Kliker.info

NN: Više puta je isticano kako grad Sarajevo, ni toliko godina nakon rata, nema ovlasti koje mu pripadaju po Zakonu o principima lokalne samouprave Federacije BiH. Kako se uopšte izboriti za to?

BEHMEN: Osnivanjem Kantona Sarajevo i nizom odluka donesenih 1997. godine, ovlasti grada Sarajeva kao jedinice lokalne samouprave su reducirane. Grad je ostao bez izvornih prihoda i bez imovine. Tek ilustracije radi, prije izvjesnog vremena slušao sam jednog visokog službenika SDA u Kantonu Sarajevo, koji je, da parafraziram, ovako objasnio mjesto i ulogu gradonačelnika Sarajeva: "Gradonačelnik Sarajeva nema šta da se bavi ovlastima lokalne samouprave, njegovo je da hoda po svijetu i da predstavlja grad i zemlju." Moram priznati da sam bio u prilično ozbiljnoj nevjerici, jer je čovjek meni manje-više rekao: Nemoj se ti baviti svojim poslom, nije to mjesto ni zamišljeno za to, nego hodaj po svijetu i troši pare poreskih obveznika!

NN: Šta je za Vas uloga gradonačelnika ?

BEHMEN: Vjerujem da je funkcija gradonačelnika Sarajeva, funkcija koja mora biti moralno sidro Bosne i Hercegovine i da gradonačelnik Sarajeva, kao svojevrsni domaćin ove zemlje, ne može sebi priuštiti da, bez obzira na ovlasti, ignoriše probleme s kojima se svakodnevno sreću žitelji Sarajeva.

NN: Da li je izgledno vraćanje ovlasti gradu?

BEHMEN: Mi smo već krenuli u taj proces i to na dva nivoa. Prvo, narodskim rječnikom kazano, na praktičnom nivou, na nivou provođenja politika petljamo se u sve i to nam niko ne može zabraniti. Na formalnom nivou, grad je još prošle godine pokrenuo upravni postupak, ali smo, nakon što smo shvatili da vjerovatno sakuplja prašinu u nekoj ladici u Ministarstvu pravde Federacije BiH, odlučili da pokrenemo i postupak pred Ustavnim sudom Federacije BiH i pripreme za pokretanje postupka su ovih dana pri kraju.

NN: U Statutu grada Sarajeva, u članu 16, piše da je u nadležnosti grada Sarajeva, između ostalog, urbano planiranje, infrastruktura, javni saobraćaj, osnovno i srednje obrazovanje… Koliko od toga se provodi u praksi, jer se stiče utisak da svim tim oblastima i dalje upravlja kanton?

BEHMEN: Kada je riječ o formalnim ovlastima, tu se ponajprije radi o dva zakona. Jedan je Zakon o principima lokalne samouprave FBiH, a drugi Zakon o pripadnosti javnih prihoda. Siguran sam da bi Kanton Sarajevo već sutra gradu prepustio upravljanje nad cijelim nizom elemenata komunalne privrede. Vidite, recimo, da od kraja rata naovamo nisu u stanju organizovati efikasan i održiv gradski saobraćaj. Ako je skoro doslovno ukidanje kantonalnog granta, koji je prošle godine iznosio 7,5 miliona maraka trebalo da podrije SDP-ovu vlast u gradu, a jeste, kako bi do izbora 2010. bio kompromitovan i sam pojam promjena, napravili su ogromnu grešku. Pobjeda SDP-a na opštim izborima iduće godine je naprosto neminovna i ne postoji ništa što stranke na vlasti u kantonu mogu učiniti da to spriječe, a cijenu njihovog ponašanja će platiti jedino građani, jer će morati čekati do tada da dobiju funkcionalnu, efikasnu, odgovornu i transparentnu lokalnu samoupravu.

NN: Šta ćete Vi do tada uraditi ?

BEHMEN: Mi ćemo građanima i sa ovako malim budžetom, a nema potrebe da Vas podsjećam da je budžet grada manji od budžeta svake gradske opštine pojedinačno, pokazati kako se vlast domaćinski može odnositi prema njihovom novcu i naročito s obzirom na krizu pokazati da je osnovni zadatak svake vlasti da što više narodnih para vrati – narodu.

NN: Mnogo je bure izazvala vijest o kupovini NTV 99 za potrebe grada Sarajeva. Da li će grad imati svoju televiziju?

BEHMEN: Zašto da ne, ako se za to ukaže prilika?! Jedino što Vam u tom smislu mogu obećati jeste da će se ova gradska vlast prema narodnim parama odnositi domaćinski i da nikakvog frivolnog razbacivanja neće biti.

NN: Možete li navesti jedan od primjera razbacivanja novca prije Vas?

BEHMEN: Recimo, dodjela 50.000 maraka budžetskih, narodnih para, za istraživanje piramida u Visokom, što je bio slučaj prošle godine.

NN: Da se vratimo na kupovinu televizije?

BEHMEN: Moram reći da je to projekat koji je započet još za prethodne vlasti i ja u to vrijeme nisam vidio da se digla ni izbliza tolika bura, kao što rekoste. Kao što ste mogli i vidjeti, mi smo nedavno raspisali javni poziv za medijske projekte od interesa i za afirmaciju grada Sarajeva i tome ćemo kao i svemu ostalom pristupiti studiozno, pažljivo i sa osjećajem za mjesto i vrijeme u kojem živimo.

NN: Možete li navesti još neke od razloga koji idu u prilog kupovini televizije u  ovakvoj ekonomskoj situaciji?

BEHMEN: Moram reći da se grad kao institucija nalazi u svojevrsnoj medijskoj blokadi i mi osjećamo potrebu, ne samo da neke od stvari koje radimo zbog njihove važnosti približimo građanima nego i da tematiziramo ono što građani doživljavaju kao probleme. Na koncu, ako takva odluka i bude donesena, ona neće moći biti donesena bez odluke Gradskog vijeća i svako će imati priliku da kaže šta o tome misli. Odveć sam ozbiljan čovjek i predugo sam u politici da ne bih bio u stanju razlikovati konstruktivnu kritiku na jednoj strani od kritizerstva na drugoj, odnosno, lične animozitete kojima vrvi ovdašnja medijska scena od opštih interesa i zato neću trpjeti moralke novopečenih bogataša.

NN: Na koje ćete projekte u ovoj godini staviti akcenat, s obzirom na to da je ovogodišnji budžet grada 28,9 miliona KM ?

BEHMEN: Želimo se fokusirati na to da građanima u onoj mjeri u kojoj možemo olakšamo jednu uistinu tešku godinu, koja će, kako vrijeme bude odmicalo, biti još teža. I tu bih želio istaći samo dva, za koje držim da su najvažniji, jer su i finansijski najkrupniji. Najprije, pomoć porodiljama u četiri gradske opštine i program zapošljavanja na uljepšavanju i čišćenju Sarajeva. Nažalost, za neke ozbiljne projekte, kao što je trebevićka žičara, morat ćemo da čekamo neka bolja vremena, ali ove godine ćemo makar dovršiti studiju izvodljivosti, tako da, kada dođe vrijeme, za to bar budemo spremni.

NN: Da li Vi Sarajevo smatrate kosmopolitskim gradom?

BEHMEN: Sarajevo smatram žrtvom pogubne politike kantonalne vlasti već skoro deceniju i po. Kantonalne vlasti vode politiku koja je od Sarajeva napravila provinciju i već 15 godina ne mogu da shvate da Sarajevo mora biti primjer ostatku zemlje. Grad koji će uspostavljati demokratske standarde i norme tolerancije u ovoj zemlji, grad otvoren za sve. Sarajevo sebi, za razliku od Banjaluke, recimo, ne može dopustiti šovinističke ispade – kakav smo mogli vidjeti prije nekoliko godina prilikom obnove džamije Ferhadije. Sarajevo sebi ne smije dopustiti da bilo ko bude napadnut na ulici kao što je to bio slučaj s Queer festivalom. Jer, tako komadić po komadić troši simbolički kapital, a to je, objektivno, jedino što u ovom trenutku ima na svojoj strani.

NN: U čemu se ogleda to što su, kako tvrdite, kantonalne vlasti napravile provinciju od glavnog grada BiH?

BEHMEN: Da ne bih bio pogrešno shvaćen, jer sam spomenuo provincijalizaciju, a znam kako se to ovdje shvata, za stanje u Sarajevu u ovom trenutku nisu i ne mogu biti odgovorni oni koje kolokvijalno nazivaju pridošlicama. Mislim da su ljudi koji su ovdje došli – a i Vi i ja znamo da su došli kao rezultat politike ognja i mača vođene tokom devedesetih – ozbiljan ljudski i socijalni kapital za ovaj grad. Za stanje u Sarajevu, za provincijalizaciju koja jeste vidljiva, odgovornost snose kantonalne, odnosno federalne vlasti koje ne uviđaju važnost toga da Sarajevo bude grad svih nas, nego insistiraju na stvaranju nekakve bošnjačke enklave, što uvjerljivije nego bilo šta drugo demonstrira i njihov dvolični odnos prema Bosni i Hercegovini. Jer, Bosna i Hercegovina počinje u Sarajevu i u političkom smislu je ima onoliko koliko je ima u njenom glavnom gradu.

NN: Planirate li uvesti praksu da jednom sedmično primate građane, kako biste se što više približili problemima običnog čovjeka?

BEHMEN: Prvo, ja i sada svakodnevno primam građane, ali moram priznati da mislim kako takvi potezi imaju, da ne kažem demagošku, vrijednost i da se o potrebama građana daleko više računa može voditi svakodnevnom posvećenošću poslu. Pritom, mi moramo voditi računa i o tome da ne stvaramo nikakva lažna očekivanja kod građana, jer objektivno nismo u stanju riješiti najveći dio njihovih problema.

NN: Koje su mjere štednje uvedene Vašim dolaskom u Upravu grada Sarajeva?

BEHMEN: Svi troškovi su smanjeni za 20 posto, nema više domjenaka, ručaka i večera. A podsjetit ću Vas da je samo večera povodom 6. aprila prošle godine koštala 15.000 maraka, a sjetit ćete se da su nas ovi gradski dušebrižnici kritikovali što smo za proslavu 6. aprila ove godine uštedjeli 60.000 maraka, jer, eto, naš scenarij nije, tobože, bio dovoljno dinamičan, šta li? Dalje, nema više bespotrebnih putovanja, na putovanja se ide samo onda kada grad ima izravne koristi od toga; drugim riječima, reprezentacija je skoro nepostojeća.

NN: Kod obnove Vijećnice, stalno se povlači problem smještaja Uprave grada Sarajeva, tačnije, neslaganje Univerzitetske i nacionalne biblioteke da se administracija grada nalazi u tom objektu. Možete li to prokomentarisati?

BEHMEN: Osobno mislim da je ideja da Gradska uprava bude smještena u Vijećnicu megalomanska. Da ne upotrijebim neku težu riječ; sve osim korištenja za povremene protokolarne obaveze prelazi crtu dobrog ukusa. O odnosu Univerzitetske i nacionalne biblioteke s ovom gradskom vlašću mogu govoriti samo pohvalno.

NN: Sarajevska šetnica Ferhadija je dugogodišnji problem, kako s aspekta nelegalnih prodavača tako i u vezi s njenim izgledom (stalno pucanje ploča). Da li će ona preći u nadležnost grada?

BEHMEN: Mi ćemo taj problem riješiti. Grad već sedmicama razgovara s opštinama Centar i Stari grad. Zajednički radimo, ne samo da iz Ferhadije uklonimo nelegalne prodavce nego i da toj ulici damo izgled kakav i zaslužuje, s uniformnim mobilijarom. Prvo je pitanje zašto je taj problem morao čekati ovu gradsku vlast. I zašto je, recimo, kantonalna vlast svake godine do sada bila u stanju da očisti Ferhadiju tokom, recimo, Sarajevo film festivala da bi se nelegalni prodavci vratili na ulicu već dan nakon kraja festivala? Kada je riječ o preuzimanju ovlasti nad Ferhadijom, postoji elaborat, ali takvu odluku mora donijeti Gradsko vijeće.  Elma Duvnjak (Nezavisne novine)