hamburger-icon

Kliker.info

GLOBALNO ZAGRIJAVANJE : Životinje će izumirati, ljudi napuštati domove a najveće promjene pogodit će Sredozemlje i alpska područja

GLOBALNO ZAGRIJAVANJE : Životinje će izumirati, ljudi napuštati domove a najveće promjene pogodit će Sredozemlje i alpska područja

29 Jula
02:29 2007

Kao posljedica globalnog otopljenja prosječna temperatura do kraja ovog vijeka mogla bi da poraste za dodatnih 3,5 do četiri stepena u odnosu na prosječnu temperaturu iz posljednje dekade prošlog vijeka.Zdravko  Begović, pomoćnik ministra za ekologiju Republike Srpske, navodi da se oèekuje smanjenje padavina i to u prosjeku za 12 odsto, ali očkuje se da će taj pad biti još drastičniji u ljetnom periodu."Tada bi padavina moglo biti manje izmeðu 16 i 24 odsto na prostoru jugoistočne Evrope", dodaje Begović.Meteorolog Nebojša Kuštrinović tvrdi da će globalno otopljenje u 21. vijeku na evropskom kontinentu najviše pogoditi Sredozemlje i alpska područja."Posljedice æe biti suše, šumski požari, premještanje tradicionalne vegetacije na sjever, te gubitak obradivih površina. Prema rezultatima 16 istraživačkih institucija u Evropi o uticaju globalnog otopljenja na þivotnu sredinu i stanovništvo u Evropi do 2080. godine, od 14 do 38 odsto populacije Sredozemlja živjeće u područima s nestašicom vode", napominje Kuštrinović.

Suša i poplava biãe sve više

Globalno otopljenje jedna je od najopasnijih globalnih promjena koje se trenutno odvijaju na Zemlji, a prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine prouzrokuje do 150.000 smrtnih slučajeva.U BiH smo prošlih dana suočeni s tropskim temperaturama, u Engleskoj se istovremeno bore s poplavama, u Argentini su suoèeni sa snijegom.U izvještaju o uticaju porasta temperature navodi se da bi globalno zagrijavanje moglo do 2100. godine dovesti i do većeg broja suša, poplava i tajfuna, kao i do poveæanja učstalosti malarije, tropske groznice denge i kolere. Takođe se predviđa da će zbog zagrijavanja planete do kraja vijeka izumrijeti najmanje 1.200 vrsta ili deset odsto ptica na Zemlji.Globalno otopljenje je, prema analizama svih klimatologa svijeta, počelo onog trenutka kada je èovjek otkrio naftu, odnosno kada je ušao u tehnološki intenzivniji razvoj."Industrijskom revolucijom došlo je do povećanja emisija štetnih gasova u atmosferu, a to se iz godine u godinu povećavalo, tako da su trenutne koncentracije ugljen-dioksida i drugih gasova koji izazivaju efekat staklene bašte enormno velike", kaže Kuštrinović.Istraživanje objavljeno u magazinu "Nature" prvi put je potvrdilo da se globalno zagrijavanje već odvija, a već uveliko utièe na raspored i količinu kišnih padavina širom svijeta, donoseći obilnije kišne padavine na sjever Evrope, Kanade i sjever Rusije, a daleko slabije u područje Afrike, južne Indije i jugoistočne Azije.Naučnici već duže vremena tvrde da globalno zagrijavanje ima veze sa snježnim i kišnim padavinama, jer dolazi do promjene temepratura mora i vazduha, kao i atmosferskog pritiska – faktora koji utiču na padavine.Kuštrinović navodi da će, prema rezultatima dosadašnjih istraživanja, najdrastičnije promjene biti evidentne u porastu temperature, a pretpostavlja se da bi decenijski porast srednje temperature mogao biti za oko jedan stepen."Sibir se intenzivno zagrijava, tako da temperatura na sjevernoj polulopti brže raste nego na južnoj, led se intenzivnije topi, čak brže nego što su stručnjaci predviđali", ističe Kuštrinović.

