hamburger-icon

Kliker.info

Christian Schwarz-Schilling : Nije svaki policajac u RS počinio genocid

Christian Schwarz-Schilling : Nije svaki policajac u RS počinio genocid

25 Marta
12:19 2007

Na dogovor političkih lidera u BiH o reformi policije negativno je uticala presuda Međunarodnog suda pravde u Hagu kojom je potvrđen genocid u Srebrenici i emocije vezane za ovu presudu, tvrdi Kristijan Švarc-Šiling, visoki predstavnik u BiH."Nije tačno da je svaki policajac u RS odlukom Međunarodnog suda pravde u Hagu počinio genocid. To se ne može odnositi ni na vladu ni na parlament. Tačno je da se to desilo i svi pojedinci koji su učestvovali u tome moraju se naći pred licem pravde i ne možete to prenositi na cijele institucije", kaže Švarc-Šiling.Ističe da je premijer RS Milorad Dodik bio spreman prebaciti policijska ovlaštenja na državni nivo, ali da je lideru Stranke za BiH Harisu Silajdžiću zasmetao ostanak lokalne policijske oblasti sa nazivom Republika Srpska.Švarc-Šiling tvrdi da nije pesimista, ali priznaje da je za BiH još jedan voz za Evropu otišao. Krajnje je vrijeme, kaže, da se ponovo otvori pitanje promjene Ustava BiH, jer će naredne godine opštinski izbori uticati na dogovore.  

 

NN: Vlada FBiH imenovana je nakon pola godine bez provjere kandidata za ministre u OHR-u. Koliko su prihvatljiva objašnjenja da nije bilo vremena za čekanje na ove provjere?  

 

ŠVARC-ŠILING: Takva objašnjenja su neprihvatljiva. Ako uporedite ovih pet mjeseci koliko im je trebalo da formiraju vladu i potrebu da se ispoštuju pravila provjere što traje desetak dana, onda apsolutno ne možemo prihvatiti takva obrazloženja. Provjera bi bila završena u roku dan ili dva, a oni su to namjerno uradili ranije, znajući da će proces provjere biti završen u petak. Tako da za ovo nema opravdanja.  

 

NN: Hoćete li nametnuti budžet FBiH i ko je kriv zbog ugrožavanja budžetskih korisnika? Oni koji su vlast formirali pet mjeseci ili odluka OHR-a da poništi imenovanje članova Vlade FBiH?  

 

ŠVARC-ŠILING: Ne vidim nijedan razlog da budžet FBiH ne bude na vrijeme. Postoji federalna vlada u tehničkom mandatu i ona obavlja svoje zadatke. Ova vlada može odlučivati o svemu što je neophodno i ne vidim nijedan razlog zbog kojeg ne bi uradila i ovaj posao. To što sada govore o tome da nemaju nacionalni balans u odlučivanju nije opravdanje. Riječ je o zajedničkom budžetu za sve budžetske korisnike i to nema veze sa konstitutivnim narodima zbog čega bi se pozivali na ugrožavanje nacionalnog interesa. Ne vidim razlog zašto ne bi blagovremeno usvojili budžet, jer on svakako ide u parlament FBiH, a u tom parlamentu postoje predstavnici stranaka u skladu sa izbornim rezultatima i oni će se o tome izjasniti. Uostalom, Vlada je tu samo da pripremi budžet i da ga predloži parlamentu. Sve su to, čini mi se, namjerno izazvani problemi. To je, u krajnjoj liniji, odgovornost političara Federacije BiH i nemam namjeru rješavati probleme koje oni sami izazivaju.  

 

NN: Potpredsjednica FBiH Spomenka Mićić kazala je da je za OHR sporna kandidatura Fadila Jaganjca iz SBiH. Kako je onda on mogao biti na rukovodećim mjestima DGS-a i šta je sporno?  

 

ŠVARC-ŠILING: Neću komentarisati nijedno ime. Pravilo je da mi ovaj proces provjere ne dajemo u javnost.  

 

NN: Razgovori o reformi policije se ne nastavljaju, iako se pominjao rok do 25. marta. Da li će OHR pozvati lidere na razgovor i imate li pojedinačnih kontakata sa stranačkim liderima o ovom pitanju?  

 

ŠVARC-ŠILING: U stalnom smo kontaktu sa stranačkim liderima. U ovom momentu radi se više na bilateralnim susretima. Moj zamjenik Rafi Gregorijan imao je susrete sa predstavnicima hrvatskih stranaka, takođe sa Sulejmanom Tihićem, Silajdžićem i ostalima. Nisam pesimista, ali tužno je što je propušten još jedan voz ka Evropi. Dolaskom u nedavnu posjetu evropskog komesara Olija Rena bilo je moguće parafirati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, ali to je još jednom propušteno. Taj 25. mart pomenut je kao prilika za parafiranje sporazuma. BiH mora sama uvidjeti posljedice takvog ponašanja jer susjedi su mnogo brži. Samo Srbija još ostaje upitna. Čak i oni to mogu vrlo brzo riješiti jer je kod njih upitna samo saradnja s Haškim tribunalom. Nisam siguran da se BiH još može toliko oslanjati na to da Srbija zaostaje jer nisu uhapšeni Karadžić i Mladić. I to se može riješiti. Ko zna? Bh. političari se brzo moraju vratiti pregovaračkom stolu. Da je postojala dobra volja taj se problem mogao riješiti prošle srijede kada su se okupili u mojoj rezidenciji. Tada je samo nekoliko formulacija bilo upitno. Ako to gledate sa ideološke strane da kroz policijsku reformu riješite neke stvari iz prošlosti, onda to ne ide. Kada se kaže da se vratimo reformama onda to znači povratak pravim reformama u ekonomskom smislu, obrazovanju, socijalnoj politici. Stalno smo zaokupljeni reformom policije i u sjeni ostaje ekonomija, škole, visoko obrazovanje. Ovaj zastoj u policijskoj reformi blokira sve to, ali i pristup fondovima Evropske komisije.  

 

NN: Rekli ste da je Dodik bio spreman napraviti ustupke na posljednjem sastanku. Da li je Haris Silajdžić zaustavio reformu policije kao i promjenu Ustava BiH u aprilu prošle godine?  

 

ŠVARC-ŠILING: Nije korisno da sada počnem optuživati jedne ili druge za stvari koje jesu ili nisu uradili u prošlosti. Ovo je prilika gdje svi treba da zastanu i pogledaju šta mogu učiniti da stvari u ovoj zemlji krenu naprijed bez obzira što se sa svim tim možda i ne slažu. Dodik je ranije bio kategoričan u nekim stvarima, nije htio da prihvati ni pomen da se ukida policija RS, nije htio izvještaj Direkcije za policijsku reformu, čak se u izboru između Evrope i policije RS on odlučio za policiju. Mi smo imali niz susreta sa Dodikom, ambasadori EU, predstavnici OHR-a, svi smo kontaktirali s njim. Dosta je trebalo da se učini da se taj njegov stav promijeni. Bio sam organizator posljednjeg sastanka, bio sam svjedok i on je uz oklijevanje i ne baš srećan zbog toga prihvatio prvi princip, a to je da komanda nad policijom bude na državnom nivou. Policija FBiH, policija RS i Brčko distrikta bile bi regulisane zakonom na državnom nivou, a ne entitetskim. Ovo bi bila lokalna policijska tijela i administrativne jedinice pod Ministarstvom bezbjednosti BiH. Tako da ne bi bilo ni komande ni uticaja sa entitetskog nivoa, već sa nivoa države. Dodik je pristao na to i nije želio da bude kriv za neuspjeh. Rekao je nešto u smislu da je to strašno, ali dobro, pristao je. Onda je bošnjačka strana, konkretno Haris Silajdžić, nije htio to da prihvati, jer tu još postoji naziv Republika Srpska što ne može prihvatiti. Shvatam da su na to uticale jake emocije nakon presude Međunarodnog suda u Hagu i genocida u Srebrenici, ali nepravedno je to pitanje prenositi na svako pitanje koje ima veze sa budućnošću BiH.  

 

Nije tačno da je svaki policajac u RS odlukom Međunarodnog suda pravde u Hagu počinio genocid, to se ne može odnositi ni na vladu ni na parlament. Tačno je da se to desilo i svi pojedinci koji su učestvovali u tome moraju se naći pred licem pravde i ne možete to prenositi na cijele institucije.  

 

Nadam da ćemo, kada se sve to smiri, ipak doći do kompromisa da će i Silajdžić pristati i Tihić, koji je već spreman na kompromise, ali je u koaliciji s njim i shvatam da mora uzimati u obzir što on kaže. Oni bi se onda međusobno trebali dogovoriti kakav im je stav i na šta pristaju, ali to ne rade. Nego i Tihić pažljivo popusti u nekim stvarima, ali kada vidi da Silajdžić na to ne pristaje, onda se i on povlači u tim stvarima.  

 

NN: Kažete Dodik je bio spreman na kompromis da ne bi bio kriv za neuspjeh. Zašto onda sada nema krivca koji će snositi odgovornost za neuspjeh reforme policije?  

 

ŠVARC-ŠILING: Okrivljivanje nekoga ne vodi ka napretku. Pogledajte dnevne novine, vidjećete stranice i stranice okrivljivanja nekih ljudi. Zar to donosi napredak ovoj zemlji?  

 

NN: Trebali bi ih onda pohvaliti za neuspjehe?  

 

ŠVARC-ŠILING: Shvatam da je teško, ali moraju se stvari razlikovati jer neće biti ni koraka naprijed. Nisu oni tako loši ljudi kao što ih predstavljate, ali nisu opet ni tako dobri kao što se stvaraju neke slike o njima.  

 

NN: Do sada niste bili previše kritični prema Silajdžićevoj retorici o ukidanju entiteta, kao i Dodikovoj priča o referendumu u RS, a oboje je u suprotnosti sa Dejtonskim sporazumom?  

 

ŠVARC-ŠILING: Prigovarali su mi da nisam dovoljno kritikovao Silajdžića, a da jesam Dodika. Ne mogu se prijetnje bonskim ovlastima tako lako upotrebljavati, jer to ne zavisi od mog raspoloženja, već od poštivanja zakona. Ako govorite o promjeni strukture jedne zemlje, o referendumu koji bi doveo do odvajanja cijelog jednog dijela zemlje, onda je to prijetnja Dejtonskom sporzumu. Budući da je Dodik to ponavljao onda sam morao govoriti o bonskim ovlastima jer nijedna od zemalja članica PIK-a nije prihvatala jednostranu promjenu Dejtonskog sporazuma. No, Silajdžić se odmah ispravio i rekao mi je "ne, ja nisam govorio o ukidanju RS, već o neprihvatanju entitetskog glasanja". Svako ima pravo na svoje mišljenje. Ja ga čak i shvatam, to mišljenje nije nerazumno i Venecijanska komisija ima takvo mišljenje. On je ispravio svoje navode i govorio je o ukidanju entitetskog glasanja i u redu, on tako misli o ustavnim promjenama. Politički gledano drugo je pitanje koliko je to bilo mudro i nije li bilo važnije početi sa procesom ustavne reforme. Jasno je da je Silajdžić bio ključna figura u neuspjehu ustavne reforme. No, to se ne tiče bonskih ovlasti koje podrazumijevaju i smjene.

 NN: Da li ova priča o entitetskom glasanju znači da se odustaje od toga da aprilski paket ustavnih amandmana bude polazna tačka i očekujete li nastavak razgovora o ustavnim promjenama u BiH?  

 

ŠVARC-ŠILING: Ne. Rekao sam da sam više volio da smo u aprilu napravili taj prvi korak. Međutim, bošnjački političari moraju odlučiti žele li ići sa aprilskim paketom, pa da se ide u drugu fazu kako je obećano Hrvatima i drugima ili pak ako to ne žele da se odmah počne sa novim procesom. Mislite li, ako sada ne počnemo, da će to ići bolje iduće godine kada idu lokalni izbori. Naravno da će biti teže. To moramo uraditi sada, dakle, 2007. godine.  

 

NN: Smatrate li da su političari iz FBiH ispolitizovali stanje u Srebrenici zahtjevom za specijalni status i njeno izdvajanje iz RS?  

 

ŠVARC-ŠILING: Postoje dva različita mišljenja o posebnom statusu Srebrenice. Jedan se tiče specijalnog administrativnog statusa Srbrenice, što bi ovaj grad izdvojilo iz RS i dalo mu status poput recimo Brčko distrikta, što nije u skladu sa Dejtonskim sporazumom. Druga perspektiva tog pitanja je da specijalni status bude u fiskalnom smilu, u smislu novih inicijativa. Recimo, da oni budu oslobođeni nekih poreza, određeno vrijeme. To je nešto što se može i treba uraditi jako brzo. To bi pokazalo građanima da se radi nešto konkretno u njihovom interesu. Recimo, da Vlada RS izdvaja novac za njih, kao što je predloženo. Formiraćemo radnu grupu koja treba razmotriti sve dobre ideje u vezi s tim. Takvih primjera je bilo u svijetu, u Hrvatskoj Vukovar, u Kini Čen Čen. To nije ideološki obojeno, jer ako se ide u ideološkom smjeru i od toga niko nema ništa, a ova druga opcija je nešto što može pomoći ljudima. Mi smo raspoloženi da im u tome pomognemo.  

 

NN: Koliko je u trenutnom političkom ambijentu moguće provesti reforme u BiH?  

 

ŠVARC-ŠILING: Izbori su prošli, nema više potrebe za istom retorikom, vlast je formirana i ljudi moraju promijeniti svoje navike. Ovdje je riječ o mentalnom sklopu i stalno im ponavljam da to moraju promijeniti. Stvarno smo došli u period stagnacije i međunarodna zajednica može da vidi šta se dešava kada mi ne intervenišemo i šta se ovdje može desiti kada više ne budemo tu. Odluka je donesena, tu smo još godinu dana i, molim vas, iskoristite to. Nataša Krsman(Nezavisne novine)

 

 

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku