Kliker.info

Iako tvrdi da je po prirodi optimista, Edhem Biber, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, za iduću godinu predviđa tešku situaciju za radnike u BiH i ističe da u 2009. godini neće doći do povećanja broja radnih mjesta u našoj zemlji.Kako kaže, dobro bi bilo da se barem zadrži postojeće stanje i postojeća radna mjesta. "Želimo da država ozbiljno razumije ovaj problem i da pomogne poslodavcima da zadrže barem ovaj nivo poslovne aktivnosti, da zadrže ovaj nivo industrijskog rasta i ovaj nivo zaposlenosti u narednoj kriznoj godini. Da bi to bilo ostvareno, potrebne su određene beneficije države prema firmama koje će biti pogođene krizom", kaže Biber.Ističe da je Sindikat najčasnija organizaciju u čitavom društvu, a za kriminalne radnje u privatizaciji optužuje dio ljudi u vlasti.Prema njegovim riječima, Dom naroda FBiH institucija je za zaštitu kriminala, jer drugi put odbija zakon o reviziji privatizacije.

NN: Koja je svrha Sindikata u zemlji sa pola miliona nezaposlenih?

BIBER: Mi u Sindikatu svjesni smo situacije u kojoj se nalazimo. Podatak da i dalje pola miliona radno sposobnog stanovništva ne radi je zabrinjavajući. Protekle godine imali smo malo pozitivnih trendova kad je u pitanju ova oblast. Nešto se smanjio broj nezaposlenih. Nažalost, realno je očekivati da će naredne godine ova globalna recesija koja se dešava i u najjačim ekonomijama svijeta pogoditi i našu zemlju. Međutim, najgori problem je što vlast u BiH ekonomsku krizu ne shvata ozbiljno i ne priprema adekvatne mjere. Ako i pripremaju neke mjere, to su samo šmrkovi za gašenje manjih požara. Generalno, ovdje treba mnogo više ozbiljnosti kada je u pitanju ukupna vlast u BiH da bi bili smanjeni negativni efekti globalne ekonomske krize koji će svakako biti prisutni i u BiH.

NN: Postoje li procjene kako će se svjetska ekonomska kriza odraziti na tržište rada u BiH i radnike u našoj zemlji?

BIBER: Konkurentnost naših firmi, koja je i u ovom momentu slabašna, i dalje će se pogoršavati. Pogotovo će izvozne firme biti pod udarom. Biće manje mogućnosti za tržište, za prodaju određenih proizvoda iz BiH i tako će se morati smanjiti proizvodnja u BiH, a to podrazumijeva smanjenje radne snage. To već rade u svim tržišnim ekonomijama, pa čak i onim najrazvijenijim poput Njemačke i Francuske.

NN: Neke od firmi u BiH već su zbog globalne svjetske ekonomske krize počele s otpuštanjem radnika. Šta će Sindikat učiniti na sprečavanju ovakvog načina smanjivanja troškova?

BIBER: Ima otpuštanja, ali to još nisu klasična otpuštanja radnika. Uglavnom ne produžuju ugovore na određeno vrijeme koji su sklapani u tim firmama. Međutim, to ne znači da u nekoj sljedećoj fazi neće i ovi dugoročni ugovori u pojedinim firmama biti reducirani, da neće doći do velikog otpuštanja radnika. Zato mi iz Sindikata pravimo front s poslodavcima. Želimo da država ozbiljno razumije ovaj problem i da pomogne poslodavcima da zadrže barem ovaj nivo poslovne aktivnosti, da zadrže ovaj nivo industrijskog rasta i da zadrže barem ovaj nivo zaposlenosti u narednoj kriznoj godini. Da bi to bilo ostvareno, potrebne su određene beneficije države prema firmama koje će biti pogođene krizom. U Evropi su se dogovorili da smanuju određene porezne stope i na druge načine pomognu firmama da ne bi otpuštale radnike. Međutim, ovdje nema priče kako pomoći poslodavcu da prebrodi ovu krizu, pogotovo poslodavcu koji je prinuđen da svoje proizvode negdje izvozi. Ovdje se o ovim stvarima ozbiljno ne razgovara.

NN: Govorite da je cilj da se zadrži ovaj nivo zaposlenosti. Znači li to da ni najoptimističniji ne pomišljaju da će u idućoj godini biti više radnih mjesta?

BIBER: Na osnovu svih ekonomskih kretanja koja smo do sada sagledali, mislimo i bojimo se da u narednoj godini neće biti nikakvih pomaka kad je u pitanju zapošljavanje. Dobro bi bilo da barem bude zadržano postojeće stanje i postojeća radna mjesta, da se situacija ne pogoršava.

NN: Masovnih demonstracija nema. Stiče se dojam da su čelnici Sindikata zadovoljni statusom radnika u Bosni i Hercegovini?

BIBER: Niko nije zadovoljan trenutnom situacijom. Međutim, traže se institucionalna rješenja prije nego što preduzmemo radikalne mjere. Kad se izađe na ulicu, to je sasvim druga stvar. U ovoj fazi, kada ta kriza još nije punim kapacitetom ušla u BiH, kada nema masovnog otpuštanja, pokušavamo u da spriječimo te negativne posljedice koje će se desiti. Ako bude razumijevanja svih, nije problem, ali ako budemo morali da idemo u demonstracije, mi ćemo i ići na ulicu.

NN: Zar nije davno došlo vrijeme za radikalne mjere?

BIBER: Mi u Sindikatu uglavnom zastupamo zaposlene i kakve nam članovi budu davali instrukcije, mi ćemo to i činiti. Sada imamo niz pojedinačnih protesta u Federaciji BiH i u Sarajevu, trenutno je aktuelan štrajk "Feroelektra" i dugih firmi. Pomažemo tim štrajkačima koliko možemo. Kada radnici, članovi Sindikata, budu rekli: "Idemo u generalni štrajk, zato što je neka stvar prešla granicu normalnog", onda ćemo to i učiniti. Nije dobro da pravimo štrajk radi štrajka, da pravimo neki cirkus ovdje u Sarajevu, nego mi želimo da upotrijebimo tu krajnju, nužnu mjeru koju imamo na raspolaganju kad procijenimo da će dati najviše efekata.

NN: Mnogi radnici imaju zamjerke i na rad Sindikata. Je li i nesloga u sindikatima djelomično razlog loše situaciju radničke populacije?

BIBER: Sindikat je najčasnija organizaciju u čitavom društvu. Ne tvrdim da nema pojedinačnih grešaka, ali jedino se Sindikat bavi stvarnim problemima zaposlenih, pa i nezaposlenih, iako to nije naša ingerencija. Mi radimo i učinili smo mnogo. Potpisan je Opšti kolektivni ugovor u FBiH. To je ustav radnički i ko god želi da koristi taj ustav može ga koristiti bez ikakvih problema. To je samo jedan segment. Imamo jedan drugi problem. Ovdje postoje pojedine institucije o kojima se malo piše, a koje su veliki problemi kad su u pitanju ukupna prava građana, a to su parlamenti. U Federaciji BiH Dom naroda je dom koji se pretvorio u instituciju za zaštitu kriminala u procesu privatizacije. To je problem koji ne može da razriješi ni izvršna vlast ni Sindikat.

NN: Kako mislite da je Dom naroda FBiH u službi zaštite kriminala?

BIBER: Oni drugi put uzastopno, bez ikakvih razloga, bez ikakave rasprave, odbijaju Nacrt zakona o reviziji privatizacije u FBiH.

NN: S obzirom na to da, izgleda, nikome nije stalo do ozbiljne revizije privatizacije, vjerujete li da će ozbiljna revizija ikada ugledati svjetlo dana?

BIBER: Apsolutno sam siguran da će se to jednog dana raščistiti. Nisam siguran da će to biti učinjeno sada, sa ovom garniturom vlasti, iz prostog razloga što postoji dio ljudi koji su neposredno vezani za te kriminalne radnje u privatizaciji, a koji su u parlamentu i u vlasti. Nažalost, oni imaju određenog uticaja na institucije sistema i oni pokušavaju na razne načine da opstruiraju proces revizije privatizacije. U BiH se generalno desio žestoki kriminal u procesu privatizacije i to će biti procesuirano kad-tad. Ima, nažalost, mnogo ljudi koji su posredno ili neposredno upetljani u kriminalne radnje, a opstruiraju donošenje ovih zakona.

NN: Kako komentarišete činjenicu da je Dom naroda Parlamenta FBiH nedavno usvojio izmjene zakona prema kojima će funkcioneri u FBiH imati skoro duplo veću platu?

BIBER: U situaciji kada čitav svijet raspravlja o tome kako da prevaziđe finansijsku krizu i ekonomske probleme, naši parlamentarci raspravljaju o svojim platama. Ovim povećanjem, u ovakvim okolnostima, izgubili su legitimitet i kompas. Oni su ovim činom pokazali da su otuđeni centar moći koji se isključivo brine o svojim interesima i interesima određenih kriminalnih struktura, a protiv naroda i građana BiH. Pozivamo radnike i građane da zahtijevaju održavanje vanrednih izbora. Sadašnji parlamentarci moraju odstupiti s funkcija i građani treba da izaberu nekoga ko neće zloupotrebljavati njihovo povjerenje.

NN: Zanimljivo je da samo kada štrajkuju službenici koji su budžetski korisnici štrajkovi daju neki rezultata, dok radnici u proizvodnji teško ostvaruju svoja prava. Kako to tumačite?

BIBER: Značajan broj ljudi zaposlen je u tim neprivrednim djelatnostima. U FBiH je samo oko 100.000 zaposlenih u privredi, u proizvodnji, dok je trostruko više zaposlenih u neproizvodnim djelatnostima. Više ima zaposlenih u birokratiji nego u industriji. Osnovna prava su zagarantovana svim radnicima. Međutim, u dodatnim pravima su napravljene enormne razlike. U zadnjih godinu i pol dana napravljena je enormna razlika između plata onih na budžetu i onih u industriji. To je jedan od izvora problema gdje su radi kupovanja izbora određene političke strukture tu enormu sakupljenu novčanu masu od PDV-a, koja je došla ne njihovim radom, trudom ili njihovom pameću, nego je došla sticajem okolnosti, umjesto da ulože u razvoj i stimulaciju poljoprivrede i industrije, da izvrše reformu socijalnog sektora ili zaposle ljude, oni uložili u plate i napravili ove velike razlike. Vještački su povećane plate budžetskih korisnika i novac od PDV-a će biti nedostupan za rješavanje gorućih probmela privrede. Ekstraprofit od PDV-a je otišao samo na plate.

 Davud Muminović NN)