Kliker.info

Na probnom popisu stanovništva BiH koji je trajao 15 dana i završen je 29. listopada, čak 35 posto popisanih izjasnilo se kao “Bosanci” i/ili “Hercegovci”, doznaje Dnevni list. Ovim podatkom već barataju i u nekim krugovima međunarodne zajednice i pomno ga analiziraju iz svih kutova, pogotovo što će se iduće godine od 1. do 15. aprila održati službeni popis stanovništva nakon pune 22 godine.

Nije obvezno izjašnjavanje              Informacije do kojih smo došli kažu da među tih 35 posto Bosanaca i Hercegovaca ima Bošnjaka, Hrvata i Srba i da je uglavnom riječ o mlađim osobama. Zanimljivo je da se veliki broj starijih stanovnika nije izjasnio kao Bošnjaci nego kao muslimani, a isto tako nimalo zanemariv broj mladih Hrvata i Srba nisu se tako izjasnili nego su samo naveli vjersku pripadnost, dakle, kao katolici i pravoslavci. To će nema dvojbe, podići na noge rukovodstva političkih stranaka, posebno onih koje se predstavljaju kao ekskluzivni i jedini zaštitnici bošnjačkog, srpskog ili hrvatskog naroda, pa ćemo zasigurno idućih mjeseci biti svjedoci žestokih uvjeravanja, čak i tjeranja građana da se izjašnjavaju samo kao Bošnjaci, Srbi ili Hrvati čime se izravno napada na slobodno izražavanje volje pojedinca. Posljednja dva dana provlače se i priče o mogućem odlaganju popisa u aprilu iduće godine “jer se nisu stekli uvjeti” i to svakako treba promatrati iz kuta interesa vrhova političkih stranaka.Računica je jasna – nakon popisa stanovništva 2013. prestaje obveza poštivanja rezultata popisa iz 1991. To opet znači da se rezultati aprilskog popisa 2013. moraju u potpunosti primjenjivati što može dovesti do potpunog ustroja BiH kada je riječ o konstitutivnim narodima, a slijedom toga i ravnoteže u podjeli zakonodavne i izvršne vlasti jer je nezamislivo da se 10, 20, 30 ili 35 posto građana svrstanih u “ostale” zaobiđu i zadrže u kategoriji “nacionalne manjine”.

Prema Ustavu, u BiH žive tri konstitutivna naroda – Hrvati, Srbi i Bošnjaci i “ostali”. U toj kategoriji su svi koji se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, Hrvati ili Srbi i oni su u potpunosti diskriminirani jer im, pored ostalog, ustavne odredbe ne dopuštaju da budu birani na visoke državne funkcije. Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu donio je presudu “Sjedić-Finci” koja podrazumijeva izbacivanje diskriminirajućih odredbi iz Ustava BiH.U obrascima za idući popis stanovništva ostavljene su četiri opcije izjašnjavanja o nacionalnoj pripadnosti – Bošnjak, Srbin, Hrvat i “ostali”. Kada je riječ o toj četvrtoj opciji, građanin se može izjasniti kako god hoće, može navesti da je Eskim ili Bosanac ili Hercegovac ili Bosanac-Hercegovac ili Europljanin ili Musliman (s velikim M)… Svejedno, bit će svrstan u kategoriju “ostali”, a to opet znači da će, ako se ustavni propisi ne promijene, ostati građanin drugog reda! Krije li se baš tu razlog višegodišnjeg odugovlačenja, bolje reći eskiviranja političkih stranaka i njihovih lidera da izmijene Ustav u svjetlu presude “Sejdić-Finci”, donesene još prije tri godine, budući da su svjesni da im se smanjuje plijen prilikom raspodjele funkcija?

Ustav i odgovor                       Treba podvući da je izjašnjavanje na popisu sljedeće godine o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti neobvezno pa je i na probnom, prema neslužbenim informacijama, priličan broj građana iskoristio to pravo.Inače, procjenjuje se da sada u BiH živi 3,8 milijuna stanovnika, a od toga 1,4 milijuna u Republici Srpskoj i 2,3 milijuna u Federaciji BiH. Kakva je stvarna nacionalna struktura, znat će se tek nakon službenog popisa stanovništva u aprilu 2013. Pojedine političke stranke barataju podatkom da ima 51 posto Bošnjaka, 35 posto Srba, 11 posto Hrvata i tri posto ostalih. Kada bi to bilo točno, onda onaj tko ima više od 50 posto stanovništva, a prema međunarodnim standardima, dobiva pravo na nacionalnu državu.Prema popisu iz 1991. godine bilo je 43,7 posto Muslimana, 31,3 posto Srba, 17,3 posto Hrvata. Pripadnika ostalih nacija i Jugoslavena bilo je 7,7 posto. Treba naglasiti da su od 1971. godine Muslimani iskazivani u smislu narodnosti.

Na Bošnjačkom saboru 28. augusta 1993. godine odlučeno je da se Muslimani izjašnjavaju kao Bošnjaci što je bio povratak tom imenu i nacionalnom opredjeljenju kao dio povijesnog procesa i dokaza o sazrijevanju jednog naroda.Nekoliko bošnjačkih organizacija tijekom prošlomjesečnog probnog popisa pokrenulo je kampanju da se Bošnjaci ni po koju cijenu ne izjašnjavaju kao “Muslimani”, “Bosanci” i/ili “Hercegovci”, nego isključivo kao Bošnjaci, jer će u suprotnom, pojednostavljeno kazano, Bošnjaka nestati i Srbi će biti najbrojniji narod u BiH.S druge strane, u kampanju su se uključile i pojedine srpske i hrvatske organizacije s upozorenjem da se radi o povijesnom popisu od kojeg ovisi budućnost srpskog, odnosno hrvatskog naroda.Zanimljivo je da svi zajedno ističu da isključivim izjašnjavanjem građana kao Bošnjaka, Hrvata i Srba mora biti kažnjeno etničko čišćenje u pojedinim dijelovima države. Pri tome namjerno prešućuju da je etničko čišćenje zapravo legalizirano Daytonskim sporazumom i potom ustavnim odredbama koje stranke na vlasti preko Parlamenta neće primijeniti.Sve veći broj mladih koji se izjašnjavaju kao “Bosanci” i/ili Hercegovci može se shvatiti i kao njihov izravan stav o tome za kakvu se državu zalažu i u kakvoj državi hoće živjeti. (Kliker.info-Dnevni list)