Kliker.info

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić zvanično je danas u Sarajevu otvorio manifestaciju "Dani bh. dijaspore" na kojoj će  u narednih pet dana bh. građana iz dijaspore raznovrsnim sadržajima istaknuti svoju vezu s domovinom i  probleme.  Komšić je na otvaranju istaknuo da se veza BiH s njenom dijasporom mora jačati, jer dijaspora može mnogo pomoći u razvoju BiH.  Mišljenja je da je konekcija s dijasporom vrlo važna i da od nje BiH kao država može imati višestruku korist.  I član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić je bh. dijasporu okarakterizirao kao važan faktor i potencijal za razvoj BiH, ali i naglasio potrebu da se u BiH riješe neka pitanja važna za bh. dijasporu. Među najvažnija istaknuo je problem dvojnog državljanstva, odnosno člana 17. u Zakonu o državljanstvu koji definira da bh. građani, ukoliko steknu državljanstvo države s kojom BiH nema potpisan bilateralni sporazum, gube državljanstvo BiH. "To je neprirodno i to treba riješiti. Međutim, taj prijedlog o ukidanju člana 17. Zakona o državljanstvu se već četvrti put odbija u parlamentu, a radi se o više od pola miliona ljudi koji bi mogli automatski izgubiti državljanstvo samo zato što imaju državljanstvo druge države s kojom BiH nema bilateralni sporazum", kazao je Silajdžić. On je dodao da se bilateralni sporazumi više ne prave, te da mnoge države odbijaju raditi na taj način. Resorni državni ministar Safet Halilović je naglasio da je Ministarstvo, na čijem je je on čelu, svjesno činjenice da BiH ima veliki potencijal u dijaspori, te da provodi aktivnosti koje bi trebalo da omoguće značajnije uključivanje dijaspore u procese u BiH, bolji položaj i korištenje prava u matičnoj domovini. "Naš stalni zadatak je  i rad na izmjeni Zakona o državljanstvu i brisanje člana 17. tog zakona", naglasio je Halilović.  Ministar kulture u Vladi KS-a Emir Hadžihafizbegović je istaknuo važnost suradnje s bh. dijasporom, te ukazao na potrebu rješavanja administrativnih problema i prepreka koji se postavljaju pred bh. dijasporu u situaciji kad žele ulagati u BiH. Današnjem otvaranju prisustvovali su predstavnici političkog, akademskog i kulturnog života. Manifestacija "Dani bh. dijaspore" trajat će do 29. jula, a zajednički je organiziraju Svjetski savez dijaspore BiH i Centar "Skenderija“ Sarajevo. Inače,u okviru manifestacije, danas je u Domu mladih na Skenderiji održano stručno predavanje-javna tribina "Globalizacija, mogućnosti i značaj očuvanja bh. identiteta" s ciljem ukazivanja na probleme bh. dijaspore i mogućnosti njihovog prevazilaženja zajedničkim djelovanjem bh. institucija i dijaspore.Jedan od predavača, član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić ukazao je na konstantne opstrukcije Aneksa 7. Daytonskog mirovnog sporazuma."Trebamo se zapitati koliko traje i koliko će trajati implementacija Aneksa 7. i da li je to beskonačan proces? Ovaj aneks se nije ispoštovao niti realizirao, a dokaz tome je registrirani broj povrataka koji je nakon 12 godina daleko ispod očekivanog", kazao je Silajdžić.Akademik Muhamed Filipović je u izlaganju o temi postavio, po njemu, krucijalno pitanje – identitet dijaspore i njene uloge kako u BiH tako i u zemljama u koje su emigrirali."Termin dijaspora je neadekvatan i vara. Čija ste vi dijaspora? Jeste li dijaspora one BiH koju su nam ostavili naši preci? Vi niste sa sobom ponijeli Bosnu, vi živite po drugim zakonima. Vi ste bh. emigracija", poručio je Filipović prisutnim.Stav akademika Filipovića po kojem su priče "o prilivu 12 milijardi dolara u BiH od dijaspore iluzija" i da "dijaspora može pomoći BiH stvaranjem ugleda, statusa i uticajnosti bh. državljana a ne lažnim informacijama o ulaganju u BiH" izazvao je negodovanje i neslaganje jednog dijela publike.Rasprava je nastavljena konstatacijom prisutnih kako "većina njih nije otišla svojom voljom već da su bježali kako bi spasili živote" rezultirala  je Filipovićevim oštrim tonom i zaključkom da su "i njega tjerali ali da nije otišao" te demonstrativnim napuštanjem skupa uz rečenicu "žao mi je što sam se odazvao pozivu za učešće".Tribina je zatim nastavljena predavanjem prof.dr. Nikole Kovača koji je istakao važnost očuvanja bh. identiteta, jezika i kulture kroz osnivanje škola na bosanskom jeziku, educiranja generacija mladih Bosanaca i Hercegovaca koji polako zaboravljaju jezik i gube "bosanski duh" pretvarajući veze s domovinom u "sjećanje na korijene s Balkana"."Druga generacija iseljenika većinom govori arhaičnim, jezikom koji nije književni, gube osjećaj za zavičaj i njegove vrijednosti kao i osjećaj za svoju kulturu i taj proces je svojevrsni proces akulturizacije koji različitim mehanizmima moramo pokušati zaustaviti", kazao je Kovač. (Kliker.info/Fena)