sa integritetom. Crna Gora je, nažalost, danas nema. Ali se nadam, stasale su potpuno nove generacije, to je divno. Mi smo završili svoju misiju u Crnoj Gori, neko će reći dobro a neko loše, neka o tome sudi historija, ali su spremne potpuno nove generacije da na odgovoran način preuzmu brigu o nacionalnim interesima. I ja se nadam da će se to dogoditi u prvom polugodištu sljedeće godine”, zaključio je Đukanović.

Samir Begović (Slobodna Bosna)