hamburger-icon

Kliker.info

Željko Komšić: Hrvati ne trebaju imati svoga Dodika ili Silajdžića

Željko Komšić: Hrvati ne trebaju imati svoga Dodika ili Silajdžića

13 Juna
11:17 2007

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić bit će  domaćin zajedničkog sastanka predstavnika hrvatskih političkih stranaka, Katoličke crkve, kulturnih i znanstvenih institucija te hrvatskih zastupnika u državnom Parlamentu. Očekuje se da s toga skupa bude upućena jasna poruka javnosti, ali i svim političkim čimbenicima u zemlji i inozemstvu, o ključnim stavovima Hrvata kad su u pitanju glavni politički procesi u zemlji. Dan prije sastanka predsjednik Komšić za Večernji list govori o svojim očekivanjima od toga skupa, prvog takve vrste otkako je on preuzeo dužnost u Predsjedništvu BiH.

VL: Zbog čega je sazvan ovaj sastanak i tko će mu sve prisustvovati?
KOMŠIĆ: Inicijativu za održavanje sastanka uputio je predsjednik "Napretka" Franjo Topić. Meni se dopala takva ideja i smatram je vrlo korisnom. U konzultacijama s Topićem, kardinalom Vinkom Puljićem i nekim hrvatskim političarima došli smo do zajedničkog zaključka kako je dobro organizirati takav skup.

Na njega su pozvani predstavnici političkih stranaka s hrvatskim predznakom, potom visokopozicionirani Hrvati iz drugih stranaka, predstavnici Crkve, a to su uz kardinala Puljića i dvojica franjevačkih provincijala, predsjednik "Napretka", predstavnici Matice hrvatske iz Sarajeva i Mostara, predstavnici Hrvatskog narodnog vijeća, Akademije znanosti i umjetnosti, te hrvatski zastupnici u Parlamentu BiH. Svi su prihvatili poziv i doći će na sastanak, osim Dragana Čovića, koji je kazao da neće moći doći i njega će zastupati Mišo Relota.

VL: Što očekujete da će donijeti taj sastanak?
KOMŠIĆ: Ne znam kako će sastanak završiti, ali moje je mišljenje da je to prilika da se uputi nekoliko poruka. Tu će sjediti ljudi različite političke i svake druge orijentacije koji se o nekim stvarima mogu složiti.

Po meni to su sljedeće stvari: da je BiH na cijelom svom teritoriju domovina Hrvata i da je Hrvati tako doživljavaju, da bh Hrvati neće nikada prihvatiti bilo kakve dogovore, u bilo čijem aranžmanu, koji su postignuti bez njihovih legitimnih političkih predstavnika, te da Hrvati neće sudjelovati u bilo kakvim dogovorima s drugima na račun trećeg i da bh Hrvati ne traže ništa više od onoga što drugi imaju, ali da neće pristati ni na manje od onoga što imaju drugi.

U tom smislu treba priopćiti da je takvo ustavno uređenje BiH hendikep i za bh Hrvate, ali i za sve ostale koji BiH doživljavaju kao svoju domovinu. Pogrešno bi, držim, bilo ulaziti u bilo kakve političke aranžmane koji bi podrazumijevali dostavljanje gotovih prijedloga ustavnog preustroja zemlje. Ipak će na ovom sastanku biti ljudi koji djeluju s različitih pozicija i zašto im uskraćivati pravo da i ubuduće nastupaju onako kako misle da treba. Konačno, što god bilo, o svemu će odlučivati zastupnici u državnom Parlamentu. Oni su ti koji će dizati ruke za određena rješenja.

VL: Znači li to da s ovog sastanka možemo očekivati zaključke koji neće biti obvezujući za sve sudionike sastanka? 
KOMŠIĆ: Ne, ne. Ne možete sudjelovati u donošenju nekih zaključaka, složiti se s njima, a onda kazati da to za vas nije važno.

VL: Ne bi to bio prvi takav slučaj u BiH?
KOMŠIĆ: Poštujem da netko smatra kako je to nedovoljno, ali kako mislite politički pomiriti, primjerice, dva HDZ-a. Postoji li mogućnost da ih usmjerite na isti pravac. Ja mislim da ne postoji, a i kako ćete im oduzeti pravo da samostalno politički djeluju, to nije demokratski. No, usprkos tomu, mislim da je ono što dogovorimo ipak obvezujuće za sve nas. I te poruke su vrlo jasne.

Hrvatima kao narodu upućuje se poruka da nemaju razloga za brigu i da su ljudi, bez obzira na različite političke stavove, odgovorni prema tome pitanju. Poruke se upućuju i drugima unutar BiH da nikakvi dogovori ne dolaze u obzir bez sudjelovanja Hrvata i, na koncu, poruke se upućuju i međunarodnoj zajednici da ne trebaju pokušavati s nekakvim aranžmanima koji neće uključivati Hrvate.

VL: Kako u tome kontekstu komentirate činjenicu da je međunarodna zajednica, uključujući i američku administraciju, svu svoju pregovaračku pozornost usmjerila samo na dvojicu političara, Milorada Dodika i Harisa Silajdžića? 
KOMŠIĆ: Pozornost se obično usmjerava na probleme, a ne postoji ni teoretska mogućnost da se tu dođe do nekog rješenja bez sudjelovanja Hrvata. Čak i da su njih dvojica nešto dogovorili, a bilo je jasno da neće, to mora biti potvrđeno u Parlamentu BiH, a Hrvati u Domu naroda imaju mogućnost osporiti takav dogovor.

Nemoguć je dogovor na štetu bh Hrvata. Ja bih te pregovore sa Silajdžićem i Dodikom više shvatio kao američku pragmatičnost i želju da se detektiraju problemi, a ne da se stvari do te mjere pojednostave da se Hrvati isključe iz pregovaračkog procesa.

VL: I vas prozivaju što niste otišli u Ameriku na te famozne pregovore?
KOMŠIĆ: Nisam mogao ići kad me nitko nije zvao. Ne idete onamo kamo vas ne pozivaju.

VL: Biste li išli da su vas Amerikanci pozvali?
KOMŠIĆ: U tom slučaju bih išao, ali ne mislim da bi ishod bio drukčiji.

VL: Pesimistične prognoze govore kako su radikalizacija stanja u zemlji i zatezanje odnosa na relaciji Dodik-Silajdžić svojevrsni uvod u definitivnu podjelu BiH?
KOMŠIĆ: Nipošto. Podjela BiH pokušana je u jednom tako krvavom razdoblju pa nije uspjela. A pogotovo to nije moguće u današnjoj situaciji kad imamo drukčije okruženje. Danas nemamo na sceni takvih velikodržavnih politika. Zagreb ima potpuno promijenjenu poziciju prema BiH.

Beograd također ima promijenjenu politiku ili je mijenja i te vrste opasnosti više nema. I ovo ću vam kazati. Siguran sam da 80 posto ljudi u BiH prihvaća činjenicu da je BiH njihova domovina. Druga je stvar kako vide unutarnje uređenje zemlje. Tu postoje razlike, ali da ljudi prihvaćaju BiH kao svoju zemlju ja sam sada spreman potpisati i jamčiti.

VL: Gdje je izlaz iz ove pat-pozicije. Od koga očekujete da potakne nove pregovore o ustavnim promjenama. Jesu li to Amerikanci ili novi visoki predstavnik?
KOMŠIĆ: Može to potaknuti bilo tko sa strane, ali je to prvenstveno odgovornost domaćih vlasti. Oni koji su formirali vlast moraju izići s prijedlogom kako razriješiti ovu političku situaciju. Iza tih ljudi su izborni rezultati, a ja se samo nadam da oni vide kako nas ovakva situacija, ovako zakovano stanje, ne vodi nikuda. Mi riskiramo gubitak četiri godine.

VL: Može li najavljeni skup hrvatskih predstavnika biti pokretač novih pregovora o ustavnim promjenama?
KOMŠIĆ: Nadam se da će i to biti jedan od efekata toga skupa. Postoji cijeli jedan narod kojem ovakva situacija ne odgovara, koji hoće da ova zemlja krene malo brže i da su Hrvati u ovoj situaciji neka vrsta vezivnog tkiva BiH i da su životno zainteresirani da ova zemlja ide naprijed.

