Kliker.info

Teritorijalno formiranje trećeg entiteta u kojem bi živjela samo manjina Hrvata od onih koji su preostali u BiH, značilo bi žrtvovanje preostalih Hrvata koji ne bi živjeli u novom entitetu BiH, jednako kao što bi to bio i gubitak elementarnih ljudskih i građanskih prava svih 300.000 Hrvata koji su u sklopu planiranog etničkog čišćenja protjerani i raseljeni iz BiH Mediji javljaju da je tužiteljstvo Ad hoc tribunala za bivšu Jugoslaviju u Haagu zatražilo 240 godina zatvora za „hercegovačku šestorku" kao najodgovornijih za sudjelovanje Hrvatske u ratu u BiH kroz tvorevinu nazvanu Herceg-Bosna.

 Ukoliko Sud prihvati zahtjeve tužiteljstva, bit će to samo još jedna osuda one politike koja je u posljednjem ratu dovela do masovnih kršenja ljudskih prava i ratnih zločina.Temeljem takvih politika nastala je i Republika Srpska unutar BiH – poseban entitet uspostavljen genocidom i ratnim zločinima. To potvrđuju i presude Međunarodnog suda pravde u Haagu kao i Ad hoc tribunala za bivšu Jugoslaviju, poglavito u slučaju Srebrenice. Držimo da bi uspostavljanje trećeg teritorijalnog integriteta unutar BiH objektivno služilo daljnjoj legalizaciji i legitimaciji Republike Srpske, umjesto njenog ukidanja kao tvorbe nastale na masovnim kršenjima ljudskih prava, etničkom čišćenju i ratnim zločinima.

Začuđujuće izjave               HHO je posebno osjetljiv na sve znakove koji ukazuju na nastavak politike podjele Bosne i Hercegovine, budući je Odbor u cjelini, a neki njegovi članovi posebno, bio vrlo aktivan u pokušajima suzbijanja zala i rata. Posebno se u toj aktivnosti isticao prof. dr. sci. Ivo Banac, istaknuti član i donedavni predsjednik Odbora, koji je za tu i takvu aktivnost 2004. godine proglašen počasnim građaninom Sarajeva.Stoga smo začuđeni, no ne i iznenađeni, izjavama aktualnog predsjednika Republike Ive Josipovića, u sarajevskom listu Oslobođenje od 11. 1. 2011.Josipović je začuđujuće ružnom retorikom optužio Banca za „eklatantno miješanje u unutarnje poslove susjedne države", tvrdeći da je Bančevo protivljenje njegovim razgovorima sa Dodikom i Tadićem zapravo „etiketiranje koje se može shvatiti kao poziv na nove ratne sukobe". Nadalje, Josipović kaže: „Srećom, Banac je valjda i zbog takvog načina razmišljanja, propao u politici, pa je to što govori uglavnom irelevantno". Navodeći i da „dr. Ivo Banac u političkom smislu ne predstavlja nikoga u Hrvatskoj, (pa) ne znam u kojem je svojstvu iznosio svoje stavove i zaključke, pretpostavljam kao građanin". Nadalje, Josipović izjavljuje da Bančevi stavovi ne predstavljaju mišljenje „dijela hrvatskih intelektualaca" nego da se njegov zaključak o Josipovićevom „regionalnom angažmanu" s Tadićem „kao, na određen način nastavak politike Karađorđeva" svodi samo na jedno slovo – Ivu Banca.

Odgovor je to Josipovića na interview člana HHO-a Ive Banca u Oslobođenju dan ranije, u kojem je Banac upozorio da su zajedničke aktivnosti Josipovića i Tadića „na neki način ponavljanje modela, kao u dogovorima Cvetković – Maček i Milošević – Tuđman. Naravno, nikad ništa nije isto." Banac je osim toga ukazao, u odgovoru na Josipovićev interview, da se Josipović zalaže za stvaranje trećeg teritorijalnog entiteta u BiH. Jednako tako Banac je rekao da i „Vesna Pusić već neko vrijeme eksperimentira s vanjskom politikom" aludirajući na njene nedavne izjave vezane za stvaranje hrvatskog entiteta u BiH. Za Tadića je rekao da je „još u velikosrpskoj brazdi", a za Josipovića da on „naravno, nije Tuđman. On uopće nije čovjek politike. On je demokratski maneken."Odbor nema običaj odgovarati na napade i kritike te klevete kako samog Odbora, tako i pojedinih njegovih članova. No narav ove rasprave ukazuje na potrebu očitovanja Odbora, budući je ona posebno važna sa stajališta ljudskih prava.

Za Hrvatski helsinški odbor
Ivan Zvonimir Čičak,
predsjednik