Hladnih dana drastično manje

Inače najveće globalno zagrijavanje zabilježeno je u periodu od 1910. do 1940. i od 1976. godine pa sve do sada. Proces i dalje traje.Devedesete godine prošlog vijeka predstavljaju najtopliju dekadu prošlog milenijuma s tim da je 1998. godina najtoplija godina otkada se počelo sa zvaniènim mjerenjima temperature.Period od januara do juna 2002. godine je najtoplija prva polovina godine na sjevernoj hemisferi.Ukupan broj hladnih dana (kada je temperatura ispod 0) je opao za 15 do 20 dana godišnje, kada je riječ o dvadesetom vijeku.Nivo mora je u prosjeku porastao između 0,1 i 0,2 metra, u posljednjih 100 godina. Snježni pokrivaè na sjevernoj hemisferi je opao za 10 odsto od 1960. godine.Planinski glečeri u nepolarnim regionima su se znatno povukli tokom 20. vijeka.Dok je u nekim dijelovima sjeverne hemisfere došlo do obilnijih i učestalijih kišnih padavina, u Aziji i Africi intenzivne suše su postale sve češće.

Gubljenje godišnjih doba

Jedan od pokazatelja negativnog uticaja globalnog zatopljenja jeste i podatak da je protekla zima u Evropi, Aziji, zapadnoj Africi i jugoistočnom dijelu Brazila bila najtoplija od 1880. godine, odnosno od kada se u svijetu vode mjerenja temperature."Najpovoljniji status u BiH u ovim klimatskim promjenama ima sjeverozapadni dio BiH, koji će u najmanjem obimu dočekati dalji razvoj vremenskih prilika i klimatskih promjena. Najviši porast temperature vazduha očekujemo na višim planinama centralnog dijela BiH, a najviši porast temperatura oèekuje se na Bjelašnici, Jahorini, Romaniji, Vlašiću, kao posljedice efekta staklene bašte", kaþe Kuštrinović.Prema njegovim riječima, BiH preko jednog vijeka ima monitoring vremena i klime, tako da znamo kakva je klima bila u posljednjih 120 godina."Imali smo najtopliju jesen u hiljadu godina, a najtopliju zimu ove godine u posljednjih 150 godina", naglasio je Kuštrinović.Dþenan Zulum, klimatolog Meteorološkog zavoda FBiH, navodi da se u proteklih 100 godina u prosjeku temperatura povećala za 0,7 stepeni. "Zabrinjavajuæe su reakcije atmosfere na sve promjene koje se dešavaju na planeti. Najviše zabrinjava gubljenje godišnjih doba, jer iz ljeta naglo prelazimo u zimu, pa se ljudski organizam teško adaptira i prilagoðava promjenama. Klimatske promjene vezane su i za postepeno podizanje nivoa mora, kada bi se led na ledenom okeanu nastavio otapati došlo bi do podizanja nivoa mora za metar i po", kaže Zulum.

Analitičari navode da bi voda u narednom periodu mogla biti jedan od strateških ciljeva velikih sila, što bi moglo izazvati dodatne sukobe.

Svjetske katastrofe

Godine 1970. širom svijeta je zabiljeþeno 78 velikih prirodnih katastrofa koje su odnijele þivote 80 miliona ljudi i načinile oko deset milijardi štete u svjetskoj ekonomiji. Do 2004. godine broj prirodnih katastrofa porastao je na cifru od 384 koje su ubile 200 miliona ljudi. Ekonomija je oštećena za 50 milijardi dolara, a brojevi za 2007. godinu biće još gori s obzirom na katastrofe koje ovoga ljeta harju Evropom.Jedan od razloga zašto su cifre zabilježenih prirodnih katastrofa ovako zastrašujuãe visoke jeste što u posljednjih nekoliko godina imamo više moguãnosti praćenja i bilježenja svega razarajućeg što se dešava u svijetu. No, uprkos tehnološkom napretku koji omogućuje praćenje i snimanje, broj uragana, poplava, požara, zemljotresa i drugih prirodnih nepogoda u posljednjih 30 godina porastao je nevjerovatnom brzinom.

Intenzitet razaranja nedavnih katastrofa je jači i katastrofe sa sobom odnesu veliki broj þrtava i ostavljaju teške posljedice na svjetsku ekonomiju. Podaci Crvenog krsta potvrđuju da su ljudi češće prisiljeni da se sele zbog prirodnih nepogoda nego zbog ratnih razaranja. Iako broj i jačina prirodnih katastrofa iz dana u dan raste, budžeti međunarodnih organizacija, koje pomažu žrtve ovih događanja i kojima se finansira rekonstrukcija razorenih područja, do sada su uspijevali pokriti načinjenu štetu.Do 2010. godine 50 miliona ljudi moglo bi da napusti svoje domove zbog prirodnih katastrofa i nastaviti život kao izbjeglice.

Polovina pingvina izumrla

Čitav niz životinjskih vrsta, od žaba do leoparda, koje žive u krhkim ekosistemima mogao bi izumrijeti zbog globalnog otopljenja, a kako temperatura raste situacija postaje sve gora, upozorili su  naučnici na konferenciji u engleskom Exeteru.Stiv Šnaider sa Stanforda naveo je kako postoje jasni dokazi da životinjske vrste reaguju na otopljenje atmosfere od 0,7 stepeni Celzijusa do kojeg je došlo u proteklom vijeku. Povišenje temperature od dva stepena pritisku izlaþe, između ostalog, ribe, þabe, guske, snježne leoparde i polarne medvjede.Usljed klimatskih promjena došlo je i do značajnog pada broja pingvina, posebno u posljednjih 50 godina i to za 50 odsto.Koristeæi najstarije dostupne podatke, istraþivaèi su dokazali da je abnormalno dug period toplog vremena u Južnom okeanu, sa kraja sedamdesetih doveo do smanjenja populacije kraljevskih pingvina u Tere Adelie, na Antarktiku.Više temperature vazduha, ali i mora na Antarktiku dovele su do smanjena ledenog pokrivača. Inače, ono što je bitno napomenuti jest da upravo led sadrži određenu vrstu ljuskara kojom se hrane kraljevski pingvini. Dakle, bez hrane pingvini polako izumiru."Broj pingvina je smanjen jer je stopa preþivljavanja najniþa u posljednjih pet do šest godina", kaþe Anri Veimerskirh iz Francuskog nacionalnog centra za nauèna istraživanja.Poslije veæ pomenutog perioda toplog vremena sa kraja sedamdesetih, broj pingvina se koliko-toliko stabilizovao tokom osamdesetih, da bi usljed globalnog zagrijavanja ponovo počeo da opada.Klimatolozi vjeruju da su upravo područja oko polova najbolji pokazatelji globalnog zagrijavanja te da imaju veliku ulogu u regulisanju globalne klime. Primjera radi, upravo procesi koji se dešavaju na Antarktiku imaju veliki uticaj na sušne i kišne periode u Australiji.

Sporazum iz Kjota za smanjenje gasova

Sporazum o preventivi globalnog pregrijavanja, poznat kao Protokol iz Kjotoa, na snagu je zvanično stupio 14. februara 2005. godine, kada ga je ratifikovala Rusija i do sada ga je potpisalo više od 170 drþava i vladinih organizacija.Protokol je otvoren za potpisivanje u japanskom gradu Kjotu u organizaciji Konvencije Ujedinjenih nacija za klimatske promjene (UNFCCC) 1997. godine. Za njegovo stupanje na snagu bilo je potrebno da ga ratifikuje najmanje 55 drþava i da države koje su ratifikovale protokol čine najmanje 55 odsto zagađivača. Od kada je protokol stupio na snagu, zemlje potpisnice su duþne da drastièno smanje kolièinu ispusnih gasova iz automobila, fabrika i termocentrala, koji se smatraju glavnim uzrokom klimatskih promjena u svijetu.Cilj Protokola iz Kjota je stabilizacija koncentracije u atmosferi onih gasova koji uzrokuju "efekat staklenika" na nivou koji će spriječi opasna antropogena uplitanja u klimatsku sferu. Jedan od najveæih zagovornika Protokola iz Kjota je Evropska unija, a najveći protivnici ovog sporazuma su Amerika i Australija.Protokolom se smanjuje ispuštanje šest staklenièkih gasova među kojima ugljen-dioksida i metana.Poèetni optimizam u vezi s protokolom brzo je zasjenila realnost. Amerika, najveći svjetski emiter staklenièkih gasova, odbila je 2001. da pristupi tom protokolu. Premda je Bil Klinton potpisao protokol, njegov nasljednik, a kasnije i Kongres, odbili su da ratifikuju protokol. Kao objašnjenje Dþordþ Buš je navodio da bi Protokol iz Kjota naštetio američkoj privredi. Navodno je i Buš uticao na neke od izvještaja o globalnom zagrijavanju koji su izlazili u javnost.

U BiH zagađivači automobili

BiH je ratifikovala Protokol iz Kjota, a u prvom periodu nema obavezu smanjivanja emisija gasova koji daju efekat staklene bašte."Ratifikovali smo protokola kao ‘No aneks 1’, to znači da u prvom periodu nemamo obavezu smanjivanja emisija gasova, ali imamo obavezu praćenja i da se spremamo za naredni period. Prvi obavezujući period Kjota je od 2008. do 2012. godine", kazao je pomoćnik ministra Begović, koji je i odgovorni "Focal point" za klimatske promjene cijele BiH.On smatra da u BiH industrijski kapaciteti neæe biti problem, jer gro kapaciteta ne radi od rata.Navodi da imamo neke druge probleme kao što su termoelektrane i gasove iz automobila, kao posljedica sagorijevanja fosilnih goriva… Kao crnu tačku u BiH naveo je saobrćaj."Imamo veoma star vozni park, koji je najvećim dijelom koristi dizel gorivo, koje mnogo više zagaðuje okolinu nego bezolovni benzin. Silom prilika, u kratkom periodu pomogli smo Evropi da se očisti od starih automobila, koje smo uvezli", ističe Begović.Prema rijeèima Begovića uskoro će poćeti izrada prvog nacionalnog izvještaja BiH koji sadrþi tri dijela."Prvi dio je inventura stakleničkih gasova, na bazi 1990. godine, drugi dio su mjere koje je potrebno preduzeti da bi se smanjila emisija tih gasova i treãi dio je adaptacija, dakle na sve preduzete mjere doãi ãe do poveæanja temperature, mi ga samo moþemo limitirati, ali nikako eliminisati i zbog toga je potrebno definisati mjere adaptacije", objašnjava Begoviã.Kao jedna od mjera adaptacije završava se projekat koji se prvi put realizuje na ovim prostorima, o uticaju klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju, odnosno na proizvodnju hrane."Procjene govore da se u narednih 50 godina mora utrostruèiti proizvodnja hrane. Zbog toga smo aktivirali ovaj projekat, da angažujemo sve resurese za pronalaženje novih vrsta za poveæane temperature, a sa druge strane adaptaciju postojeãih vrsta na povećane temperature i smanjene količine vode", naglašava Begović i dodaje da je po tome BiH jedna od zemalja bivše Jugoslavije koja je najviše uradila na tom sektoru.

Biodizel dobro rješenje

BiH je po nekim pitanjima u limitiranju klimatskih promjena, odnosno smanjenja emisije staklenièkih gasova iznad prosjeka regije."Otvaramo dvije fabrike biodizela u Srpcu i Šamcu. Ušli smo ozbiljno u procese reciklaþe akumulatora, rješavamo pitanje regionalnih deponije, što je važno zbog metana koji je takođe staklenièki gas. Dali smo koncesiju na istraživanje vjetra, u Banjaluci radimo projekat istraživanje solarne energije, postoji dosta aktivnosti koje govore da mi kao mala zemlja objektivno u svjetskim razmjerama simbolièna, ali što se tièe globalnog otopljenja, veoma smo aktivni", kaže Begović.Objasnio je da se sagorijevanjem biodizela ne proizvode staklenički gasovi, to je obnovljivi izvor za razliku od fosilnih izvora i stvara se na bazi uljane repice.Veliki napredak je BiH ostvarila i po pitanju reciklaže tako da se recikliraju þeljezo i obojeni metali, papir, akumulatori, a značajan napredak je ostvaren u reciklaži bio-mase, gdje se od otpadaka od drveta odnosno piljevine proizvode briketi, a bio-masa se koristi i kao gorivo, za proizvodnju energije."U toku su početne aktivnosti na izradi pogona pet ambalaže u Doboju, postrojenja koje ć biti dio ukupnog sistema sakupljanja, transporta i reciklaže pet ambalaže. Takoðe, u završnoj fazi je priprema postrojenja za preradu otpadnih ulja i zamašćenih zemljišta", dodaje Begović.

Otežan dotok električne energije

Visoke temperature će u narednim godinama onemogućiti normalan dotok električne energije, kaþe se u studiji Britanskog meteorološkog zavoda. "Više temperature i veća gustoća vazduha mogle bi ogranièiti količinu električne energije koja se prenosi kablovima", kaþu iz ove institucije.I gasne turbine u elektranama manje su učinkovite pri višim atmosferskim temperaturama, što bi moglo prisiliti energetske kompanije na gradnju novih generatorskih kapaciteta. Ako će temperature do kraja vijeka zaista porasti za nekoliko stepeni, što bi moglo rezultirati višim nivoom mora, mnoge ãe elektrane, smještene na obalama, biti potopljene.

Sanacija ozonskog omotača

Montrealski protokol iz 1987. godine, koji je zabranio upotrebu freona i drugih elemenata koji se koriste u kozmetici i rashladnoj industriji, veã se pokazao djelotvoran, a on se odnosi na zaštitu ozonskog omotaèa."Procjene su da bi već do 2050. godine ozonski omotaè bio saniran, pa bismo se onda mogli sunèati bez posljedica", kazao je Nebojša Kuštrinović.Objasnio je da emisijom gasova koji se oslobađaju radom rashladnih uređaja dolazi do raspada i stvaranja rupa na ozonskom omotaču, zbog čega je i ozonski omotaè negativno uticao na klimatske promjene i dozvolio negativno dejstvo UV zračenja, koje izaziva mnoge bolesti.

Sporazum svjetskih lidera

Nadu u poboljšanje klimatskog stanja djelimično je dao sporazum svjetskih lidera, koji je postignut poèetkom juna na samitu u Njemačoj, o suštinskom umanjenju emisija gasova koji izazivaju globalno zagrijavanje."U smislu ciljeva, postigli smo jasan dogovor da se emisije karbon-dioksida moraju prvo zaustaviti, a potom suštinski redukovati", rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel na samitu G8 u baltičkom odmaralištu Hajligendamu.Navela je da su članice G8 dogovorile da razmotre njen prijadlog da se do 2050. godine emisije štetnih gasova umanje za 50 odsto. Lideri, ipak, nisu pristali da se obaveþu na konktretne brojke.

Podizanje nivoa mora za šest metara

Nivo mora bi mogao rasti puno brþe nego što su stručnjaci u proteklom periodu predviđali, a otapanje polova do 2100. moglo bi povisiti nivo mora za šest metara, što bi značilo potapanje svih primorskih gradova.Studija objavljena u časopisu "Science" navodi kako bi ispuštanje stakleničkih gasova u idućih 100 godina moglo zagrijati Arktik za tri do pet stepeni, što bi Sjeverni pol ostavilo bez morskog leda do 2100. godine.

Obmana naftne kompanije

Američka naftna kompanija "ExxonMobil" platila je lobističkim organizacijama 16 miliona dolara kako bi proširili vijest da staklenički gasovi ne utiču na globalno zagrijavanje, objavilo je nedavno Međunarodno udruþenje naučnika.Tako je ta kompanija obmanjivala javnost diskreditujući naučne tvrdnje o globalnom otopljenju.    (Kliker.info-NN)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku