Kliker.info

U Sarajevu je danas počela sjednica Nadzornog odbora Vijeæa za implementaciju mira, na kojoj su i predsjednici političkih stranaka prezentirali svoja viđenja o aktualnoj političoj siutuaciji u našoj zemlji. Predsjednik SDA Sulejman Tihić podsjetio je kako je u junu 2006. godine, neposredno nakon neusvajanja amandmana na Ustav Bosne i Hercegovine, prognozirao radikalizaciju stanja i zastoj u provođnju reformi i evropskog puta naše zemlje. – Bilo je realno očkivati da se takvo stanje odrazi i na rezultate opæih izbora, tj. da pobijede snage nesklone dogovorima i kompromisima. Nažalost, ostvarila se i ta prognoza. Od tada, pa do danas, još smo dalje u ispunjavanju uvjeta za zatvaranje Ureda visokog predstavnika i ukidanje bonskih ovlasti , naglasio je predsjednik SDA. Tihićje nadalje naglasio kako je osnovni uzrok sadašnjeg stanja i problema nefunkcionalan i skup političi sistem (13 ustava koji nikada nisu međsobno usuglašeni). Ustav Bosne i Hercegovine, kao sastavni dio Dejtonskog sporazuma, sadrži cijeli spektar moguænosti opstrukcije rada državnih institucija kako u zakonodavnoj, tako i izvršnoj vlasti. Gotovo sve institucije Bosne i Hercegovine utemeljene su i funkcioniraju na principu etničog pariteta i konsenzusa. Institut korištenja veta i zaštite etničog odnosno entitetskog interesa postavljen je široko i koristi se bez ogranièenja, èesto u svrhu ostvarenja odreðenih liènih interesa. Upravo zbog te èinjenice predviðen je Aneks X – civilna implementacija – Ured visokog predstavnika koji jedini može deblokirati razne opstrukcije. Zbog ovakvoga ustavnog sistema, èesto je sluèaj da entiteti nesmetano funkcioniraju, dok su državne institucije blokirane. Zato je Bosni i Hercegovini još uvijek neophodan Ured visokog predstavnika sa bonskim ovlastima. Odluke visokih predstavnika bile su korisne za Bosnu i Hercegovinu u funkciji implementacije Dejtonskog sporazuma i spreèavanja antidejtonskog djelovanja. Takve su i najnovije odluke visokog predstavnika Miroslava Lajèaka o izmjenama i dopunama Zakona o Vijeæu ministara Bosne i Hercegovine i Poslovnika o radu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Njima se osigurava efikasniji rad ovih institucija koje su, zbog neodgovornosti èlanova Vijeæa ministara i Parlamentarne skupštine BiH èesto bile opstruirane. U svakom sluèaju, odluke su u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i nisu usmjerene na osporavanje ili tzv. reduciranje prava srpskog (niti bilo kog drugog) naroda i etnièkih interesa RS, kazao je predsjednik SDA.On je upozorio i na veliki broj ratnih zloèinaca na slobodi i rasprostranjen organizirani kriminal kao drugi uzrok aktualne situacije u našoj zemlji. Tihiæ je istakao kako su ove dvije grupacije veoma èesto povezane i imaju moguænost uticaja na aktualne vlasti i institucije. Upravo tim snagama ne odgovara niti ustavna, ni reforma policije, kao ni funkcioniranje pravne države uopæe. Istovremeno, još uvijek nisu razvijene institucije koje bi se mogle efikasno boriti protiv organiziranog kriminala i ratnih zloèinaca. U odreðenom smislu, ne postoji ni iskrena politièka volja za podršku ovakvim institucijama. Istina, ovo nije problem samo Bosne i Hercegovine, veæ manje-više cijelog regiona. Za prevazilaženje ove situacije, predsjednik SDA je kazao da što prije moramo poèeti sa ustavnom reformom, a uporedo razvijati i jaèati institucije pravne države, posebno segmente sigurnosnog i pravosudnog sistema. Ovo moraju raditi domaæe politièke snage, ali nam je takoðer potrebna pomoæ meðunarodne zajednice u raznim formama i sadržajima. Važno je da meðunarodna zajednica i Ured visokog predstavnika imaju jasan, jedinstven i odluèan stav. Kada god to nije bio sluèaj (najnoviji primjer tumaèenja triju principa EU za reformu policijskih struktura!), bilo je mnogo teže postiæi dogovor izmeðu domaæih politièkih aktera, što znatno usporava reformske procese u Bosni i Hercegovini. Rješenja treba da budu rezultat kompromisa i dogovora i ne smiju sadržavati nikakve moguænosti majorizacije i dominacije bilo kog naroda kako na nivou države, tako i entiteta i svih ostalih nivoa vlasti. Sa druge strane, takoðer ne smiju ostavljati moguænost zloupotreba etnièkog i entitetskog interesa. Treba osigurati mehanizme deblokade državnih institucija (nastale uslijed nedefiniranog i neselektivnog korištenja zaštite vitalnih nacionalnih interesa). Potrebno je naæi pravu mjeru koja æe osigurati ravnopravnost i poštivanje prava svih naroda i graðana, ali da ujedno budu sprijeèene zloupotrebe i opstrukcije rada institucija države Bosne i Hercegovine. Zato je za Bosnu i Hercegovinu izuzetno važno potpuno ispunjavanje uvjeta i nedvojbeno prihvatanje evropskih i demokratskih standarda suvremenog svijeta. Postojeæi sistem potpuno štiti etnièka i entitetska (kolektivna) prava, ali su gotovo potpuno zanemarena prava pojedinca i države.(Kliker.info-Fena)