Kliker.info

Bosni i Hercegovini treba jedinstvena supervizija na državnom nivou i to takva da obuhvati i banke i mikrokreditne organizacije, ali i lizing kompanije koje trenutno nemaju nikakvu superviziju, kaže Kemal Kozarić, guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine.

Upozorava i da bez reforme policije u BiH nema boljeg kreditnog rejtinga zemlje.Napominje da suše i porast cijena u BiH nisu izazvali poremećaje u finansijskom sistemu, a inflacija je u julu i augustu bila oko dva odsto što je, tvrdi, u nivou inflacije u Evropskoj uniji.Prema ocjeni Kozarića finansijski sistem u BiH je stabilan, a da ga potresi sa hipotekarnim kreditima na američkom i evropskom finansijskom tržištu ne mogu ugroziti.Povodom 10 godina postojanja Centralne banke BiH Kozarić tvrdi da je banka sasvim samostalna i neovisna i da proteklih godina nije bilo pritisaka da u ovoj banci urade nešto što ne bi smjeli. Kaže da je Centralna banka BiH spremna za uspostavu tržišta vrijednosnim papirima, koje treba da počne da djeluje 1. marta naredne godine, "čak i spremnija od drugih institucija uključenih u ovaj proces". 

NN: Kažete da je Centralna banka BiH sasvim neovisna i potpuno stabilna institucija, ali vlasti u BiH vam, ipak, ne dozvoljavaju da preuzmete jedinstvenu superviziju banaka u cijeloj državi?

KOZARIĆ: Nažalost, kod nas se problemi pojave uvijek kada se ispriječi politika i supervizija je najbolji pokazatelj toga. Svim građanima i institucijama je u interesu da imaju organizovanije, jeftinije i sigurnije usluge i to bi supervizija obezbijedila, ali zbog složenosti kompozicije naše države – mi to ne možemo završiti. Bili smo izuzetno sretni i uspješni kod ukidanja Zavoda za platni promet, pričalo se da će biti 200.00 blokiranih računa i 2.000 ljudi viška, ali ništa se nije desilo, reforma je završena vrlo efikasno i imamo moderan platni promet, u kom Centralna banka BiH i komercijalne banke tri puta dnevno imaju poravnanje i dnevnu ažurnost u sređivanju računa bez ikakvog ispada, ali jedinstvena supervizija još ne ide.

NN: Da li se u BiH može govoriti o stabilnom i sigurnom finansijskom sistemu?

KOZARIĆ: Isto pitanje postavljaju i iz MMF-a. Mi smatramo da je stabilan i ne očekujemo neke probleme u budućnosti. No poslije ovih velikih kriza sa hipotekarnim kreditima na američkom i evropskom tržištu otvara se pitanje šta znače mala tržišta koja nemaju uticaj na ova velika. Mi posmatramo da li bi bilo efekata, recimo, hipotekarne krize na širem prostoru i mislimo da neće biti, jer naše banke nisu tako eksponirane da ne mogu sanirati eventualne probleme, a osim toga to su privatne banke u kojima nije moguće lako dobiti kredit, koje nisu blagonaklone pri davanju kredita bez rezervi. Istovremeno tržište nekretninama u BiH je dosta atraktivno, one imaju svoju održivost i potražnja je veća od ponude. Povrat kredita je 96 posto, a kreditna platforma koju smo napravili je pun pogodak jer se banke informišu o kreditnim istorijama svih građana i donose odluke na pravi način, te tako preduprijede krizu. Ne očekujemo negativne efekte u bankarskom sektoru, ali naš finansijski sektor ima segmentaciju. Mi ne znamo mnogo o tržištu kapitala, a ne znamo pouzdano ni šta ima u mikrokreditnim organizacijama koje tek sada dobivaju superviziju. Lizing kompanije još nemaju nikakvu superviziju. Ta supervizija je potreba svih banaka ili deponenata u BiH.

NN: Kakav je značaj Fiskalnog vijeća BiH, kada govorimo o finansijskoj stabilnosti zemlje?

KOZARIĆ: Prije svega – guverner Centralne banke BiH ima status posmatrača u Fiskalnom vijeću BiH i može govoriti ali ne može glasati, a Vijeće se nije sastalo već gotovo dvije godine. Zbog kompozicije države to bi bio jedan filter i mjesto gdje se dogovara budžetska potrošnja i sve ostalo. Sada je situacija takva, odluke Vijeća, i kada su donesene, nisu obavezujuće i zbog toga je i neophodan zakonski okvir. Kada sjednemo za sto – svi zagovaraju to vijeće, ali nikako da donesemo taj zakon, a on je važan da bi odluke postale obavezujuće i da bi se među različitim nivoima vlasti sinhronizovali i koordinirali finansijski planovi i potrošnja.

NN: Vi ste ovih dana potpisali i određene ugovore sa centralnim bankama susjednih zemalja?

KOZARIĆ: Povodom desetogodišnjice Banke organizovali smo konferenciju na kojoj je bilo 250 učesnika iz 50 zemalja i govorili smo o monetarnoj stabilnosti u funkciji finansijske stabilnosti, to je top tema u svijetu, pa i kod nas, razvijamo mehanizme zaštite od stresa, razgovaramo o prijetnjama tržištu, slabostima. Ovu priliku smo iskoristili i pozvali centralne banke iz regiona s kojima već dobro sarađujemo i napravili smo novi korak oko platnog prometa sa Srbijom i Crnom Gorom. Mi i sada imamo platni promet, ali se on odvija preko Dojče banke i dosta je spor i skup, a sada smo potpisali Sporazum o platnom prometu, jer imamo spoljnotrgovinski odnos i hoćemo da i platnim prometom pratimo i obezbijedimo CEFTA.

NN: Da li to znači da će naši građani i preduzeća, normalno, u domaćim bankama plaćati račune za robu i usluge iz tih zemalja?

KOZARIĆ: Da, a mi ćemo to poravnavati.

NN: Ovih dana je završena analiza unutrašnjih potreba Centralne banke BiH, koju je pravila evropska Centralna banka. Kakvi su rezultati te analize?

KOZARIĆ: U nekim oblastima smo već sasvim blizu standardima Evrope, a to je platni promet i nezavisnost banke, no finansijska stabilnost, statistike i supervizija traže još mnogo truda. Ipak, dobili smo "mapu puta", odnosno dokument koji pokazuje u kom pravcu treba da se razvijamo.

NN: Centralna banka BiH ima svoje statistike, analize i redovno objavljuje izvještaje. Koliko se te analize i statistike razlikuju od državnih statistika?

KOZARIĆ: Sve smo bliže ujednačavanju podataka. Naime, svi koristimo iste izvore, ali izvori koriste različite metode sakupljanja podataka, pa jedni rade po novim evropskim metodologijama, a drugi koriste stare jugoslovenske metode i onda je teško komparirati te podatke. S druge strane, neki izvori još nemaju obavezu da dostave podatke, pa imamo problema u samom prikupljanju i ponegdje je još problem doći do podataka. No, statistika je, ipak, sve kvalitetnija, iako se dugo nije prepoznavala njena važnost.

NN: Centralna banka BiH je prva počela ukazivati na "rad na crno" i "sivu ekonomiju". Kako komentarišete akciju Vlade FBiH na suzbijanju "rada na crno"?

KOZARIĆ: Mi smo čak i u oficijelnim izvještajima počeli govoriti o "sivoj ekonomiji" i prikazivali je sa 30 posto zaposlenih, jer svi smo svjedoci da na pijacama, u restoranima i svuda oko nas radi veliki broj neprijavljenih ljudi. Država je morala na određeni način pokazati interes da to stavi pod kontrolu, ona ima sredstva da napravi neke rezultate, ali to je u isto vrijeme i mogućnost da se proširenjem obvezničke baze smanje poreske obaveze i privrednici motivišu da prijavljuju te ljude.

NN: Iz međunarodnih finansijskih institucija stalno su prisutne primjedbe na nekontrolisano trošenje viška prihoda, koje posljednjih godina imamo zahvaljujući uvođenju PDV-a, novac ide u tekuću potrošnju, a ne u razvojne projekte?

KOZARIĆ: To je najgore rješenje, ali vlade odlučuju o tome. Višak bi morao biti upotrebljen za socijalne programe, nove investicije ili relaksaciju privrede, ali ponavljam – vlade odlučuju o tome.

NN: Svjetska banka je najavila da BiH od njih više neće dobijati beskamatne kredite, nego da će nastavak saradnje biti na komercijalnoj osnovi. Kako to komentarišete?

KOZARIĆ: Mi smo prešli pragove Svjetske banke koji određuju pravo na beskamatna sredstva i nismo više postkonfliktna zemlja, ali ti novi uslovi su, ipak, mnogo bolji od uslova komercijalnih banaka.

NN: Kakve su šanse da se poveća kreditni rejting BiH?

KOZARIĆ: Dobra je vijest da je Vijeće ministara BiH donijelo odluku da ide u drugi kreditni rejting, ali imamo i prećutan dogovor da u to ne idemo dok ne potpišemo Sporazum o pridruživanju, odnosno dok ne bude završena reforma policije, jer procjene su da bismo najvjerovatnije opet dobili isti rejting.

NN: Da li je to zbog stvarnog stanja u zemlji ili postoje neki drugi razlozi?

KOZARIĆ: Politički rizik je prisutan, investitori znaju za situaciju u BiH, rejting agencije također. Uostalom, šteta je da se ne desi reforma što prije i da krenemo dalje, a ne da ostanemo na kraju voza. Nadam se da će se ta "investicija" u budućnosti prepoznati, barem zbog naše djece i da će se kompromis postići i reforma napraviti.

NN: Često se spominju i reforme penzionog i zdravstvenog sistema – koliko je to važno za BiH i imamo li mnogo vremena za sprovođenje tih reformi?

KOZARIĆ: To je široko pitanje, ali u tim reformama vrijeme nam sigurno nije saveznik. Umnogome već kasnimo, od privatizacije koja dodatno usporava mnoge procese, do reforme tih sektora. Mislim da su ti procesi kod nas prespori i dodatno ih usporavamo, a konkurencija u javnim uslugama, zdravstvo i penziono, dobro je došla i tu ne smijemo čekati, a i poznati su svi modeli i ne vidim zašto se ne orijentisati u tom pravcu.

"Novac je dobro zaštićen"

NN: Komercijalne banke često imaju problem sa obezbjeđenjem transporta novca, pljačke su učestalije nego ranije. Kako je to riješeno u CB BiH?

KOZARIĆ: Više trošimo na zaštitu nego drugi. Koristimo državne oficijelne institucije, ali naša oprema je na najvišem nivou, imamo satelitsku pratnju i namjenska vozila, ali znamo da to nije dovoljno. Novac jeste u opticaju čim izađe preko našeg praga i postaje vlasništvo komercijalne banke, ali je i dalje i naša obaveza. Zbog toga smo promijenili smjernice, donijeli smo odluku da novac koji bude oštećen tokom napada, a moguće je da bude obojen, jer imamo posebne zaštitne kofere koji oboje novac čim se pokušaju otvoriti, mi te novčanice zamijenimo uz minimalnu naknadu. Mislim da ovakvu zaštitu imaju još samo dvije banke. S druge strane, mi smo potpisali ugovor o međubankarskom tržištu, koje će biti uspostavljeno do kraja godine, a to će biti mjesto gdje će se banke "sastajati" i trgovati viškovima i manjkovima preko naše platforme. Na primjer, ako Rajfajzen banka u Banjaluci ima viška 10 miliona KM, a neka druga manjka – oni to završe preko naše platforme, a ne da neko putuje ili se snalazi na drugi način. Očekujemo da ćemo na taj način obezbijediti trgovanje i žiralnim i gotovim novcem.

NN: Zašto je to važno?

KOZARIĆ: To je jeftinije i obezbjeđuje veću likvidnost banaka, a u budućnosti može postati i tržište žiralnog i gotovog novca, ali i tržište vrijednosnih papira.

"Nije u redu da nam smanje plate"

NN: Postoje najave da će novim zakonom o platama dužnosnika na državnom nivou u BiH i plata guvernera CB BiH biti značajno smanjena. Kako to komentarišete?

KOZARIĆ: Centralna banka ne treba da bude u tom zakonu jer mi nismo ušli ni u Zakon o državnim službenicima i jer nismo budžetski potrošač. Samoodrživa smo i profitabilna institucija, čak dio svoje zarade dajemo državi. Ukoliko bi mi bili obuhvaćeni tim zakonom to bi bilo ugrožavanje nezavisnosti CB BiH, ali ne zbog toga što mi izbjegavamo kontrolu jer naše plate su i sada pod kontrolom Nadzornog odbora CB BiH. Drugi problem s kojim bismo se suočili jeste pitanje borbe sa konkurencijom, jer komercijalne banke imaju mnogo veće plate od nas i ako se ovdje plate smanje, kadrovi, u čije obrazovanje smo ulagali, bi nas napustili i to bi bila velika šteta za instituciju kao što je ova. Povodom tih najava u nekim medijima sam već razgovarao da predstavnicima institucija koje rade na tome. Mislim da nije u redu da mi budemo obuhvaćeni tim zakonom.  Rubina Čengić (NN)