Rat za elektrane : Sedam milijardi maraka postaje obična magla
Ako padne Vlada FBiH ili definitivno pukne višegodišnja koalicija SBiH i SDA, bit će to samo zbog projekta izgradnje novih energetskih objekata u Federaciji. Najmanje je sedam milijardi razloga za to. Toliko, naime, cijeli ovaj projekat vrijedi u KM. Ovih dana navršava se dvije godine od kako su potpisani prvi ugovori vezani za ovaj posao, ali se u realizaciji svega nije odmaklo ni za milimetar. Zakonitost onoga što se od tada radilo i dalje istražuje Kantonalno tužilaštvo Sarajevo, iako nikakva konačna odluka nije donijeta! Formalno, za nastavak posla čeka se odluka Parlamenta FBiH o tome hoće li potvrditi Vladin izbor strateških partnera za gradnju osam novih energetskih objekata. Federalni ministar energetike, industrije i rudarstva Vahid Hećo za "San" kaže kako su "političke gluposti" koje prate projekat od početka već uveliko u pitanje dovele njegovu realizaciju. Hećo kaže i da je neizvjesno kada će premijer FBiH Nedžad Branković ove odluke ponovo uputiti u parlamentarnu proceduru.- To je sada pitanje odnosa unutar SDA. Imam informacije da SDA želi formirati manjinsku Vladu uz podršku SDP-a i to upravo pod uvjetom da SDP-u na neki način pripadne kontrola nad energetskim sektorom i projektima izgradnje energetskih objekata – optužuje Hećo. Zanimljivo je da ministar upozorava i da je jako upitno može li cijeli projekat sada biti realiziran čak i ako dobije podršku u Parlamentu. Razlog je svjetska ekonomska kriza. Hećo tvrdi da ima nagovještaje firmi koje je Vlada odabrala, da bi one mogle odustati od svega, jer je plan gradnje za njih finansijski nepovoljan u uvjetima poremećaja na svjetskom tržištu i velikog poskupljenja kapitala. Osim toga, "Elektroprivreda BiH" tek je počela izradu fizibiliti studija koje bi trebale pokazati opravdanost izgradnje ovih objekata.
Stari planovi
– Daj Bože da se pokaže kako svih osam objekata ima ekonomsku opravdanost da se gradi, naročito u ovakvim uslovima – kaže Hećo. Mirza Kušljugić, poslanik SDP-a u Parlamentu FBiH, tvrdi da nema nikakvog navodnog plana SDA i SDP o preuzimanju kontrole nad energetskim sektorom. SDA i SBiH se, tvrdi Kušljugić, u cijelom projektu ne spore oko koncepta, već oko kontrole.– Ovdje i jeste osnovni problem koncept koji nije dobar, koji se ne može provesti i tu nisu bitne procedure i kontrola, kad nešto ne valja – kaže Kušljugić. On je također uvjeren da će eventualni stateški paretneri, ako i dobiju formalnu saglasnost, odustati od gradnje termoelektrana, ali zato što ono ponuđeno, nije ekonomski opravdano. – Minimum isplativosti u Evropi je 450 megavata za termoblokove, a kod nas se nudi maksimalno 370 i to prema planovima iz 1990. godine. Zato mi insistiramo da se prije bilo čega mora napraviti energetska strategija, koja će dati jasne smjernice kako je uopće moguće realizirati izgradnju novih objekata – kaže Kušljugić. Jedina dobra stvar u cijeloj ovoj priči je, po njegovom mišljenju, to što su se počele raditi fizibiliti studije koje će pokazati kako je cijeli koncept urađen bez strategije, jednostavno neprovodiv.
Blokovi od po 200 megavata
Koliko je prije donošenja bilo kakvih odluka o gradnji potrebna izrada kvalitetne energetske strategije Mirza Kušljugić ilustrira i nepostojanjem bilo kakvog plana za omogućavanje rada blokova od 200 megavata u termoelektranama Tuzla i Kakanj nakon 2017. godine. Tada bi, naime, zbog prevelike emisije ugljenmonoksida, prema Sporazumu o energetskoj zajednici kojeg je BiH potpisala, ovi blokovi morali prestati sa radom ako ne budu modernizirani i prilagođeni oštrim ekološkim uvjetima. U Vladinim planovima to se nigdje ne spominje. Predviđa se, upozorava Kušljugić samo prestanak rada blokova od 100 megavata zbog starosti. Zato on prognozira da bi se i blokovi od 200 megavata jednostavno morali ugasiti, što bi enormno povećalo uvoz i cijenu struje u BiH, a rudnici bi propali.
Uvozili zavarivače
Mirza Kušljugić smatra i da je priča o novih 50.000 radnih mjesta u slučaju početka gradnje energetskih objekata smiješna. Nedavni remont jednog od blokova u TE Tuzla pokazao je, upozorava on, da BiH nema radnu snagu za ove poslove.- Za remont u Tuzli morali smo uvesti čak i zavarivače iz Mađarske jer ih nemamo u BiH, a da ne govorimo o inžinjerima. Već 30 godina nije se gradio ni jedan veći objekat u regionu i mi nemamo ljude koji to mogu raditi – tvrdi Kušljugić. (Kliker.info-San)
Komentari