Prof.dr. Ismar Volić : Progresija pandemije u BiH je samo još jedan simptom jedne veće bolesti za koju još uvijek nažalost nemamo vakcinu
02 Oktobra
03:54
2021
-Politika ne smije koristiti obrazovanje kao alat za trpanje djece u torove, za perpetuiranje nazadnih narativa mržnje i netrpeljivosti koji samo služe toj istoj politici da bi opstala, naglašava između ostalog u intervjuu za Kliker dr. Ismar Volić, redovni profesor matematika na prestižnom američkom Wellesley College-u u Bostonu .
Odmah potom rođeni Sarajlija koji je u Ameriku došao 1991. godine kao srednjoškolac, posredno upućuje i poruku vlastodršcima u BiH, pošto , kako kaže, sigurno zna da nam nema napretka i progresa ako se odnos prema obrazovanju korjenito ne promijeni.
Danas uvaženi američki profesor za čija se predavanja i gostovanja bore čuveni univerziteti širom svijeta, nekih davnih dana je , prije dolaska u Ameriku, svirao i u bendu Konvoj, dok je kroz srednju školu, fakultet, i postdiplomske studije radio kao konobar da se bi se izdržavao.
Nakon svega diplomirao je matematiku na Bostonskom Univerzitetu, doktorirao na Brown Univerzitetu, a prije nego se skrasio na Wellesley College-u, radio je kao postdoktorant na Virginia Univerzitetu. Valja pomenuti i činjenicu da je bio gostujući istraživač i na čuvenom MIT-u ( Massachusetts Institute of Technology), mada on, kao čovjek koji zna odakle potiče, radije pominje podatak da je svojevremeno proveo i jedan semestar na Univerzitetu u Sarajevu kao dobitnik Fulbright stipendije.
Nedavno je, kako saznajemo, izabran u odbor jedne značajne organizacije koja pokušava da promijeni način na koji se glasa u Americi, a o kakvom poslu se radi, govori i podatak da su u pomenutom odboru i tri nobelovca i jedan od čelnih ljudi Boston Celtics-a.
U matičnu domovinu , gdje mu živi majka, naša čuvena pozorišna i filmska glumica Jasna Diklić, dolazi svake godine sa suprugom Amerikankom Catherine Volić i dvoje djece, što na najbolji način pokazuje koliko je ovaj uvaženi američki profesor bosanskohercegovačkih korijena posvećen svojoj porodici, profesiji i Bosni i Hercegovini. Govori o tome i u ovom intervjuu koji je baziran na pitanjima vezanim za nauku, matematiku, pandemiju, njegovom Institutu za matematiku i demokratiju čija je misija da širi svijest o matematici u politici te Bosanskohercegovačko-američkoj akademiji nauka i umjetnosti (BHAAAS).
Kliker :Naučnici koji smatraju da je svaki oblik i proces definisan i opisan brojevima po svemu sudeći su došli na svoje tokom još postojeće pandemije korona virusa kada su prije svega sve vijesti u medijima, potom izvještaji i odluke svih svjetskih, državnih i gradskih vlada , zdravstvenih centara i ustanova bili preplavljeni brojevima, procentima, grafikonima i drugim matematičkim simbolima i izrazima. Matematika je tako došla i ostala među nama da nam posredno kroji sadašnjost i budućnost. Jeste li kao matematičar zadovoljni ovakvim razvojem događaja i šta očekujete da će se desiti u narednom periodu po ovom pitanju ?
Kliker : Prije nešto više od dvije godine u Americi ste osnovali Institut za matematiku i demokratiju sa misijom da širi svijest o matematici u politici. Recite nam kako ste došli na ovu ideju i čime se Institut sada može pohvaliti ?
Naš institut je doživio nevjerovatnu ekspanziju u posljednjih par godina jer je jasno da je ovakva vrsta pismenosti krucijalna za efektivno građansko učestvovanje u demokratiji. Preko trideset stručnjaka su naši članovi, ostvarili smo desetine istraživačkih projekata, a stotine studenata je već prošlo kroz naše programe edukacije. Očekujemo da ćemo nastaviti da rapidno rastemo jer je interes akademskih radnika, studenata, edukatora i aktivista za naš rad sve veći i veći.
Kliker : Pretpostavljam da ste matematičke alate i smjernice koje predlaže i koristi vaš Institut planirali za upotrebu i na našem bosanskohercegovačkom terenu jer je daytonsko političko uređenje BiH poprilično zamršeno, a zloupotrebe i manipulacije u političke svrhe su dovedene do savršenstva .
Volić : Tematika kojom se bavi naš institut je univerzalna i primjenjiva je na bilo koje političko uređenje u kojem su demokratski procesi matematički nesuvisli. To je slučaj kod nas, ali i u Americi. Na primjer, mi nažalost koristimo relativnu većinu u izborima, dakle kandidat sa najvise glasova pobjeđuje. Takav sistem može uzrokovati razne probleme i često ne predstavlja pravu volju glasača zbog mogućnosti da je izabran kandidat koji nije dobio podršku apsolutne većine. Postoje bolji, matematički pametniji i objektivniji metodi, koji od glasača traže više informacija i onda primjenjuju sofisticiranije algoritme sabiranja glasova.
Jedina prepreka implementaciji ovakvih sistema je nedovoljna obrazovanost o tome da oni uopšte postoje i kako se primjenjuju. (I nevoljnost politike da promijeni status quo, ali to je razgovor za neku drugu priliku.) Kada god nekome objasnim neku od ovih metoda, oni se zapanje koliko su superiorne onome što sada koristimo i pitaju se zašto nisu u upotrebi. Dakle validnost i potencijal pametnijih matematičkih metoda u demokratiji je samo pitanje edukacije i nedostatka političke kvantitativne pismenosti.
