Milionska dijaspora, a sve manje birača: Zašto bh. državljani u inostranstvu odustaju od glasanja?
Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, izvan zemlje živi oko 2,2 miliona osoba porijeklom iz BiH.
Šta kažu bh. državljani koji žive van BiH?
Nina živi u Švedskoj 30 godina i kaže da nije među državljanima BiH koji su se prijavili za glasanje 4. oktobra.
“Nisam se registrovala za izbore, iskreno, ne znam zašto, jednostavno nisam zainteresovana za politiku u BiH”, kaže ona.
Švedska je jedna od zemalja koja je omogućila dvojno državljanstvo. Među onima koji su to iskoristili je i Mirsad. No, pravo da glasa ove godine neće iskoristiti.
“Nisam se prijavio za izbore, iskreno ne znam ni do kada je bio rok. Očigledno da sam zakasnio”, ističe, dodajući da u toj zemlji živi 30 godina.
Sanela u Beču živi 27 godina, a o glasanju u BiH kaže:
“S obzirom da ne pratim politiku i da živim van Bosne, smatram da nemam ni moralno ni bilo koje drugo pravo da ‘krojim drugima kapu'”, kaže ova 51-godišnjakinja.
Proces registracije jednostavan, ali nema zainteresovanih
Sam proces registracije za one koji žive van BiH se odvija putem online platforme Centralne izborne komisije (CIK).
U prijavi navode opciju glasanja- putem pošte ili u ambasadama i konzulatima, gdje je predviđeno glasanje.
“Sada smo u fazi provjera provjera. Za oko 36 hiljada su izvršene provjere i oni ispunjavaju uslove za glasanje iz inostranstva. Što se tiče animacije biračkog tijela, za to su zaduženi politički subjekti institucije BiH”, kaže za Radio Slobodna Evropa član CIK-a Ahmet Šantić.
Istovremeno, Vehid Šehić, predstavnik organizacije “Pod lupom” koja nadgleda izbore, kaže za RSE kako smanjen broja registrovanih birača iz dijaspore za izbore u BiH može značiti samo dvije stvari – nezainteresovanost za političku situaciju u Bosni i Hercegovini i razočaranost akterima političkog života.
“Za to najveću odgovornost snosi vlast, odnosno političke stranke koje čine vlast u Bosni i Hercegovini. Treba uzeti u obzir i činjenicu da je prošlo trideset godina od završetka rata.
Ljudi su se navikli na život u drugim državama, njihova djeca su odrasla i, iako dolaze u Bosnu i Hercegovinu, svoju budućnost, uglavnom, ne vide ovdje zbog političke, ekonomske i socijalne situacije. Možda je i to jedan od razloga zbog kojih nemaju interes da učestvuju na izborima”, kaže Šehić.
Na izborima će 3,4 miliona osoba birati tri člana Predsjedništva BiH, poslanike u Parlamentu BiH, Parlamentu Federacije BiH i Skupštini Republike Srpske.
Pored toga, birači u RS će birati predsjednika i dva potpredsjednika Republike Srpske, a u Federaciji BiH poslanike u 10 kantonalnih skupština.
Novina na ovogodišnjim opštim izborima bi trebala biti uvođenje biometrijske identifikacije birača, skeniranje glasačkih listića i videonadzor na oko 5.000 biračkih mjesta, što bi trebalo omogućiti brži, efikasniji i pouzdaniji izborni proces.
Za taj posao, vrijedan 38 miliona eura, na tenderu je izabrana američka kompanija Smartmatic.
Prema podacima Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, za Opšte izbore 2026. prijavljeno je 77 političkih stranaka i četiri nezavisna kandidata.
Ovo će biti deseti opšti izbori u BiH od završetka rata 1995. godine.
Komentari