Kliker.info

Wesley Clark, penzionisani general i bivši glavnokomandujući evropskih snaga NATO-a u vrijeme operacije pod nazivom “Saveznička sila”, koja je trajala od kraja marta do početka juna 1999, pozdravio je to što su balkanske države podržale osudu ruske agresije na Ukrajinu.

Osvrnuo se i na glasanje Srbije u UN za rezoluciju kojom se osuđuje ruska agresija na Ukrajinu rekavši kako je moguće da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić još traži srednji put kojim bi nastavio podržavati Rusije, ali se usmjerio i ka članstvu u EU.

– Djeluje da konačna orijentacija Srbije i dalje nije jasna: da li se gospodin Vučić može usaglasiti sa Zapadom ili će biti privučen u izolaciju sa Rusijom… Jasno je da bi evropske države i SAD pozdravile kada bi se Srbija pridružila Zapadu. Ali, to je odluka koju Srbija mora da donese, rekao je Clark.

Clark je prokomentarisao i ruski spisak neprijateljskih država na kojem se nalaze Sjeverna Makedonija i Crna Gora rekavši da imaju relativnu zaštitu u tome što su članice NATO-a

– Sa druge strane, njihove službe bezbednosti trebalo bi da budu na oprezu. U njima postoji znatan ruski uticaj, na ovaj ili onaj način, koji se vrši preko kompanija poput Gasproma, interesa povezanih sa prirodnim ili ekonomskim resursima. Ako vjerujemo u međunarodni poredak zasnovan na pravilima da sporove treba rešavati mirnim putem, ili pak da zemlje treba da imaju pravo da izaberu političko opredeljenje, onda je potrebno da podržimo Zapad, naveo je Clark.

– Mislim da su sankcije pokazale iznenađujuću efikasnost i to objašnjava ekstremnu reakciju gospodina Putina – koji je rekao da odgovaraju objavi rata. Ali, naravno, sankcije imaju i povratni efekat, tako da su i druge zemlje njima indirektno pogođene. Dakle, to može biti i prednost za gospodina Putina. Ipak, dovoljno su štetne kada je voljan da zaprijeti eventualnom upotrebom nuklearnog oružja.

Clark dodaje kako Putin vjeruje da, jednom kada završi sa Ukrajinom, može da rasturi Evropu.

– Pomoć Ukrajini je pitanje prihvatanja rizika. I pitanje je kolikog? Kada bi stvari posmatrali iz perspektive, recimo 2027. godine, prihvatili bi veći rizik – jer bi rezonovali da bi, ukoliko bi bili sposobni da Putina zaustave u Ukrajini – ostalo bilo lako. Ukrajina je za Putina najteži mogući protivnik. Vjeruje da, jednom kada završi sa njom, može da rasturi Evropu. Da se okrene Baltiku, zauzme Moldaviju, jača gospodina Dodika u Bosni, izaziva probleme podstičući Srbe – možda čak i protiv Kosova. Znamo da su Rusi aktivni u Crnoj Gori – u odnosima sa tamošnjom strankom koja je prosrpski opredjeljena. Dakle, postoji mnogo prilika za Putina koje će biti otvorene – ako kampanja koju predvodi u Ukrajini bude uspješna, rekao je Clark u razgovoru za Glas Amerike.

(Oslobođenje)