Kliker.info

Postao je zagovornik antiglobalizma, žestoki pacifist, antiklerikalac koji se bunio protiv jaèanja utjecaja Katolièke crkve, pri èemu je biskupima išao na živce svojom alternativnom religijom. Izjavama protiv konzumiranja mesa ogorèio je velike kompanije. Umjesto po zapadnim metropolama, odlazio je na meditativne skupove u Indiju ili, recimo, na bolivijsko jezero Titicaca gdje je kao jedini europski politièar bio na inauguraciji Eva Moralesa Kada su o lanjskom Božiæu slovensku romsku obitelj Strojan nabrijani slovenski šovinisti i njihovi suseljani zamalo linèovali i otjerali iz njihovog doma kraj Ljubljane, Janez Drnovšek nekoliko dana poslije protjerivanja otišao je Strojanovima u posjet, a sa sobom je dovezao dva kontejnera kako bi 30-èlana obitelj, koja broji više djece nego odraslih, Božiæ i Novu godinu doèekala na suhom i u toplom. Dok je ostatak Slovenije zatvarao oèi pred neviðenim izljevom slovenskog rasizma i šovinizma, koji je zapanjio Europu i èitav svijet – o èemu su izvijestili svi svjetski mediji – a ostali slovenski politièari uglavnom pomagali da se raskuæivanje Strojanovih odvije što tiše i brže (Janšin ministar zaštite okoliša organizirao je, recimo, hitno rušenje njihovih nastambi, pod izlikom da su sagraðene na crno), Drnovšek se ponio kao èovjek. Svi su tih dana bježali od Strojanovih, njihovi susjedi Ambrušani su režali na njih, policija ih je, kako se kasnije potvrdilo, pratila i prisluškivala, Janez Janša i Dimitrij Rupel tvrdili su da se sluèaj namjerno predimenzionira radi diskreditacije vlasti (još jedna urota?!), dok je veæina Slovenaca živjela u uvjerenju da su Strojanovi, sve u svemu, dobili što su i zaslužili. Veæina Slovenaca, ali ne i njihov predsjednik, Janez Drnovšek. 

Nije želio biti Janšin fikus     Veæ tada je kontroverzni slovenski predsjednik, koji æe mjesec dana nakon drugog kruga predsjednièkih izbora doznati ime svog nasljednika, potpuno odudarao od ostatka slovenske politièke scene. Niti je ona voljela njega, a bogami, niti je njega bilo briga za to. Vidi se to sada, na kraju mandata, kada Drnovšek više uopæe ne krije s kolikim prezirom gleda na uobièajeno »obnašanje« politike u Sloveniji, kao i na smrtno dosadne protokole. Da paradoks bude veæi, predsjednièka funkcija, unatoè Drnovšekovu osebujnom obnašanju te dužnosti, svedena je na puki protokol.Da Drnovšek ne želi biti fikus, a još manje Janšin fikus, pokazao je prije otprilike dvije godine, u jesen 2005., kada je predložio svoju mirovnu inicijativu za Kosovo, kojom je poèeo njegov uspon na svjetskoj politièkoj pozornici i, istodobno, pad na unutarnjoj. Potpuno nekonvencionalno, Drnovšek je vizionarski predložio samostalnost za Kosovo, što je automatski izazvalo skandal na relaciji Ljubljana – Beograd. Drnovšekov posjet Beogradu srpski vrh je brže-bolje otkazao, a Drnovšekov prijedlog naišao je na podjednako zgražanje i u Ljubljani. Ministar Rupel je bjesnio, tvrdeæi da Drnovšek svoje poteze ne koordinira s njegovim ministarstvom, a prigodom sljedeæe Drnovšekove inicijative, one vezane za sudansku pokrajinu Darfur, Rupel je iz defanzive prešao u napad: poèeo je otvoreno opstruirati Drnovšekove mirovne napore, optužujuæi ga da svoju zemlju sramoti po svijetu.

