Kliker.info

Najveći problem je taj što se bh. društvo još uvijek nalazi u fazi zamrznutog konflikta. Ako se pogledaju suštinski ciljevi vladajućih stranaka, vidi se da politički predstavnici Bošnjaka, Hrvata i Srba – kako nacionalne tako i građanske orijentacije – i dalje teže istim onim ciljevima sa početka rata, ističe u intervjuu za Vijesti.ba Srećko Latal, direktor analitičke organizacije SOS i urednik Balkanske istraživačke mreže BIRN za BiH.

Vijesti  : U intervju za Vijesti.ba nakon izbora između ostalog ste kazali da izborni rezultati daju mogućnost za brzo formiranje jake vlasti na svim nivoima. No, dva mjeseca nakon izbora, vlast još nije konstituisana u punom kapacitetu. Gdje vidite najveći problem?

Latal: Proces formiranja novih vlasti nakon oktobarskih izbora teče malo brže nego nakon izbora 2010. godine, ali je to još uvijek suviše sporo, a vladajuće stranke su i dalje više fokusirane na partijske i lične interese, političke igrice i nadmudrivanja, umjesto na formiranje funkcionalnih vlasti koje bi pokrenule konkretne reforme. Razloga za ovakvu situaciju ima više.

Najveći problem je taj što se bh. društvo još uvijek nalazi u fazi zamrznutog konflikta. Ako se pogledaju suštinski ciljevi vladajućih stranaka, vidi se da politički predstavnici Bošnjaka, Hrvata i Srba – kako nacionalne tako i građanske orijentacije – i dalje teže istim onim ciljevima sa početka rata. Ti ciljevi se sada pokušavaju ostvariti političkim umjesto ratnim sredstvima, ali se te politike provode kroz silu, ucjenu i blokiranje sistema, umjesto kroz kompromis, dogovor i poštivanje različitosti.

Sljedeći problem su političke elite, koje koriste zaštitu nacionanih interesa i komplikovane ustavne i administrativne sisteme kao izgovor za zadržavanje korumpiranog, klijentelističkog i elitističkog političkog sistema. Taj politički sistem suštinski ne želi da se mjenja i zbog toga čini sve da odloži ili blokira evropske integracije.

Problem su i ostali segmenti BiH društva, uključujući sindikate, medije, nevladine organizacije, intelektualce pa i same građane, koji su u protekle dvije decenije postali ili ostali podijeljeni, letargični i lijeni. Mnogi od njih i danas očekuju da im, bilo domaće vlasti, bilo međunarodna zajednica, obezbjede ugodan život sličan onom u bivšoj Jugoslaviji, i ne žele da shvate ili prihvate da su ta vremena davno prošla i da se više nikad neće vratiti. To ne znači da građani BiH jednog dana neće imati možda još i bolji život, ali to neće zavisiti niti od vlasti niti od međunarodne zajednice, već od odluke i spremnosti ukupnog bh. društva i pojedino svakog građanina, da se promjeni i aktivira u kreiranju jedne bolje budućnosti. Bez te suštinske promjene BiH će nastaviti nazadovati, što će prije ili kasnije dovesti do opšteg bankrota, raspada ili nekog sličnog neželjenog scenarija.

Vijesti: Šta očekujete od nove parlamentarne većine u BiH? Stranke koje je čine dogovorili su zajedničke ciljeve, tvrdeći da će uložiti maksimum napora da ih ostvare. Hoće li se konačno preći iz deklarativne u operativnu fazu i krenuti sa neophodnim reformama?

Latal : Nove vladajuće strukture u BiH i dalje ne pokazuju da u potpunosti shvataju ozbiljnost ekonomske i socijalne krize u kojoj se BiH nalazi i ponašaju se kao da još uvijek imaju vremena za političke igre i manipulacije.

S druge strane, treba jasno reći da su ekonomske i socijalne reforme koje predlaže Evropska Unija neophodne, ali i izuzetno teške i nepopularne. Iniciranje i implementacija ovih reformi bi vjerovatno barem privremeno dovela do daljeg pogoršanja ekonomske i socijalne situacije, jer se neproduktivan dio društva, koji je zaposlen u javnoj administraciji ili se oslanja na nerealna socijalna davanja ili beneficirane penzije, treba presumjeriti nazad u ekonomiju.

Mislim da se bez novih, većih socijalnih nemira, politčke elite neće ozbilno posvetiti reformama, ali se u isto vrijeme brinem da bi neki političari mogli pokušati iskoristiti eventualna socijalna dešavanja za dalju eskalaciju krize kako bi izbjegli promjene.

