Kliker.info

Problemi se u BiH ne rješavaju dovoljnom brzinom, Slovenija je zbog toga zabrinuta, ali i vjeruje da se to može promijeniti, kaže Danilo Tirk, predsjednik Republike Slovenije, koji je bio  u dvodnevnoj posjeti BiH.Ističe da je BiH već napravila važan napredak potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU, te da bez odlaganja treba nastaviti ispunjavati uslove za priključivanje evropskim integracijama. Tirk smatra da treba poboljšati privrednu saradnju između dvije zemlje, posebno u oblasti energetike, gdje BiH ima značajne potencijale.

NN: Slovenija je donedavno predsjedavala EU, kako ocjenjujete napredak BiH u evropskim integracijama i možete li taj naš napredak uporediti s onim što na tom planu rade Srbija, Hrvatska i Makedonija?

TIRK: Važan napredak je već napravljen. Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju ove godine predstavlja važan korak u procesu pristupanja BiH Evropskoj uniji. U principu, svaka zemlja koja je nastala na osnovama bivše Jugoslavije se nalazi u specifičnoj situaciji. Sve one treba da ispune kriterijume za članstvo, ali svaka mora pored toga riješiti i sopstveni set pitanja i uslova. Sve te stvari se mogu riješiti i to bez prevelikog odlaganja.

NN: Slovenija je uspješno prešla put do članstva u EU, na osnovu Vašeg poznavanja stanja u BiH, šta smatrate najtežim poslom za bh. vlasti da ispune uslove Evrope?

TIRK: U ovom momentu većina pitanja je usmjerena ka unutrašnjoj organizaciji BiH. Očito da rješenja ovih pitanja zavise od političkih aktera u BiH. Po mom mišljenju, osnovni princip na koji se treba osloniti je da svi puno dobijaju pridruživanjem Bosne i Hercegovine, koja je u isto vrijeme suverena, efikasna i solidno organizovana država. Ovo je, takođe, najefektivniji način pridruživanja Evropskoj uniji. Pokušaj da se pronađe put ka EU izvan ove formule bi predstavljao mnogo teže rješenje i otvorio bi pitanje opasnosti od izolacije i produženja perioda neizvjesnosti. Vjerujem da niko nije zainteresovan za ovakvu budućnost.

NN: Da li su predstavnici bh. vlasti tražili savjetodavnu pomoć Slovenije, s obzirom na iskustvo Vaše zemlje u prihvatanju standarda EU, i postoji li volja da nam takvu pomoć pružite?

TIRK: Kontakti između Slovenije i BiH su veoma dobri. Slovenija je spremna da pruži savjete za pitanja koja organi BiH žele da riješe. Mi djelujemo na osnovu principa da je BiH suverena država, prihvaćena od strane međunarodne zajednice i da ona donosi odluke o pitanjima za koja treba i želi savjet.

NN: Slovenija je jedna od zemalja koja najviše investira u BiH. Da li se poslovna klima u BiH promijenila u posljednje vrijeme i koliko je pogodna za slovenačke investitore?

TIRK: Ponosan sam na naše poslovne ljude koji aktivno djeluju u BiH. Svi mi, i politički predstavnici i poslovni ljudi, imamo iste ciljeve – da poboljšamo život ljudi Bosne i Hercegovine. Poslovno okruženje se popravlja i napreduje i to je dobra vijest.

NN: Da li ste zadovoljni ukupnim odnosima BiH i Slovenije i postoje li neke oblasti gdje bi saradnju trebalo poboljšati?

TIRK: Potrebne su nam bliže i redovnije konsultacije na visokom nivou. Moramo proširiti našu saradnju na područje energije i energenata. Potencijal BiH, naročito energija koja se dobija iz uglja i vode, predstavlja značajnu stavku i njena važnost će rasti u budućnosti. Takođe, treba da promovišemo činjenicu, koja se slabo shvata u Evropi, da je u prošlosti BiH imala dobra rješenja za koegzistenciju i opšti razvoj etničkih i religijskih zajednica.

NN: Kako ocjenjujete aktuelnu političku situaciju u BiH, da li je i Slovenija, kao što poručuju zemlje EU, zabrinuta stanjem u BiH?

TIRK: Mi smo zabrinuti u smislu da se problemi ne rješavaju dovoljnom brzinom. Ali to se može promijeniti i mi ne gubimo nadu.

NN: Stara devizna štednja pitanje je koje se poteže već godinama, osnivane su radne grupe dviju vlada, ali nije ponuđeno rješenje. Da li ste upoznati hoće li će ovo pitanje biti riješeno u skorije vrijeme?

TIRK: Nedavna odluka Evropskog suda za ljudska prava pomaže u rješavanju ovog pitanja. Sud je objasnio da rješenje leži u pregovorima u cilju dogovora o državnoj sukcesiji po pitanju finansija. Kao što znate, ova ideja je i predložena u okviru Bečkog dogovora o državnoj sukcesiji među državama nasljednicama bivše Jugoslavije. Zato je potrebno da svi sjednu za sto i razgovaraju da bi postigli dogovor u vezi s ovim pitanjem.  Nataša Krsman (NN)