Letić: Bojažljivost građana odgovara nasilnicima
Građani isuviše tolerišu nasilje zbog čega prestupnici povećavaju stepen nasilja, kaže Mićo Letić, koordinator za maloljetničko prestupništvo u MUP-u KS i profesor na Fakultetu kriminalističkih nauka. "Ako je danas upotrijebio pesnicu, sutra će upotrijebiti nož", kaže Letić u intervjuu za "Nezavisne".Objašnjava koji su zakonski i institucionalni nedostaci u borbi protiv maloljetničke delinkvencije, te kako još nije počelo provođenje mjera iz državne strategije usvojene 2006. godine.
NN: Nedavno ubistvo sedamnaestogodišnjeg Denisa Mrnjavca pokazuje da maloljetni nasilnici napadaju bez ikakvog razloga, a ubistvo Ljubice Đokić-Spasojević potvrđuje da ne prezaju ni od najsvirepijih ubistava. Zbog čega su tako okrutni?
LETIĆ: Utvrđeno je da su maloljetnici i djeca postali previše tolerantni na nasilje. Ukoliko na putu od kuće do škole i obratno primijete nasilnika ili grupu vršnjaka da uz prijetnju otimaju novac ili mobitele, ne reaguju ni građani. Okrećući glavu, ne rješavaju problem i dovode se u situaciju da i oni postanu žrtve. Nasilnik vidi da svi okreću glavu, da niko ne reaguje, da nema ni policije, da nema nikoga da ga spriječi u tome i povećava stepen nasilja. Ako je danas upotrijebio pesnicu, sutra će upotrijebiti nož.
NN: Zbog čega su građani tako indiferentni?
LETIĆ: To se dešava zbog needukovanosti, neosviještenosti, straha i nepovjerenja. Ima i udjela medija. Mediji su puni kriminalnog sadržaja. Elektronski mediji čak u nekim udarnim terminima dozvoljavaju određenim kriminogenim facama ili posrnulim likovima ovoga društva da imaju svoje termine i da direktno govore u programu. To mladi gledaju i, kao nedovoljno socijalno zreli, poistovjećuju se s njima i oponašaju ih. Roditelji moraju vršiti medijsku kontrolu djeteta.
NN: Koje institucije su najodgovornije za nepostojanje adekvatnih ustanova za maloljetničku delinkvenciju.
LETIĆ: Ne bavim se politikom, ali mislim da je Ministarstvo pravde KS zaduženo za rješavanje tih problema. Vlada KS je poduzela mjere da se postojeći kapaciteti Zavoda "Hum" stave u funkciju. Mislim da će to vrlo brzo biti i urađeno transformacijom dijela Zavoda. Biće zaposlen novi kadar koji će vršiti trajniju resocijalizaciju maloljetnika. U ovom zavodu mogu ostati od pola do tri godine.
NN: Poznato je da policija hapsi maloljetnike, ali ih tužilaštvo pušta, pridržavajući se zakonskih odredaba. Je li to problem?
LETIĆ: Ne mogu ovdje reći da je krivo tužilaštvo. Zakon tačno definiše i izricanje sankcija prema maloljetnicima, vežući se za njihovu dob. Ne može se maloljetniku od 14 do 16 godina izreći kazna maloljetničkog zatvora. Za starije maloljetnike se može izreći kazna zatvora od jedne do deset godina ukoliko počine djelo kao što je posljednji slučaj ubistva sedamnaestogodišnjaka.
NN: Da li je potrebno mijenjati zakon, posebno u pogledu sankcija?
LETIĆ: Mislim da je potrebno da zakon o maloljetnicima bude izdvojen iz postojećih krivičnih zakona FBiH, RS i Brčko distrikta i da bude zaseban zakon za maloljetnike. U tužilaštvima i sudovima treba formirati zasebna odjeljenja koja će isključivo raditi sa maloljetnicima koji dolaze u sukob sa zakonom.
NN: Da li policija ima dovoljno kadra da djeluje, posebno preventivno, na sprečavanju maloljetničke delinkvencije?
LETIĆ: MUP KS od 2003. godine radi na primarnoj prevenciji sa djecom, roditeljima i nastavnicima. Cilj je bila edukacija i osvješćivanje mladih kako da reaguju u situacijama kada postanu žrtve ili ukoliko vide da je u njihovom okruženju narušena bezbjedonosna situacija. Rezultat je bio smanjenje krivičih djela. U MUP-u KS formirali smo Odjeljenje za posebne namjene i u svakoj policijskoj upravi izvršili smo senzibilizaciju službenika koji isključivo rade na maloljetničkoj delinkvenciji. Nažalost, ovakva metodologija rada je samo u KS. U primarnoj prevenciju moraju da učestvju sve institucije.
NN: Da li je usvojena Strategija za borbu protiv maloljetničke delinkvencije u BiH samo mrtvo slovo na papiru?
LETIĆ: Strategija s akcionim planom napravljena je 2003. godine, a sačinjen je i Nacrt zakona o maloljetnicima. Strateški dokument definiše tačno nosioce, resurse, kapacitete, vrijeme sprovođenja i djelovanja. Strategija je usvojena 2006. godine u Vijeću ministara i dostavljena Ministarstvu sigurnosti BiH. Trebalo je formirati koordinaciono tijelo koje bi dalje naložilo ministarstvima kako da ta strategija bude u što bržem roku realizovana.
Ima maloljetnika sa više od 100 prijava
NN: Koliko ima maloljetnih prestupnika u KS i koliko ih se izdvaja po broju prijava?
LETIĆ: Na području KS je u prošloj godini izvršeno 694 krivična djela, u kojima su učestvovala 303 maloljetnika. Od njih su 92 višestruki povratnici u činjenju krivičnih djela. Evidentno je da u zadnjih nekoliko godina imamo tendenciju pada izršenja krivičnih djela koja počine maloljetnici, kao i broja izvršilaca koji učestvuju u izvršenju krivičnih djela. Međutim, kao gorući problem ostaju višestruki povratnici, koji za godinu počine od dva do 128 krivičnih djela. Jedan maloljetnik, mlađi od 16 godina, u 2007. godini počinio je 128 krivičnih djela. Trenutno je u pritvoru. Albina Sorguč (NN)
Komentari