Vijesti : Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko upozorio je da u 2015. godini izabrani lideri trebaju shvatiti da je promjena imperativ, poručivši da aktivnosti vlada na svim nivoima trebaju biti održive, provedene brzo i bez odgađanja, te da trebaju biti usmjerene ka budućnosti. Može li BiH sebi dopustiti “luksuz” da i naredne četiri godine proteknu u stagnaciji? Jesu li februarski protesti dovoljno upozorenje političarima da se stvari moraju mijenjati?

Latal : Iskreno rečeno, to što je BiH izdržala i preživila zadnje četiri godine bez opšteg bankrota ekonomije i kolapsa socijanog sistema je već samo po sebi čudo i zbog toga je već odavno postalo vrlo teško i nezahvalno prognozirati kako i koliko još BiH može izdržati. Ali, svaki dan, mjesec ili godina koju BiH provede u ovoj krizi čini oporavak iz te krize sve težim i dugotrajnijim.

Što se tiće februarskih protesta, mislim da oni nude neke važne lekcije kako političkim elitama, tako i građanskom društvu, ali mi se čini da i jedni i drugi nastoje da zadrže svoje stare šeme i izbjegnu promjene.

Vijesti : Kako tumačite na novi, obnovljeni pristup EU prema BiH? Fokus je na ekonomiji i poboljšanju životnog standarda građana. Hoće li domaći političari ovog puta biti odgovorniji prema šansi koju pruža EU?

Latal : Novi EU pristup se još uvijek nalazi u početnoj fazi osmišljavanja i zbog toga je u velikoj mjeri nedorečen. Prebacivanje fokusa sa ustavnih na ekonomske i socijalne reforme je dobro, jer je domaćim političkim elitama teže sakrivati se iza isprike nacionalih interesa kad je u pitanju ekonomska i socijalna situacija. Međutim, imajući u vidu ozbiljnost ekonomskih i socijalnih reformi koje stoje pred BiH, bojim se da će prije ili kasnije doći i do toga.

Jedan dio i domaće i međunarodne zajednice još uvijek ne shvata da promjene ekonomskih i socijalnih politika zahtjevaju čak i više političkih reformi od promjene ustava vezano za presudu Sejdić-Finci. U ovom trenutku bh. društvo ima vrlo malo i spremnosti i kapaciteta da uđe u te promjene. To zahtjeva i od međunarodne zajednice dalje promjene svog pristupa prema BiH i ostatku Balkana, ali na žalost ni tu ne vidim dovoljno spremnosti i kapaciteta za dubljim promjenama.

Vijesti : Mnogi analitičari smatraju da BiH nema za čim žaliti u 2014. godini. Protesti građana pretvorili su se u nasilje i haos, katastrofalne poplave, sa čijim posljedicama ćemo se još dugo boriti… Generalno, kako ocjenjujete godinu iza nas? Šta se u narednoj ne bi smjelo ponoviti?

Latal : Sa svim onim što se desilo u 2014. godini, može se reći da je BiH gotovo dotakla dno bezdana u koji postepeno pada već osam godina. Nova 2015. će sigurno biti još teža i izazovnija godina, jer mi u protekloj godini nismo riješili ništa od starih problema, a nagomilali smo mnoge nove probleme. Uz postojeće unutrašnje političke, ekonomske i socijalne probleme sada imamo i bitno nepovoljniju situaciju kako u regionu, tako i na međunarodnoj sceni, zbog sve gore ekonomske krize, daljeg rasta tenzija između zapadnih sila i Rusije, ali i produbljivanja bezbjedonosne krize vezano za radikalne islamističke pokrete u Iraku i Siriji. Dakle u nadolazećoj godini i svijet i Balkan pa i sama BiH ulazi u nove turbulencije.

Vijesti : Za kraj, kako glasi Vaša novogodišnja čestitka građanima BiH?

Latal : Svim građanima BiH ali i našim susjedima želim da u novoj 2015. godini sami počnu kreirati svoju bolju budućnost, kroz prisjećanje na tradicionalne vrijednosti koje su nekad poštivale u ovim krajevima; da poštuju svoje komšije, djecu i starije, da prihvataju drugo i drugačije, da ne čine drugima što ne žele njima da se čini i da se, kako za vrijeme praznika, tako i čitave godine, više druže sa svojim porodicama i prijateljima, a manje sa TV ekranima, kompjuterima i socijalnim mrežama.

Nevena Šarenac (Vijesti)