Kliker.info

Izraelski arheolozi nakon dugogodišnjih iskapanja otkrili su grob kralja Heroda Velikog. Njegov mauzolej, u kojem je nađen i sarkofag, nalazio se na sjeveroistočnom obronku Mount Herodiuma, u sklopu kompleksa palača i utvrda koje je dao sagraditi. Kompleks je petnaestak kilometara udaljen od Jeruzalema i nalazi se na Zapadnoj obali. Kralj Herod bio je velik graditelj te je potaknuo, ali i dovršio, gradnju mnogih velikih objekata primjerice, sagradio je drugi hram u Jeruzalemu, glasovitu tvrđavu Masadu te još nekoliko palača i utvrda. No upravo je Herodium njegov najveći i najznačajniji projekt. Kompleks, kojemu je dao svoje ime, izabrao je za svoje posljednje počivalište. Naravno, tu je bila i velebna palača. Arheolozi Instituta za arheologiju Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu kažu da je Herodium najveće arheološko postignuće posljednjih godina. Herod je sebi dao napraviti monumentalnu grobnicu do koje je vodilo šest i pol metara široko stubište, dovoljno široko da se njime mogla kretati pogrebna povorka. Istraživanja na Zapadnoj obali počela su u kolovozu 2006. godine, a tim, na čelu kojega je bio profesor Ehud Netzer, brzo je shvatio da je riječ o jedinstvenom lokalitetu s monumentalnom palačom, utvrdom i mauzolejem. Na temelju povijesnih svjedočanstava i onoga što su arheolozi našli na terenu, kazao je profesor Netzer, vrlo je brzo postalo jasno da je riječ o mjestu na kojem je pokopan Herod. Od samoga mauzoleja nije ostalo puno samo kameni podij no među ruševinama su nađene ukrašene urne. Najzanimljivije otkriće su dijelovi sarkofaga monumentalnih dimenzija, koji je bio isklesan od crvenkastog kamena te urešen rozetama. Iako sarkofag nije cio, može se zaključiti da je bio dug oko dva i pol metra te da je imao trokutasti pokrov. Arheolozi napominju da je dosad nađeno samo nekoliko ovakvih sarkofaga, no da je sigurno da je ovaj Herodov iako njegovo ime nije uklesano. No nadaju se da će daljnja istraživanja otkriti i pisane dokaze za ova otkrića.Inače,sarkofag je na stotine komada razbijen, i to namjerno, vjerojatno u vrijeme židovske pobune protiv Rimljana od 66. do 72. godine. Židovi su Heroda smatrali rimskom marionetom pa su se pobunjenici okomili na kompleks mauzoleja i na uništavanje Herodova sarkofaga. Rimski povjesničar Flavije opisao je kompleks, ali ne i grobno mjesto. (Kliker.info/VL)