NY Times – meðu najzanimljivijim državnicima svijeta   Dok je slovenski predsjednik plijenio pozornost svjetske javnosti – ugledni New York Times uvrstio ga je u najzanimljivije državnike svijeta – pokušavajuæi zainteresirati svijet za darfursku katastrofu u kojoj su tisuæe ginule u sjeni iraèkog rata, u èemu je i uspijevao, Rupel i Janša zatvorili su mu slavinu.Prošlo ljeto, naime, slovenska vlada Drnovšeku nije htjela odobriti dodatna sredstva za funkcioniranje njegova ureda, zbog èega je otkazao sve svoje vanjskopolitièke aktivnosti. Prestao je putovati, a u jednom je trenutku èak priprijetio da æe se u Madrid, u službeni posjet španjolskom kralju, uputiti automobilom. U njegovu uredu nisu više imali novca za avion. Drnovšek, meðutim, ne samo da mrzi uobièajeno politièarsko prodavanje magle, nego otvoreno prezire i suvremeno, potrošaèko društvo, njegovu površnost, konzumerizam, materijalizam i malograðanske vrijednosti. Njegov duhovni preobražaj poèeo je suoèavanjem sa strašnom bolešæu: poèetkom tisuæljeæa obolio je od karcinoma bubrega. Jedan mu je bubreg kirurški izvaðen, no metastaze su se nakon nekoliko godina vratile. Nemoæan, Drnovšek je sebi pokušao pomoæi alternativnom medicinom. I u tome uspio, kako sam tvrdi, iako lijeènici sumnjièavo odmahuju glavom.U potpunosti je promijenio stil života. Odselio se iz Ljubljane u jedno selo, poèeo se zdravo hraniti, sam peæi kruh, postao je vegetarijanac vegan. Politièki, èovjek koji je definitivno bio najdosadniji i najbezlièniji politièar na ovim prostorima, postao je iznimno zanimljiva figura. Prestao se družiti s politièarima, odlazio je meðu obiène ljude. Dok je ranije bio kabinetski tip, koji je uživao unutar svoja èetiri zida, daleko od stvarnog života, odjednom je postao guru i lider, èovjek koji okuplja ljude oko svojih ideja.

S Janšom ne komunicira     Poput novovjekog apostola, svoju sljedbu okupio je na skupovima new age Pokreta za pravednost i razvoj, što ga je osnovao nakon što je napustio Liberalne demokrate Slovenije. Ta je stranka 12 godina vladala Slovenijom, a raspala se u nekoliko mjeseci nakon Drnovšekova odlaska.Postao je zagovornik antiglobalizma, žestoki pacifist, antiklerikalac koji se bunio protiv jaèanja utjecaja Katolièke crkve, pri èemu je biskupima išao na živce svojom alternativnom religijom. Izjavama protiv konzumiranja mesa Drnovšek je ogorèio velike kompanije. Umjesto po zapadnim metropolama, odlazio je na meditativne skupove u Indiju ili, recimo, na bolivijsko jezero Titicaca gdje je kao jedini europski politièar bio na inauguraciji Eva Moralesa, predsjednika Bolivije i jedne od ikona antiglobalizma i antiamerikanizma. U dvorištu predsjednièke palaèe Drnovšek je primao indijske gurue i delegacije amerièkih Indijanaca.Njegova popularnost tih mjeseci èinila se nedostižnom. Omiljen i popularan, Drnovšek se nije libio ulaziti u najžešæe obraèune s Janezom Janšom, svojim najveæim protivnikom, kojemu je 1994. otkazao u vladi zbog afere Depala Vas, što mu osvetoljubivi Janša nikad nije oprostio. No Janša je prije tog obraèuna pod svoju kontrolu stavio veæinu medija, kao i sve ostale institucije u slovenskom društvu, zbog èega je Drnovšek nerijetko spominjao pojavu novog totalitarizma u Sloveniji. Sustavno i višemjeseèno medijsko manipuliranje uèinilo je svoje i Drnovšek je danas daleko od popularnosti koju je uživao ranije.Politièar koji je prije nekoliko godina istupao rijetko i sramežljivo, u samo nekoliko mjeseci potpuno se preporodio, postavši jednom od najzanimljivijih europskih javnih osoba. Nièeg se nije bojao, sa svima je komunicirao, za sve je pronalazio pravu rijeè, osim za Janšu i njegove ministre. S njima uopæe ne komunicira, veæ mjesecima, što u ovom sluèaju puno više govori o njima, nego o njemu.   (Kliker.info-Glas Istre)