hamburger-icon

Kliker.info

Banjalučki biskup Franjo Komarica : Samo zajedničkim naporom možemo doći do bolje budućnosti

Banjalučki biskup Franjo Komarica : Samo zajedničkim naporom možemo doći do bolje budućnosti

25 Decembra
10:20 2007

Biskup banjalučki Franjo Komarica smatra da će ove godine katolici u BiH proslaviti Božić u boljoj atmosferi nego prethodnih godina, jer se stanje u zemlji malo po malo poboljšava. Ističe da u BiH nije bilo političke volje za povratak Hrvata, ali da sada postoji volja Vlade RS da se značajnije založi za povratak i ostanak Hrvata u RS.Poželivši građanima BiH u novoj godini mir, pravdu, sigurnost, veće međusobno poštovanje, spremnost na praštanje i pomirenje, biskup Komarica je pozvao na zajednički napor svih u izgradnji bolje budućnosti za sve ljude.

NN: Koja je Vaša božićna poruka katoličkim vjernicima i ostalim građanima BiH?

KOMARICA: Isus Krist, sin Božji, svojim rođenjem u Betlehemu u obličju nevinog djeteta potvrdio je pravo svakog čovjeka na njegovo rodno mjesto i domovinu. Potvrdio je i vrijednost majčinstva, vrijednost obitelji, vrijednost svakog začetog života. Potvrdio je Božji red stvaranja ljudskog roda. Svojim životom tijekom 30 godina u obiteljskom i radničkom okruženju Svete obitelji, on je čovječanstvu dao do znanja da obitelj po Božjoj zamisli nije samo osnovna ćelija ljudskog života i ljudskog društva, nego je i kolijevka i dom božanskog života na zemlji.Tko želi poštivati Boga i održavati Božji red i plan s ljudskim rodom, taj će se zalagati i za život, i za obitelj, i njezino dostojanstvo i njezina prava. Kao članovi Crkve pozvani smo pokazivati svoje vjerodostojno lice, te i sami, prema svojim mogućnostima, poraditi ili se odlučno založiti za učinkovitu pomoć svima koji već poznaju vrijednost braka i obitelji, te se trude da je vjerno žive, kao i onima koji su u tjeskobi i nesigurnosti, te svima onima koji su nepravedno spriječeni, psihički, fizički ili materijalno da ostvare svoj obiteljski naum. Dobru praksu, gdje postoji, treba nastaviti, a manjkavu treba popraviti.Svima vama koji ste u svojim domovima i zavičaju, kao i vama daleko mnogobrojnima, napose sa područja moje Banjalučke biskupije, koji ste još prognanici i izbjeglice tko zna gdje u tuđini, od srca želim: Čestit Božić, sveto Isusovo porođenje i Božjim mirom i blagoslovom ispunjenu novu godinu 2008. Bila ona za mnoge od vas koji se želite vratiti u svoj zavičaj i svoje župe konačno godina povratka i ostanka u mjestu vašeg postanka. Pravoslavcima, trinaest dana kasnije, jednako srdačno želim: Mir Božji, Hristos se rodi! Neka vas u novoj godini prati Božji blagoslov. A svim ostalim građanima naše domovine želim u novoj godini mir, pravdu, sigurnost, veće međusobno poštovanje, spremnost na praštanje i pomirenje i na zajednički napor oko izgradnje bolje budućnosti za sve nas.

NN: Da li ovogodišnji Božić katolici u BiH dočekuju u boljoj atmosferi u odnosu na prethodne godine?

KOMARICA: Kako tko! Rekao bih, ipak, da se opće stanje u zemlji malo po malo poboljšava, pa tako i za većinu katolika u njoj. Za vjernike je presudan njihov osobni stav prema istinama vlastite vjere. Vjerujem da se većina katolika dobro duhovno pripremila, da i ovogodišnji najradosniji kršćanski blagdan doživi i proživi u miru s Bogom, sa svojim bližnjima i sa samim sobom. Time će ujedno doprinijeti dobrom, pozitivnom ozračju u svojoj sredini, odnosno u cijeloj zemlji.

NN: Da li bi vjerske vođe mogle više uraditi na promociji tolerancije i razumijevanja među narodima u BiH?

KOMARICA: Zasigurno. To im je, uostalom, i nezaobilazna dužnost. Nažalost, nije svaki od nas vjerskih vođa, iz subjektivnih ili objektivnih razloga, u dovoljnoj mjeri odlučan da to i uradi. A i neki zajednički koraci, koji su ratnih i poratnih godina činjeni, nisu naišli na potrebno razumijevanje javnosti, posebno one političke, a da ne govorim o njihovoj podršci.

NN: Da li su i u kojoj mjeri bh. vlasti doprinijele rješavanju velikog problema slabog povratka Hrvata u BiH?

KOMARICA: Nije bilo političke volje, pa onda ni ikakve strategije za povratak i moguć opstanak tih ljudi, niti od strane domaćih političara iz redova sva tri konstitutivna naroda, ali ni od strane predstavnika međunarodne zajednice, posebno od strane UNHCR-a i OSCE-a. Mogao bih navesti mnoge dramatične slučajeve i direktne opstrukcije povratku Hrvata, posebno u banjalučki kraj i u Bosansku Posavinu. U razgovoru s premijerom RS Miloradom Dodikom čuo sam njegovu odlučnu nakanu da se i Vlada u idućoj godini konačno odlučnije založi za mnogobrojniji povratak Hrvata u RS i njihov ostanak u rodnom mjestu. Hvala Bogu da sam konačno i to doživio. Očekujem da premijer održi riječ i da Božić 2008. bude još daleko radosniji za mnoge, sada još prognane i izbjegle Hrvate, odnosno katolike iz RS.

NN: Koliko Crkva može da doprinese povratku?

KOMARICA: Nešto može, ali ne mnogo. To je i do sada pokazivala, tako što je bila principijelna i uporno se zalagala preko svojih službenih predstavnika za poštivanje svih neotuđivih ljudskih prava za svakog čovjeka, pa tako i prava na dom i zavičaj. Tražila je pomoć po svijetu, pa je i sama obnavljala na tisuće kuća i stanova povratnicima i to ne samo katolicima. Brinula se, i brine se još i danas, za liječenje i socijalne probleme povratnika, te otvarala radna mjesta za povratnike. Ali, sve je to kap u moru, jer Crkva ne može nigdje, pa ni kod nas, zamijeniti državu, općinu i njihove nadležne institucije. Suradnja crkve i državnih institucija i na ovom području u ovom času je i poželjna i potrebna.

Povratak crkvene imovine

NN: Vlada RS je Katoličkoj crkvi vratila imovinu u banjalučkom naselju Trapisti. Da li je to nagovještaj povratka cjelokupne imovine Katoličkoj crkvi, ali i ostalim vjerskim zajednicama?

KOMARICA: Radi se tek o jednom malom dijelu oduzete crkvene imovine u Trapistima, koji nam je stavljen na raspolaganje da ga koristimo, jer još, nažalost, nama zakona o denacionalizaciji. Uz malo dobre volje Vlada nam može dati još dobar dio te oduzete imovine, koja momentalno više propada nego što se za nju netko odgovorno brine. Rečeno mi je već davno da je Vlada RS vratila Srpskoj pravoslavnoj crkvi veliki postotak njihove imovine koja je bila oduzeta nakon Drugog svjetskog rata, posebno šume i njive. Doprinijelo bi sigurno boljoj općoj atmosferi kada bi se svima nastojalo vratiti na upotrebu ono što se može dati.N.Dušanić (NN)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku