hamburger-icon

Kliker.info

Daniel Serwer : Podjela BiH proizvela bi dugoročnu nestabilnost

Daniel Serwer : Podjela BiH proizvela bi dugoročnu nestabilnost

29 Oktobra
16:03 2012

Poznati američki ekspert za Balkan i predavač na uglednom vašingtonskom John Hopkins univerzitetu Daniel Serwer povodom dolaska visokih zvaničnica SAD i EU na Balkan na svom je blogu objavio tekst pod naslovom „Moj savjet“.

Blog prenosimo u cjelosti:

"Državna sekretarka Sjedinjenih Američkih Država Hillary Clinton i visoka predstavnica EU Catherine Ashton će zajedno ove sedmice biti na Balkanu. Zajednički im je cilj održanje mira i stabilnosti u tom regionu, te da se ubrza integracija regije u euroatlantske institucije, posebno EU.Jedan mi je posjetitelj u petak predložio da napišem šta bi one trebale reći na Balkanu. Ovdje je ono što bih savjetovao, mada nisam siguran da će me neko i poslušati:

Bosna i Hercegovina

Politika u Bosni i Hercegovini je u gabuli. EU je nezadovoljna bosanskim napretkok prema kandidaturi za članstvo. Najponosnije institicuje kulture u BiH se zatvaraju zbog nedostatka financijskih sredstava. Ustavna reforma na nivou BiH je u zastoju. Amerikanci su pokrenuli očito otvorene napore za promjenu Ustava Federacije. Predsjednik drugog bh. entiteta, ne propušta priliku da istikne da se zemlja se raspada i uporno i čvrsto nastoji da se to i dogodi. Osnivač RS Radovan Karadžić, pak, prezauzet je negiranjem ratnih zločina u Hagu.Velika prijetnja BiH je sama EU. U njoj se nevolja zvana BiH opisuje na ovaj način:- Neki politički predstavnici dovode u pitanje sposobnost BiH da funkcionira kao država, te da se pitanja EU rješavaju na nivou entiteta. Dakle, odvojeno od BiH.

Ako Brisel poklekne tom iskušenju, BiH će se raspasti, a RS će početi pritiskati EU da ubrzano, kao nezavisna država, postane njen dio. Federacija, pak, gurnut će se u unutarnje borbe koje će se završiti stvaranjem dvije mini-države – hrvatsku i muslimansku.Nema podjele na dvoje. Trostruka podjela znači i rizik stvaranja islamske države s nejasnim granicama u centralnoj Bosni i prijetnju i srpskim i hrvatskim susjedima. Nije teško zamisliti Bošnjake u Sandžku koji zahtijevaju pridruživanje ovoj muslimanskoj mini-državi. Time se ugrožava teritorijalni integritet Srbije i od Beograda iziskuje da odlučno djeluje kako ne bi izgubio još jednu pokrajinu.

Dakle, zajednička poruka Clinton i Ashton bi trebala biti ova: BiH sama treba urediti svoju kuću i stvoriti vladu u Sarajevu koja je u stanju da autoritativno djeluje u provedbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (koji je već potpisan s EU), ali i izvede do kraja pregovore o članstvu u EU.Clinton and Ashton, nadalje, sasvim jasno trebaju reći da nema podjele i nema otcjepljenja od BiH, nema posebnih pregovora o članstvu u EU za RS i F BiH. Ako aktuelni zastoj potraje, BiH će ostati da se „krčka“ u vlastitom sosu, dok ostale zemlje Balkana idu naprijed.To znači da će će se rezati pomoć, te da će se diplomatska razmjena dalje smanjivati. Oni koji su najodgovorniji za probleme u BiH naći će se izolirtani. Neće moći putovati na Zapad (SAD i EU) a posjećivat će ih hladne diplomate s još hladnijim porukama iz Vašingtona i Brisela.

Srbija

Beograd ima novog predsjednika i vladu čiju pomoć na rješavanju bosanskih problema Ashton i Clinton trebaju zatražiti. Srbija danas razumije rizike podjele BiH, i koje bi to posljedice moglo imati po nju – posebno kada je stabilnost u Sandžaku u pitanju, sam teritorijalni integritet Srbije, ali i njene perspektive kada je EU po srijedi.Predsjednik Nikolić i premijer Dačić nisu naklonjeni predsjedniku RS Dodiku, koji je favorizirao prethodnu vlast u Srbiji. Prije nego što Dodik uspije kompromitirati novog predsjednika, kako što je to već uradio Tadiću, Amerikanci i Evropljani trebaju staviti do znanja da će jako cijeniti pomoć Beograda u jačanju države BiH, ali i okončanju sve gromkije Dodikove tirade protiv BiH.

