Kliker.info

Narko-mafija u BiH kroz nekoliko proteklih akcija je pretrpjela težak udarac i trebaće vremena da nađu nove ljude u lancu, tvrdi Enes Čerimagić, oficir za vezu u regionalnoj policijskoj i carinskoj organizaciji SECI, koju čini 13 država.Iako je "heroinska mafija" uzdrmana, Čerimagić navodi da je kroz BiH nedavno uspostavljena kokainska ruta, a policije u regiji intenzivno rade na prikupljanju informacija nakon čega su moguće konkretne akcije.

NN: Kakva je saradnja u BiH u borbi protiv narko-mafije?

ČERIMAGIĆ: Kad se vratimo u prošlu godinu, u BiH su bile dvije operacije i obje je proveo MUP RS. Neka razmjena informacija je počela preko SECI centra koji je dao podršku kroz organizaciju sastanaka u Ljubljani i Skoplju. Kasnije su to policajci iz MUP RS razradili i realizovali. Bitno je da se ima u vidu da su u realizaciji učestvovale i kolege iz Hrvatske, Slovenije, Austrije, dijelom kantonalni MUP-ovi, MUP Federacije BiH. Znači, ta je operacija imala široki međudržavni i regionalni krug. Ono što je po mom mišljenju vrlo bitno je da je u tim akcijama razbijen veliki broj kriminalaca, od šefova pa sve do sitnih dilera sa ulice. Nije toliko ni bitna količina zaplijenjene droge koliko je bitno da je taj lanac razbijen i da sada treba vremena da nađu druge ljude i naprave novu mrežu.

NN: Znači li to da možemo reći da je narko-mafija u BiH razbijena?

ČERIMAGIĆ: Ako je u akciji "Leotar" otprilike 90 ljudi lišeno slobode, privedeno i tretirano u policijskim aktivnostima, znači da je veliki broj ljudi već evidentiran i mreža je na neki način razbijena. Normalno je da im sada treba vremena da to ponovo uspostave.

NN: Kako uspijevate zadržati visok nivo tajnosti, s obzirom da u tome učestvuje veliki broj ljudi i agencija?

ČERIMAGIĆ: U tome učestvuju ljudi koji rade na tim poslovima iz svake države. Znači, to su sve oni ljudi kojima je interes da zaštite informacije i da odrade taj posao. Mislim da je ključno povjerenje koje se svaki danom sve više podiže na sve veći nivo. Države su vlasnice svih informacija a one se mogu dijeliti samo uz saglanost tih država.

NN: Koliko traju te operacije?

ČERIMAGIĆ: One su dugotrajne. Tu su pripreme, prije svega prikupljanje informacija, razmjena informacija, osmišljavanje i provođenja akcija. Znači, to nije posao koji se radi za mjesec, dva ili tri, nego koji daje rezultate nakon dugotrajnog, upornog i često iscrpljujućeg rada.

NN: Koje još institucije pomažu, da li učestvuju i obavještajne službe?

ČERIMAGIĆ: Veliki je broj ljudi uključen u lanac droge. Kodeksi ponašanja u tim organizacijama su vrlo čvrsti, a kazne za kršenje su vrlo rigorozne, pa je potrebna velika pomoć u prikupljanju informacija. Svakako da najveću ulogu igraju obavještajne službe i razmjena obavještajnih podataka i planiranje operacija na regionalnom nivou koje idu od tzv. kontrolisane isporuke do presijecanja lanaca itd.

NN: Šta je to kontrolisana isporuka?

ČERIMAGIĆ: To je praktično kontrola pošiljki od odredišta do cilja, namjerno puštanje da droga prođe kako bi se zatvorio krug od proizvođača do konzumenta.

NN: Koje su zemlje tranzita a koje konzumenti?

ČERIMAGIĆ: Govorimo o Iranu, Avganistanu i tom regionu iz kojeg dolazi heroin. Pravci idu preko Turske i dalje prema Evropi. Znači, to su dva prvca, jedan glavni koji iz svih obavještajnih podataka i dosadašnjih zapljena ide Turska – Bugarska – Rumunija – Mađarska pa dalje prema zapadnoj Evropi. Drugi krak ide Turska – Grčka, pa dalje morem prema Italiji i iz Italije dalje unutar Evrope.

NN: Ima li ruta i kroz BiH?

ČERIMAGIĆ: Ima, ali ne u onim količinama kao ranije. Podaci kojima raspolažemo i po statistici i po zapljenama govore da droga u BiH stiže autobusima i kamionima. U BiH generalno u odnosu na 2007. u 2008. je bilo manje zapljena za 45 odsto. Kada gledamo ukupan region, zaplijenjeno je 19 tona narkotičkih sredstava, to je u odnosu na 2007. godinu više za 10,5 odsto, odnosno 36 odsto više u odnosu na 2006. godinu. Opet, kao zemlje koje se pojavljuju s najvećim količinama zaplijenjenih narkotika su Turska, Bugarska, Grčka i Rumunija. To su narkotička sredstava na bazi opijuma odnosno opijum, i pojedini morfijumi. Kada govorimo o heroinu, to je takođe pravac koji ide iz Turske. U obrnutom pravcu idu sintetičke droge koje idu iz Evrope prema Turskoj otprilike istim rutama.

NN: Kuda idu kokainske rute?

ČERIMAGIĆ: Prema analitici zapljena, grčke i albanske luke su mjesta gdje se u posljednje vrijeme pojavljuje kokain, a onda različitim pravcima ide prema zapadnoj Evropi. Jedan od tih novih pravaca je i preko BiH. To će naše agencije na određeni način pratiti. Za sada još govorimo o nekakvim saznanjima, ali vidjećemo šta dalje biti. Upravo smo imali prezentaciju drugih država i koliko sam vidio i koliko sam upoznat od kolega iz Albanije, jedan od pravaca jeste i taj preko BiH.

Kosovo i Sandžak centri narko-mafije

NN: Koji su najveći regionalni centri narko-mafije?

ČERIMAGIĆ: Ovo što postoji u SECI centru i informacije koje dobijamo od država članica govore da ima raznoraznih grupa. Najviše se spominju lica iz Turske, Albanije, a s prostora bivše Jugoslavije su Kosovo i Sandžak.

NN: Koliko se zarađuje u narko-biznisu?

ČERIMAGIĆ: Biznis je svakako unosan, ali ono čime se mi bavimo je prekidanje lanaca rasturanja ruta, pa se nismo toliko bazirali na to koliko se zarađuje. Međutim, sigurno je da se obrće ogroman novac.

NN: Koliko droga prođe ruku od mjesta proizvodnje do konzumenta?

ČERIMAGIĆ: Od proizvođača kreće čisti heroin, a do krajnjeg konzumenta se miksa, dodaju se razne komponente i onda to na tržištu više nije čisti heroion nego je na ulici izmiksano sa raznoraznim stvarima.   Dejan Šajnović (Nezavisne novine)