Tihić : Sve što smo dogovorili, Silajdžić je upropastio
Predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić za Dnevni list kaže kako se Nikola Špirić, podnoseći ostavku, ponio neodgovorno prema građanima BiH. Ističe kako se već sada pokazalo da su Lajčakove mjere bile opravdane. Tihić je i lidera Stranke za BiH Harisa Silajdžića izravno okrivio za novonastalu krizu u BiH, i to zbog retorike i savezništva s Dodikom. Predsjednik najjače bošnjaèke stranke pohvalnim ocjenjuje aktivniju politiku dva HDZ-a u BiH i ne da za pravo Zlatku Lagumdžiji kada je neprimjereno izjednačio izjave Vojislava Koštunice i problem Pelješkog mosta.
Mjerama visokog predstavnika i zaključcima Vijeća za implementaciju mira u BiH, koji podupiru Miroslava Lajčaka, otvorio se najžešći sukob međunarodne zajednice i političara iz RS-a. Izravna posljedica je ostavka Nikole Špirića. U kojem smjeru idu zbivanja u BiH?
– Nikola Špirić se ponio neodgovorno jer je osobni interes i interes svoje stranke stavio ispred interesa države BiH i njezinih građana. Ostavka je, u svakom slučaju, produbila krizu u zemlji i mislim da Predsjedništvo BiH ne treba prihvatiti Špirićev odlazak. Ostavka je, s druge strane, pokazala svu opravdanost Lajčakovih intervencija u rad Vijćæa ministara, jer da sada nemamo tih mjera, moglo se dogoditi da Vijeće ministara uopće ne funkcionira. To je bila apsurdnost ustavnog sustava u BiH. Jedna je stranka mogla blokirati cijeli sustav vlasti, odnosno državu. Prema Lajčakovim mjerama, dužnost predsjedavajućeg Vijeća ministara, ako Špirćæ definitivno ode, može preuzeti njegov zamjenik. U svakom sluèaju, ohrabrujući su i zaključci Vijeća za implementaciju mira koji su odredili smjer u kojem će ići proces u BiH. Oni su odgovorili na najvažnija pitanja i uputili posljednje upozorenje onima koji koče reformske procese. Pokazali su odlučnost i ja to pozdravljam.
U više navrata su visoki dužnosnici Vaše stranke, pa i Vi osobno, upirali prstom u Harisa Silajdžića, njegovu retoriku i njegov izbor za člana Predsjedništva BiH kao vrlo štetan za Bošnjake i ukupni napredak u BiH. Mislite li i dalje tako?
– Apsolutno i dalje mislimo isto, a i vrijeme je pokazalo da su se stvari počele pogoršavati od odbijanja tzv. travanjskog paketa ustavnih promjena, čemu je najviše u negativnom smislu doprinio upravo Haris Silajdžić. On je unio ekstremnu nacionalističku retoriku i ona se kroz izbornu kampanju sve više manifestirala. U konačnici, što smo dobili? Bošnjaci i država BiH su dobili Dodika. Haris Silajdžić se bori za BiH, ali na sasvim pogrešan način. Taj njegov radikalizam je pomogao da Dodik pobijedi u RS-u i njega sada nitko ne može kontrolirati. To se iz RS-a prenijelo i na razinu države, pa u Zastupničkom domu Parlamenta BiH od 12 srpskih zastupnika sedam dolazi iz SNSD-a, dok su u Domu naroda od pet zastupnika Srba – tri iz Dodikove stranke, plus član državnog Predsjedništva. Jedna stranka, dakle, može blokirati cijeli sustav.
Prema nekim političarima, sukob između Silajdžića i Dodika je fiktivan i zapravo su njihovi interesi isti. S druge strane, barem tako prenose mediji, jedino se Vi verbalno sukobljavate s premijerom RS-a?
– U najmanju ruku su čudne neke relacije između Silajdžića i Dodika. Pogledajte to sramotno ponašanje Stranke za BiH prilikom izbora ombudsmana BiH i davanje podrške Vitomiru Popoviću, zatim skandalozno loš Protokol o reformi policije dogovoren u Avazovu tornju itd. Silajdžić je odjednom postao dobar i zreo državnik za političare iz RS-a, a ja sada ne valjam. Činjenica je da se sve češće u zadnje vrijeme verbalno sukobljavam s Miloradom Dodikom zbog njegovih bahatih, antidaytonskih i antibosanskih izjava. To više nije onaj Dodik iz travnja 2006. On je, nažalost, sasvim drukčija osoba. Koliko je silan, više se s njim ne može normalno progovoriti. No, vidjet æemo kako æe se to sve skupa završiti. Ali, želim podsjetiti da sam ja ipak svojedobno neke vrlo važne stvari s Dodikom dogovorio, a što je Silajdžić kasnije upropastio. To se malo zna u javnosti. Dogovorio sam tri stvari: amandmane na Ustav BiH, reformu policije i poseban status Srebrenice, zajamčen državnim zakonima. Dodik je tom prigodom napravio određene ustupke oko entitetskoga glasovanja, ja sam njemu kod reforme policije, a postigli smo konsenzus oko statusa Srebrenice. Silajdžić je sve to zbog svoje liderske sujete odbacio.
Upotreba bonnskih ovlasti visokog predstavnika izazvala je masovne prosvjede u RS-u. Bojite li se još žešćih događanja naroda i koja bi “demokratska sredstva” koristili Bošnjaci kada ne bi bili zadovoljni potezima OHR-a?
– Prije svega želim kazati da je Dodik u RS-u s ovim prosvjedima doživio veliki poraz. Sva izvješća govore da se na spomenutim skupovima okupilo između 10 i 15 tisuća ljudi, a u Banjoj Luci jedva pet tisuća. To pokazuje zrelost naroda da promišlja i ne nasjeda na manipulacije političara. Inače, uvijek postoji opasnost da jedan radikalizam izazove drugi, jer se uvijek pojavi određena opcija koja povuče mase i samo je pitanje kada će se to dogoditi i kod drugih naroda. Ja sam za korištenje demokratskih i ustavnih sredstava.
U posljednje vrijeme je uočljiva aktivnija politika vodećih hrvatskih stranaka u BiH. Kako gledate na činjenicu da Hrvati polako izlaze iz pasive i prelaze u političku ofenzivu?
– Uočljivo je u posljednje vrijeme da Hrvati pokazuju sve veći interes za državu BiH i, treba biti iskren, nema više izraženih separatističkih težnji i ponašanja. To je dobro za BiH, a ujedno se manifestira i pokretanjem konkretnih političkih projekata. Veoma je važno, i meni je drago, što se sve bolje slažu dva HDZ-a. To je dobro za ovu državu, za hrvatski narod, ali i za sve građane BiH.
Nedavno je lider SDP-a Zlatko Lagumdžija u političkom smislu izjednačio izjave Vojislava Koštunice, koji je kazao da æe Srbija zaštititi RS, i problem mosta kopno-Pelješac?
– Apsolutno se ne slažem s izjavama Zlatka Lagumdžije. Ni u kojem slučaju se ne mogu uspoređivati izjave Vojislava Koštunice s problemom gradnje jednog mosta. S Hrvatskom još ima prostora za rješavanje tog problema, međutim, on nema ni približnu težinu kao političke izjave premijera Koštunice. Jednostrana odluka da se gradi most, po težini nije opasnost za državu BiH. Hrvatska politika u posljednjih nekoliko godina ne pokazuje aspiracije za miješanje u unutarnje stvari BiH. To treba priznati i stoga mislim da Lagumdžija nikako nije u pravu. Antun Mrkonjiić (Dnevni list)
Komentari