Kosovo je drugi veliki problem u Beogradu. Clinton i Ashton trebaju reći svima s kojima se susretnu da neće biti podjela Kosova, a o čemu je posebno Dačić u prošlosti govorio.Srbija, kako je nedavno sročila EU, mora prihvatiti teritorijalni integritet Kosova, bez obzira na njegov status. Nema osnova u rezoluciji Vijeća sigurnosti UN broj 1244 niti bilo gdje drugdje, da se Srbija slijepo i čvrsto drži sjevera Kosova (čak i ako tamo nema punu kontrolu nad raznoraznim kretanjima)Njemačka kancelarka Merkel nedavno je sasvim jasno istakla da to znači i demontažu paralelnih struktura Srbije na sjeveru Kosova i njihovo integriranje s ostatkom Kosova, u skladu sa širokom samoupravom predviđenom Ahtisaarijevim planom.Sva ostala pitanja, kako je i sam Dačić kazao, mogu se i trebaju rješavati u bilateralnim dijalozima Prištine i Beograda.

Ima još: Kosovo će dobiti oružanu sigurnosnu silu iduće godine, uz postojeće policijske snage. Kako će NATO dizajnirati te snage ovisi o prijetnjama s kojima se Kosovo suočava. Ako i dalje postoje srbijanske prijetnje teritorijalnom integritetu Kosova, onda će kosovske snage sigurnosti morati biti naoružane i obučene da mogu odgovoriti toj prijetnji, te imati i kombinaciju garancija da se to neće desiti i pomoć NATO-a ako bi do konflikta došlo.Ako, međutim, Beograd pokaže više spremnosti na saradnju i demonstrira volju za poslovne odnose s Kosovom, te nedvosmisleno prihvati teritorijalni integritet Kosova, prijetnja će biti smanjena, a samim tim NATO neće morati uložiti više u kosovske snage, ali ni Srbija u svoje oružane potencijale.

Kosovo

Amerikanci i Europljani imaju više razloga biti zadovoljni s Prištinom u ovom trenutku nego sa Sarajevom ili Beogradom. Unatoč političkom otporu unutar Kosova, premijer Thaci sastao se nedavno s Dačićem, na nagovor Ashton, te uz ohrabrenja  iz SAD.Ispunjavanje kosovskih obveza prema mirovnom planu Athisaarije i – na kraju – nedavno ukidanje "nadzirane neovisnosti", bio je važan trenutak. No, Kosovo je daleko iza Srbije i drugih dijelova Balkana u pripremama za članstvo u EU.Istina, beogradski napredak u tom smjeru će vjerojatno usporiti, barem tokom slijedeće godine ili čak i malo duže.

Kosovo može učiniti sebi učiniti veliku uslugu nastojeći da sustigne susjede. Clinton i Ashton trebaju reći da će to zahtijevati jači fokus na implementaciji već postojeće legislative Kosova koja je u dobroj mjeri u saglasju s EU standardima. No, kosovske vlasti morat će ozbiljuno da se uključe i u borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije, te sređivanja izbornog sistema koji je podložan zloupotrebama i nepravilnostima.Također, one trebaju zahtijevati i izbjegavanje svakog oblika nasilje nad Srbima i drugim manjinama i pokazati da kosovska država može održati red kada nacionalistički ostrašćeni Albanci izlaze na ulice.

Finalna poruka

Kada su god EU i SAD zajedno djelovali na Balkanu, dobili su ono što žele. Trik je jednostavan i on kaže da se mora pokazati da među njima ne postoji razlika kada su vitalni interesi na Balkanu po srijedi.A vitalni interesi su jasni – nema podjele ni BiH ni Kosova, a od Sarajeva, Beograda i Prištine zahtijevaju se ozbiljni i fokusirani napori da se države spreme za članstvo u EU. To implicira i jačanje državnih institucija u BiH, prihvaćanje teritorijalnog integriteta i reintegracija sjeveru Kosova u Beogradu, i napori na Kosovu kako bi njegovo upravljanja bilo u skladu s europskim normama."  (Kliker.info-Avaz)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku