Kliker.info

Predsjednik Republike Srpske Rajko Kuzmanović u intervjuu za "Glas Srpske" kaže da su stabilnost i prosperitet Republike Srpske, prije svega, rezultat kvalitetnog i efikasnog njenog uređenja kao državotvornog entiteta BiH.Upozorava da nisu rijetki sluèajevi kada zajedničke institucije pokazuju svoj maćehinski odnos prema Republici Srpskoj i istièe da je  to štetna politika. – Neshvatljivo je da RS, kao državotvorni entitet i konstitutivni dio BiH, ne tretiraju kao dio svoje zemlje. Takva politika je štetna, prije svega za cijelu BiH, kaže Kuzmanović.Ističe da je Sporazum iz Pruda vjesnik novog vremena i bolje buduænosti ove zemlje i da očekuje njegovu parlamentarnu potvrdu i konkretizaciju.Podvlači da je opravdan stav RS da više neće pristajati na oduzimanje svojih nadležnosti i da traži vraćanje onih koje se loše obavljaju na nivou BiH. 

* GLAS: Kako danas vidite Republiku Srpsku?

KUZMANOVIĆ: Republika Srpska je, u posljednjih nekoliko godina, uspjela da se nametne kao lider u Bosni i Hercegovini. Opšteprihvaćeno je i u zemlji i u inostranstvu da je RS postala stabilnija i prosperitetnija. Stabilnost i prosperitet su rezultat kvalitetnog i efikasnog uređenja Srpske kao državotvornog entiteta BiH. Tom napretku doprinosi, prije svega, aktuelna vlast koja ima jasnu viziju ekonomskog i socijalnog razvoja koju posredstvom razvojnih programa sprovodi u djelo i ona jedinstveno djeluje. Vlada, resorna ministarstva i ostali subjekti su uspostavili povoljnu i stimulativnu fiskalnu politiku, uslove za strana ulaganja, koncesije, ravnomjerniji razvoj, veæu zaposlenost. O tome najbolje svjedoèi ono što je učinjeno u Srpskoj – putna infrastruktura, energetski sistem, revitalizacija privrede, program zapošljavanja. Kao predsjednik Republike sasvim kompetentno mogu da ocijenim da je u RS uspostavljena potpuna harmonija i saradnja svih organa: predsjednika Republike, Narodne skupštine i Vlade. Svi djelujemo na ostvarenju jedinstvenog plana, a to je poboljšanje životnog standarda naših graðana, stvaranje pozitivnog ekonomskog i socijalnog ambijenta i političke stabilnosti i bezbjednosti.

* GLAS: Odavno nijedan sastanak stranačkih lidera nije izazvao sukobljene stavove i podjelu politièara i stranaka kao što je to učinio Prudski sporazum. O čemu se radi?

KUZMANOVIĆ: Narodi BiH zaslužuju da konaèno dobiju stabilnu, odgovornu i efikasnu vlast, kao i državu po svojoj mjeri i potrebi. Znaèaj i efekte sporazuma trojice vodećih stranačkih lidera iz Pruda potrebno je sagledavati u kontekstu opredjeljenja RS. Ono što podupire i osnažuje taj sporazum jeste postojanje političkih partija koje se istinski zalažu za evropsku budućnost zemlje, kao i onih koji žele da se pridruže dogovoru SNSD-a, SDA i HDZ-a. Nažalost, postoje i odreðene retrogradne, destruktivne snage koje onemogućavaju napredak zemlje, a koje su, prije svega, oličene u Stranci za BiH i njenom lideru Harisu Silajdžiću.

* GLAS: Da li Prudski sporazum odgovara RS?

KUZMANOVIĆ: Taj sporazum je u skladu sa interesima RS. Prudski sporazum predstavlja i dokaz da u BiH postoje političke snage koje su sposobne i žele kompromis i dogovor. U kontekstu međunarodnih i unutrašnjih odnosa taj sporazum je vjesnik novog vremena i bolje budućnosti ove zemlje. Zbog toga i očekujem njegovu parlamentarnu potvrdu i konkretizaciju kao i punu legalizaciju donošenjem zakonskih rješenja.

* GLAS: Često se dešava da zajedničke institucije otežavaju realizaciju bitnih privrednih aranžmana u RS? 

KUZMANOVIĆ: Nisu rijetki slučajevi kad zajedničke institucije pokazuju svoj maćehinski odnos prema RS. Neshvatljivo je da RS, kao državotvorni entitet i konstitutivni dio BiH, ne tretiraju kao dio svoje zemlje. Takva politika je štetna, prije svega, za cijelu BiH. Trenutno je aktuelan problem podjele CEMT dozvola koje vrši Ministarstvo saobraæaja i komunikacija BiH. Ono je najgrublje prekršilo princip po kome samo trećina dozvola treba da pripadne prevoznicima iz RS. Vlada i resorno ministarstvo spremni su da zaštite interese prevoznika iz Srpske. Slièno je bilo i sa davanjem atesta na kvalitet goriva u Rafineriji nafte u Brodu i za njen poèetak rada.  

* GLAS: Hoće li amandmanskim izmjenama Ustava biti prekinut prenos nadležnosti sa RS na BiH?

KUZMANOVIĆ: Sasvim je opravdan stav RS da više neće pristajati na oduzimanje svojih nadležnosti i da traži vraćanje onih koje se loše obavljaju na nivou BiH. Ustav BiH jasno je utvrdio nadležnosti države tehnikom nabrajanja njenih funkcija, dok je opštom normom utvrdio da sve ostalo pripada entitetima. Međutim, neustavnim i protivpravnim djelovanjem taj balans je narušen na štetu entiteta. Prenos nadležnosti je vršen pod izgovorom uspostavljanja funkcionalnijih institucija na nivou države, a dobili smo skupe i nefunkcionalne institucije. Ustavnim amandmanima mora se definisati, vjerovatno, model federalno-konfederalnog državnog uređenja. Utvrdiće se šta je èija nadležnost i kako i kada se neke od nadležnosti mogu vratiti entitetima. Evropski je trend da se sve državne funkcije ostvaruju na nivoima vlasti koji su bliži građanima. Podsjećam i na to da je i Narodna skupština RS u Rezoluciji o ciljevima i mjerama politike RS obavezala na utvrđivanje procedure za prenos i za vraćanje nadležnosti.  

* GLAS: Mnogi stručnjaci i analitičari smatraju da je najveći problem stvaranja demokratskog društva neuspjela reforma pravosuđa. Kako Vi gledate na to pitanje?

KUZMANOVIĆ: Pravosudni sistem ne funkcioniše primjereno demokratskoj i pravnoj državi. Sama činjenica da stranci obavljaju uloge sudija i tužilaca, da imaju enormno visoke zarade i da nikome u ovoj zemlji ne polažu raèun za svoj rad, zahtijeva da se postavi pitanje održivosti ovakvog sistema pravosuđa. Neprimjereno je jednoj evropskoj državi, koja teži članstvu u Evropskoj uniji, da pravosudnu vlast vrše strani državljani koji nemaju nikakvu odgovornost prema našim demokratskim institucijama. Oni su samo politički egzekutori po potrebi. Ista stvar je i u Ustavnom sudu BiH. Uz sve to, Tužilaštvo i Sud BiH, èije je sjedište u prostorijama koje su u proteklom ratu služile kao koncentracioni logor za srpske civile, ne čini ništa da bi se procesirali ratni zločini počinjeni nad srpskim narodom. Svaku osudu zaslužuju i montirani politički i sudski procesi koji se vode protiv srpskih i hrvatskih političara kao oèigledno sredstvo ucjene i prinude nad "neposlušnim" domaæim politièarima od strane pojedinih meðunarodnih èinilaca. Takav sistem mora biti ubrzano i suštinski izmijenjen i uređen prema principima vladavine prava, demokratije i zaštite prava i sloboda èovjeka i graðanina.

* GLAS: Kakvom vidite RS i BiH ako sredinom 2009. godine bude ukinuta Kancelarija visokog predstavnika?

KUZMANOVIć: U novim političkim odnosima u BiH, nakon ukidanja OHR-a, RS i njeni predstavnici nastaviæe sa konstruktivnim pristupom u rješavanju problema. Zalažemo se za tranziciju OHR-a u Kancelariju specijalnog predstavnika Evropske unije. Kao demokrate i legalisti,

* GLAS: Šta nas čeka u narednim godinama?

KUZMANOVIĆ: Pred nama je veliki posao na ispunjavanju uslova za punopravno članstvo BiH u Evropskoj uniji. Nalazimo se u fazi obaveznog usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU. Vlada Srpske je, u tom smislu, zadužila sva ministarstva i organe uprave da se brinu o procesu usaglašavanja normativnih akata sa acljuis communautaire, odnosno pravnim tekovinama EU. Ako bude razuma i spremnosti, do polovine ove godine biæe ispunjena dva uslova i pet ciljeva Savjeta za implementaciju mira, kako bi postali dio slobodne zajednice demokratskih država i naroda kakva je Evropska unija.   Goran Maunaga (Glas Srpske)