hamburger-icon

Kliker.info

Luka Markešić :Kolektivno rukovodstvo države Bosne i Hercegovine

Luka Markešić :Kolektivno rukovodstvo države Bosne i Hercegovine

22 Januara
16:49 2014

markesic Piše : Dr . Luka Markešić (Oslobođenje)

Nastavak je serije igra bez granica našeg političkog rukovodstva, koja slijedi nakon posljednjeg nadrealističkog prikazanja, u Sarajevu, 17. veljače 2014., u središnjem svenarodnom pozorištu – kazalištu Evropske unije. Čujte i počujte bosanskohercegovački ljudi i narodi svih nacija, kultura i religija: Početak je pripreme za još jedne sudbonosne historijske izbore! Nemojte propustiti posljednju šansu za svoje spasenje i proslaviti još jednu i konačnu pobjedu naših političkih (e)lita.

Ali, kako se u toj igri snaći i postaviti? Izgleda da je sada teže složiti se oko tri-četiri negoli jednog člana Predsjedništva, što bi bilo najnormalnije!? Nisam politički Aristotel, poput hercegovačkog kvislinga Raspudića, pa moj prijedlog shvatite samo kao razmišljanje običnoga Bosni vjernog čovjeka. Naslov moje teme toliko je poznat i jednostavan: Kolektivno rukovodstvo države BiH. Nemojte odmah pomisliti na organizaciju vlasti u modelu demokratskog centralizma u socijalističkim državama, jer taj model ima svoju mnogo dublju baštinu ne samo u političkim nego i vjerskim baštinama, kao što je bila organizacija u starim grčkim, rimskih i evropskim prosvjetiteljskim društvima podjele na zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast ili kolegijalni oblik vlasti. Moj prijedlog o modelu vlasti u našoj državi sličan je modelu državne vlasti kao gremija, odnosno kao kolektivne i kolegijalne vlasti prema Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. S pravom se pitati: Koliko sadašnji dejtonski Ustav i Izborni zakon odgovaraju, i mogu proći na Sudu u Strasbourgu, kao što zorno pokazuje slučaj presude Sejdić – Finci, te uskoro i slučaj tužbe Pilava čak o očitoj diskriminaciji i neravnopravnosti konstitutivnih naroda na cijelom teritoriju u BiH!? Očekivati je da će netko kompetentan pokrenuti pred istim sudom u Strasbourgu također tužbu protiv cijelog ovakvog sadašnjeg kao ratnog oktroiranog nedemokratskog ustavnog uređenja BiH i još njegova pogrešnog provođenja od vlasti Evropske unije.

BiH je, naime, specifična multinacionalna, multikulturna i multireligijska država i potrebno je da se u njoj posebno treba izgrađivati ravnopravnost različitosti ljudi i naroda u jedinstvu zajedničke države sa svojim demokratskim i pravnim uređenjem, poštivajući ljudska pojedinačna i kolektivna prava njezinih građana, nacionalnih manjina i konstitutivnih naroda-nacija. Ali, kako to učiniti u izboru predsjednika ili Predsjedništva, parlamenta, izvršne vlasti i sudstva kao glavnih odrednica suverene i demokratske država? To je glavni problem države BiH danas.

Dejtonski sporazum je zaustavio rat, ali nije uspio u izgradnji takve države. Naprotiv, ratna politika je nastavljena samo na drugačiji način, specijalnim ratom za postizanje istoga cilja – podjele i uništenja države BiH! To je očito svim poštenim ljudima ove zemlje i u međunarodnoj zajednici, koja je također odgovorna za destrukciju države BiH.

Kako birati i biti biran za Predsjedništvo BiH? Izborom Predsjedništva kao kolektivne vlasti, kolegija ili gremija, a ne individualnog zbira tri ili četiri pojedinih članova, koje biraju svi građani, konstitutivni narodi i nacionalne manjine ispunjava se osnovno demokratsko načelo o ljudskom pravu – birati i biti biran za sve funkcije u društvu i državi BiH. Time se uklanja i stalna, zapravo demagoška optužba Čovićeva HDZ-a BiH i njegova stranačkog tzv. Hrvatskog narodnog sabora, da drugi biraju Hrvatima političke predstavnike, kojim se želi postići samo sebični stranački politički interes koji u drugim bošnjačkim, pa i u hrvatskim strankama gleda ne samo suparnike nego i neprijatelje, što škodi najviše samim Hrvatima, dok s dodikovskim sklapa savez sve do nestanka posljednjeg Hrvata u RS-u, kako to otvoreno prikazuje njegov stranački list Večernjih novina. U izboru Hrvata u Predsjedništvo BiH potrebno je da takav čovjek bude član toga gremija, kolektivne i kolegijalne vlasti, kojega biraju ne samo Hrvati nego i svi drugi građani zajedničke države BiH i koji je odgovoran svim građanima, a ne samo Hrvatima. To, dakako, jednako vrijedi za izbor drugih članova takve državne vlasti, što njima može biti samo priznanje i čast, a svim ljudima korisno. Zato je važno u izboru doličnog člana Predsjedništava imati u vidi ne samo jedan kriterij – tko ga bira nego i još barem druga četiri novinarska kriterija istine i općeg dobra, pet “w”: tko, što, kada, gdje i zašto živi i radi kao član kolektivnog Predsjedništva BiH?

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku