Valentin Inzko pakuje kofere : Amerikanci žele i zvanično preuzeti OHR
Ne daju OHR
Suština je da će se našim političkim elitama jasno dati do znanja da će OHR i EUFOR ostati u BiH do trenutka kad se Ustav BiH radikalno promijeni tako da političke elite izgube mogućnost da bez ikakve odgovornosti upravljaju sudbinom države.
Upravljanje OHR-om bi i službeno pak preuzeo američki dužnosnik budući da se još od 2009. ocjenjuje kako je sadašnji OHR neučinkovit, da bi se trebao ojačati, s tim da se pritom ne misli na običnu promjenu personala. Američka administracija je pokušala posljednjih godina dati Europljanima vodstvo u BiH. Neki europski čelnici su tad krenuli s pristupom smanjenja izravne intervencije u BiH kako bi se time ojačali pretpristupni instrumenti EU-a. U tom razdoblju smanjena je uloga EUFOR-a, stranci su sklonjeni iz Suda BiH te je praktično zatvoren Ured supervizora u Brčkom. Američka administracija, ispostavilo se s pravom, nije popuštala tek oko pitanja zatvaranja OHR-a “prije nego što bude ispunjeno pet uvjeta i dva cilja”, dok su neke europske vlade u vezi s tim mnogo fleksibilnije. Tako je zbog nejedinstvene politike zemalja EU-a stanje u BiH iz mjeseca u mjesec postajalo sve dramatičnije da se parafraziralo ono europsko da “žele čuti jedan glas BiH” kao “žele da EU govori jednim glasom”. Strani prijedlozi za reformu Ustava bili su praktično truli kompromis, a ne nikako rješenje za bh. enigmu, dok su zahtjevi da bh. političke elite postignu kompromis za provedbu odluke “Sejdić – Finci” uz pritisak bh. građana doživjeli još veći krah.
Uključivanje susjeda
Više puta spominjalo se zatvaranje OHR-a što je dovelo do neslaganja među prekoatlantskim partnerima. Mnoge članice EU-a – među njima Njemačka, Francuska, Italija, Austrija i Švedska kao i Europska komisija i Rusija – željele su ili i danas žele ukidanje te institucije čak i ako famozni “5+2” kriteriji nisu ispunjeni. S druge strane, SAD, Velika Britanija i Turska inzistiraju na ostanku OHR-a pa čak i kritiziraju ostale članice Vijeća za provedbu mira jer reduciraju fondove i smanjuju osoblje u tom uredu. U prekjučerašnjem komunikeu Upravni odbor PIC-a pozvao je ponovno “sve neplatiše da uplate svoje doprinose” kao i u prijašnja dva s početka ljeta. Najžešće kritike s one strane Atlantika čule su se na račun popuštanja EU-a prema Miloradu Dodiku koji sve više napreduje u svojoj jasno definiranoj politici “korak po korak podijeliti sve što se može podijeliti na državnoj razini”.
Poseban problem su različiti pogledi na sigurnosnu situaciju u BiH gdje, za razliku od Europljana, Amerikanci smatraju da je toliko neriješenih pitanja u BiH ostalo da ih famozne “eurointegracije” ne mogu riješiti. Zbog otpora iz RS-a prema većim reformama Ustava BiH, SAD je prvo krenuo s “lakšim” zadatkom reformi Ustava FBiH uz pomoć “civilnih organizacija i domaćih stručnjaka” što je pozdravio i EU. Budući da ni SAD niti EU ne mogu sami izvršiti jednak pritisak na sve strane u BiH kako bi se reformirao i Ustav BiH, novi zajednički pristup, s Amerikancima u OHR-u i Europljanima u Uredu EU-a u Sarajevu, pokušat će uključiti i Rusiju koja bi radila pritisak na srpsku stranu, odnosno Tursku koja ima velik utjecaj na bošnjačke političare. Jednako tako, susjedne Hrvatska i Srbija bit će involvirane svaka na svoj način. I dok Hrvatska, koja je muku mučila dok je postala članicom EU-a, odavno više ne pruža bezrezervnu potporu vodećim strankama Hrvata u BiH, sve je veći i odmak službenog Beograda odakle se svako malo čuje kako je BiH neovisna država te kako neće podržati secesiju Republike Srpske što je jasna poruka Miloradu Dodiku. (Kliker.info-Novi list)
Komentari