Potenciranje takve pismenost bi takođe kao pozitivnu posljedicu imalo podizanje svijesti o zloupotrebi i manipulaciji matematike i statistike u političke svrhe. Suočeni sa statistikama, građani bi imali naviku da traže objašnjenje i porijeklo informacija, nebi uzimali brojeve zdravo za gotovo i mogli bi bolje prepoznati sumnjive podatke iz nepouzdanih izvora. Politička manipulacija brojevima i prevalencija teorija zavjera bi se konsekventno značajno umanjila.
Kliker : Kako kao matematičar i čovjek koji potiče iz BiH komentarišete činjenicu da je naša matična domovina prije par dana postala najgora država po smrtnosti od korona virusa na milion stanovnika u Evropi. Ispred nas , kaže Worldometers, u cijelom svijetu je samo Peru ?
Volić : Tragičan podatak, ali mislim da je to jednostavno manifestacija duboko nefunkcionalnog sistema. Politička, zdravstvena i obrazovna decentralizacija i rasparčanost, egomanijakalno ponašanje političara kojima očigledno nije stalo do ljudi, neometana proliferacija dezinformacija… Nažalost nije se ništa drugo ni moglo očekivati. Progresija pandemije u Bosni i Hercegovini je samo još jedan simptom jedne veće bolesti za koju jos uvijek nažalost nemamo vakcinu.
Kliker : Vaši prijatelji i poznanici tvrde da nikada ne zaboravljate odakle potičete. Zbog toga vas i pitamo kakvu budućnost prognozirate državi i društvu koji su u permanentnoj krizi od rata do danas i po svim mogućim parametrima su trebali da nestanu ali se nekako ipak održavaju i odolijevaju svim izazovima i iskušenjima ?
Volić : Prognoziranjem se bave statističari, a ja sam matematičar! Šalu na stranu, nisam kompetentan za takve predikcije, ali sigurno znam da nam nema napretka i progresa ako se odnos prema obrazovanju korjenito ne promijeni. Obrazovanje mora biti prioritet, u njega se mora ulagati, kriteriji se moraju podići a nastavnici se moraju obučiti o savremenim trendovima u edukaciji. Politika ne smije koristiti obrazovanje kao alat za trpanje djece u torove, za perpetuiranje nazadnih narativa mržnje i netrpeljivosti koji samo služe toj istoj politici da bi opstala. Bilo kakvi progresivni pomaci u našem obrazovanju su uglavnom produkt zalaganja individua i dese se uprkos sistemu, a trebalo bi da je obrnuto – da je sistem na usluzi inovativnosti, da potiče obrazovanje koje njeguje kritičko razmišljanje i koje priprema našu djecu da budu građani svijeta.
Kliker : Prema najavama i utvrđenim procedurama krajem ovog mjeseca ćete postati predsjednik Bosanskohercegovačko-američke akademije umjetnosti i nauka (BHAAAS)
Pretpostavljamo da već imate listu prioriteta kada su u pitanju aktivnosti na području Sjeverne Amerike i BiH ?
Volić : BHAAAS je u posljednjih nekoliko godina izuzetno narasla i dobila na važnosti. Naša godišnja konferencija “Dani BHAAAS-a u BiH” je jedan od največih naučnih događaja u regionu, a takođe smo bili aktivni u prenosu znanja tokom cijele pandemije. Operativno i logistički smo prerasli sami sebe i zato smo odlučili da započnemo proces reoganizacije koji će sigurno trajati duže i od mog mandata. Opseg naših aktivnosti je ogroman, odgovornost i želja za doprinosom koju osjećamo je jos veća, a u isto vrijeme smo organizacija volontera koja sve ovo radi u slobodno vrijeme i o svom trošku. Tokom mog predsjedništva bih želio da uspostavim strukturu koja bi pomirila ove stvari – da funkcionalno i finansijski postavimo BHAAAS na nezavisne noge da bi se naša ekspertiza i dragocjeno vrijeme mogli usmjeriti tamo gdje bi imali najveći impakt. U isto vrijeme bih želio da povećam broj projekata u koji smo uključeni, da imamo kontinuiranije prisustvo u Bosni i Hercegovini, da proširimo članstvo i da se više posvetimo umrežavanju naših stručnjaka u Americi.
Kliker: I na kraju jedno pitanje pomalo lične prirode. Potičete iz umjetničke porodice a postali ste matematičar.
Volić : Moja baka je radila u Pozorištu za mlade, mama Jasna Diklić je naravno poznata javnosti kao glumica, a ujak je takodje pozorišni reditelj. Odrastao sam u pozorištu i umjetnost, pogotovo muzika, je bila i ostala integralna i nezamjenjiva u mom životu. Ali ipak sam se odlučio za profesiju u matematici jer me je njena univerzalnost i apstraktnost uvijek privlačila. Percepcija matematike je da je rigidna i zatvorena, ali to je daleko od istine – tačno je da ona ima okvire, pravila igre, ali unutar njih dozvoljava beskonačnu kreativnost i varijabilnost. Ona je osnova sve nauke koja objašnjava svijet a u isto vrijeme nije sama od sebe vezana za bilo šta ovozemaljsko; u ovoj dihotomiji je njena istinska ljepota i zato u njoj uživam.
Halil Šetka (Kliker.info)
Komentari