VL: Kakav je vaš stav o ustavnim promjenama? Treba li nadograđivati "travanjski paket" ili pregovore pokrenuti od početka? 
KOMŠIĆ: Mi ćemo tek žaliti za travanjskim paketom ustavnih promjena. Realno danas imamo takvu situaciju da je prava šteta što je taj paket ustavnih promjena propao. Sada svi postupno odustaju od toga paketa i ne znam na što će izići sve to. Sva pitanja treba otvoriti i nema razloga bježati od bilo kojeg pitanja. Međutim, treba imati u vidu potrebu postizanja dogovora. Ne mislim da je moguće riješiti sva otvorena pitanja u nekim novim pregovorima. 

VL: Znači, opet nepotpune ustavne promjene?
KOMŠIĆ: To je pitanje taktike: hoćete li sve odjednom ili korak po korak. Nadam se da ste toliko realni da ne mislite da je u zemlji kakva je BiH moguće dobiti sve odmah.

VL: Ja sam skeptičan da možemo dobiti išta?
KOMŠIĆ: Pa, dobro, o tome se vodi računa kad se glasuje na izborima. Jer, problem ove konstitucije vlasti je što oni imaju dijametralno različite stavove o budućnosti BiH, a ipak su zajedno konstituirali vlast.

VL: Za kakve ustavne promjene ćete se vi zalagati?
KOMŠIĆ: Prva je stvar da svaki čovjek, bilo kao pojedinac ili kao dio određenog kolektiviteta, ima jednaka prava na cijelom području BiH. I to ne samo teoretski. Što je s nacionalnim manjinama i onima koji se ne izjašnjavaju ni kao Hrvati, ni kao Srbi, ni kao Bošnjaci. Njih nitko ne spominje. Bez reguliranja njihovih prava ne možemo ni pokucati na vrata Europske unije. Ja sam skeptičan da ćemo u ovom mandatnom razdoblju uspjeti što napraviti.

VL: Jeste li vi kao hrvatski član Predsjedništva BiH spremni stati iza prijedloga o kojem se slože sve ili većina hrvatskih političkih stranaka?
KOMŠIĆ: Ne, ako se takav prijedlog kosi s mojim političkim uvjerenjima. Dužan sam poštivati to što oni dogovore u smislu provedbe ustavnog rješenja, isto kao što poštujem i daytonski ustroj BiH iako mislim da nije dobar. Ali neću podržati ono u što ne vjerujem. To ne možete od mene očekivati.

VL: Može li sutrašnji sastanak, čiji ste domaćin, biti uvod u ozbiljnije razgovore hrvatskih političkih predstavnika o nekim temeljnim stvarima u BiH?
KOMŠIĆ: Volio bih da to bude jedan rezultat, bez obzira na to tko bi sudjelovao u nastavku tih razgovora. Jedan ozbiljan razgovor koji bi prije svega podrazumijevao odgovornost, a ne popis lijepih želja, sigurno je poželjan. Ako ljudi tvrde da se bore za hrvatski narod onda su obvezni isporučiti Hrvatima odgovorno rješenje.

VL: Postoji li opasnost da Hrvati prestanu biti značajan politički čimbenik u BiH?
KOMŠIĆ: To se ne može dogoditi. Nitko neće ići dotle da izda hrvatski nacionalni interes, odnosno da dovede Hrvate u poziciju nacionalne manjine. Normalan čovjek to sebi ne može priuštiti, jer onda i sebe dovodi u tu poziciju. Različit pristup dvaju HDZ-a tome pitanju njihovo je legitimno pravo i to nije loše. Ja sam protiv onih koji tvrde da Hrvatima u BiH treba jedan Dodik ili Silajdžić. Ako je to izlaz za Hrvate, da svi mislimo kao jedan, hvala, ja

u tome ne sudjelujem.    Dejan JAZVIĆ (VL)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku