hamburger-icon

Kliker.info

Marko Tadić: Hrvatska regija bez povezanog teritorija

Marko Tadić: Hrvatska regija bez povezanog teritorija

30 Avgusta
11:43 2007

Intervju s prvim čovjekom HSS-a BiH Markom Tadićem bio je zamišljen kao jedan u nizu intervjua s čelnicima hrvatskih stranaka u BiH, no "rutinski" intervju nakon prvih minuta razgovora pretvorio se u svojevrsnu medijsku ekskluzivu. Rijeè po riječ, poput igre asocijacija, pristojni Tadić otkrivao je što je zapravo bila suština sastanka hrvatskih stranaka na Širokom Brijegu, a o čemu na konferenciji za novinare nije bilo niti rijeèi, te što su "tehničke finese" koje treba doraditi u Deklaraciji. A "tehničke finese" u sebi kriju odgovor što je zapravo famozna središnja razina vlasti. Nabrojat ćemo samo neke principe: dakle, osim već poznate izvršne, zakonodavne i sudske vlasti, to su i etnički princip središnje razine i novi princip koji dosta otkriva – diskontinuitet teritorija središnje razine vlasti.  

VL: Zbog čega Deklaracija nije potpisana prekjučer?
TADIĆ: Nije bila pripremljena za potpisivanje. Ona boluje od jezičnih i tehničkih manjkavosti,  ali boluje i od šupljine. Pojedini dijelovi Deklaracije ne znače ništa nego puku retoriku. A ja ne želim da se to dogodi. Zato sam preuzeo obvezu da HSS pripremi završni tekst Deklaracije.

VL: Hoćete kazati da su čelnici ostalih pet stranaka dali HSS-u zeleno svjetlo da precizirate što je to središnja razina vlasti?
TADIĆ: Da, dobili smo zeleno svjetlo za to. Postojeći tekst uputit ćemo svim strankama kako bi dale svoje primjedbe. Deklaraciju ćemo potom dati na provjeru stručnjacima za ustavno pravo. Nakon toga završni dokument bit će poslan svim strankama na parafiranje, a završno svečano potpisivanje bit će u Kreševu 21. rujna.

VL: To znači da ste u Širokom Brijegu na zatvorenom djelu sastanka ipak uspjeli dogovoriti što æe biti ta famozna središnja razina vlasti. Hajdemo čitateljima Večernjaka otkriti što je taj konaèni prijedlog središnje razine o kojemu su hrvatske stranke postigle konsenzus?
TADIĆ: Hoće li to biti četiri, pet ili više regija ili federalnih jedinica još vam ne mogu kazati. Osim izvršne, zakonodavne i sudske vlasti na središnjoj razini dodat ćemo i još jedan princip, a to je diskontinuitet teritorija na središnjoj razini.   

VL: Ovaj zadnji princip – diskontinuitet teritorija, otkriva dosta toga?!
TADIĆ: Neka svatko donosi svoj zaključak.

VL: Dakle, uspjeli smo doznati regije ili federalne jedinice koje bi imale diskontinuitet teritorija zasnovanih i na etničkom principu. To mi zvuči kao prijedlog tri federalne jedinice plus distrikt Sarajevo. To jest osnivanje hrvatske federalne jedinice u BiH?!
TADIĆ: Ne mogu vam odgovoriti na to pitanje. Naime, dogovor je da za sada još u javnosti ne iznosimo što je to. Ne bi bilo korektno i bilo bi neozbiljno od HSS-a kao domaćina kreševskog sastanka da krši dogovor. Mogu kazati da etnički princip nije isključen. Meðutim, on ne mora biti dominantan. Naravno, on ne može biti jedini kriterij, ali zanemariti etnički princip ne bi bilo mudro i ne bi bilo dobro za BiH.

VL: Hoćete li i vi, kao vaši ostali kolege političari, tražiti da se deklaracija potpiše u nekom restoranu ili hotelu?
TADIĆ: Ne. Deklaracija će biti potpisana na prikladan način na prikladnom mjestu, kako bismo i time odaslali jasnu poruku da su Hrvati stali iza Deklaracije.  

VL: Dakle, neće biti "birtijska" deklaracija?!
TADIĆ. Nipošto! Bit će to "Kreševska deklaracija".

VL: Među Hrvatima Bosne postoji nezadovoljstvo da su zapostavljeni i da su Hercegovci sebi uzeli za pravo da sami određuju sudbinu Hrvata u BiH. Stoje li takve primjedbe?
TADIĆ: Vaša zapažanje ili osjećaj Hrvata iz Bosne je logičan. Ovo što se događa posljedica je postojanja velikog broja hrvatskih stranaka sa sjedištem u Mostaru. Stvarno središte u Sarajevu imaju samo HSS i NHI, pa je i logično da su se sastanci održali samo u Hercegovini. Čini mi se, ipak, da su sudionici razgovora, neki manje, neki više, imali dovoljno afiniteta i za Hrvate u drugim dijelovima u BiH.

VL: Kako onda uključiti Hrvate Bosne u te razgovore i je li vaša stranka taj link?
TADIĆ: Sama deklaracija bit će potpisana u Kreševu i zvat će se "Kreševska deklaracija", čime ćemo poslati poruku da brinemo za sve Hrvate u BiH.  

VL: Koliko je bošnjačka platforma bliska onome što predlažu Hrvati?
TADIĆ: Nisam upoznat s detaljima bošnjačke platforme. Ne očekujem da naša deklaracija naiđe na pljesak ni srpskih niti bošnjačkih stranaka. Do ustavnog rješenja dug je put, pun kompromisa i političke mudrosti.

VL: HSS se zalaže za konsocijacijski model. Prije svega, objasnite što je konsocijacijski model ustroja države?
TADIĆ: Takav model obično se primjenjuje u duboko podijeljenim društvima, bilo da su ona podijeljena po etnićkom ili vjerskom načelu. BiH je duboko podijeljena zemlja i po jednom i po drugom kriteriju. Konsocijacijski model počiva na nekoliko temeljnih principa: paritet, konsenzus i rotacija, i po mogućnosti federalizacija. Ako se radi o disperziji stanovništva, moguć je diskontinuitet teritorija.

VL: Ponovo navodite na osnivanje hrvatske federalne jedinice u BiH?!
TADIĆ: Vidjet ćemo u Kreševu što je to.

VL: Haris Silajdžić kaže – federalizacija jednako raspad BiH?!
TADIĆ: Ne slažem se. Moguća je normalna federalna BiH.

VL: Politolozi kažu da je za konsocijacijske države opasniji unitarizam većinske etnićke skupine od separatizma manjinske etničke skupine. Možemo li to primijeniti i na naše prilike?
TADIĆ: Takve su teze apsolutno točne. Recentna povijest nas je podučila da je unitarizam najveća opasnost za takva društva.

VL: Mislite li da je bošnjačka politièka elita toga svjesna?
TADIĆ: Vjerojatno ona to zna. A je li se spremna suočiti s tom činjenicom drugo je pitanje.

VL: Možemo li kazati da je političko Sarajevo u današnjoj BiH jednako Beogradu u bivšoj Jugoslaviji?
TADIĆ: Ono još nije to, ali pokušaja da ono tu bude ima.

VL: Slažete li se Schmunkovom bosanskom nacijom?
TADIĆ: Prije svega mislim da je njemaèki veleposlanik Michael Schmunk krivo interpretiran ili se nedovoljno precizno izjasnio. Ne vjerujem da se on zalaže za stvaranje nekakve bosanske nacije niti je to moguæe. Pretpostavljam da je mislio na stvaranje bosanskohercegovačkog domoljublja i osjećaja da je BiH domovina i Srba i Hrvata i Bošnjaka i da je trebaju voljeti, poštivati i boriti se za nju. Na taj sam način shvatio tu izjavu.

VL: A je li za vas prihvatljiva izgradnja bh identiteta?
TADIĆ: Pa, bosanskohercegovački identitet postoji, a unutar njega postoje segmenti bh identiteta, i bošnjačkoga i srpskoga i hrvatskoga. Od toga ne treba bježati. To bi nas trebalo spajati, a ne razdvajati.  

VL: Isključuje li ljubav Hrvata prema Hrvatskoj domoljublje prema BiH, kako to spočitavaju određeni bošnjački intelektualci?
TADIĆ: Mogu reći što ja osjećam. Beskrajno volim Bosnu i Hercegovinu, kao što beskrajno volim i Hrvatsku. To jedno drugo ne isključuje.

VL: Koliko Hrvate iz BiH od pripadnosti zajedničkom bh identitetu odvraća najbanalniji primjer – navijanje i znakovlje tzv. bh navijača na utakmicama reprezentacije BiH?
TADIĆ: To, naravno, ne pridonosi zajedničkom identitetu. Dapaće, kod Hrvata izaziva određeni animozitet. Toj pojavi ozbiljnu pozornost trebaju posvetiti sociolozi, psiholozi i politolozi. To nanosi veliku štetu BiH.

VL: U BiH se vode beskrajne rasprave što je trajna kategorija BiH ili RS. Zar je i jedna država na svijetu ili neki njezin administrativni dio trajna kategorija?
TADIĆ: Neću reći ništa novo ako kažem da na ovom svijetu ništa nije trajno. Prije nekoliko dana vratio sam se iz Egipta. Ni tako moćna civilizacija nije bila trajna, niti mnoge civilizacije nakon nje. Propadala su kraljevstva, imperije, civilizacije, pa je smiješno govoriti da je RS ili BiH zauvijek. Ništa nije trajna kategorija.  Miroslav Vasilj (VL)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku