Kliker.info

Bosna i Hercegovina ima toliko premijera, ministara, predsjednika, administracije – da na unutrašnjem planu "ne može da diše", dok na međunarodnoj sceni djeluje smiješno, smatra predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić. Komšić kaže da vjeruje da će se situacija sa "toliko natovarenom" državnom administracijom ipak promijeniti."Ne možemo da dišemo… imamo premijera, ministara, tri predsjednika države… pa to je neozbiljno! Zamislite kada se opustite sa kolegama, predsjednicima drugih država, svi se zezaju pitajući: ‘Pa ko si sad ti, a gdje je onaj drugi, je l’ izgubio izbore?’

To je, dakle, Dejtonski mirovni sporazum od tri predsjednika do predsjednika entiteta, potpredsjednika, premijera, ministara policija, rotacionih svjetala, blinkera, pratilaca, troškova. To je čudo", ocjenjuje.Po Komšićevom mišljenju, Dejtonski mirovni sporazum nije dao rezultate po pitanju povratka izbjeglica i organizacije "države sa tri predsjednika", ali ima i dobrih rezultata tog sporazuma kao što su, kaže, Oružane snage.Da se ne zavaravamo – prostori u BiH su u ratu i nakon rata ušli grupisani. BiH nije više ‘leopardova koža’, kako smo je nekada zvali. U tom smislu realizacija Dejtonskog sporazuma je doživjela potpuni fijasko", naveo je Komšić.Oružane snage, kako kaže, rade profesionalno. Ranije su to bile tri komande i tri vojske koje su međusobno ratovale. Iako su zadržale svoje posebnosti – Dan Armije BiH, Dan HVO iliI Dan Vojske RS – zanimljivo je da se oni međusobno posjećuju i imaju jednog komandanta, rekao je Komšić.

"I sve ostalo je moglo da bude tako – da se zna ko je glava, a ko rep. Pa i na ovom mjestu bi mogao da bude samo jedan predsjednik, kao simbol države, a ne etničke pripadnosti", kaže on uvjeren da će to vrijeme doći.Komšić, koji je predsjedavajuću ulogu u Predsjedništvu BiH preuzeo u utorak, slaže se da u BiH postoje tenzije, ali tvrdi da je to samo među političarima. U narodu, veli, tih tenzija gotovo da nema."Sve ono što pravi gužvu i jednu vrstu nereda u državi jeste politička elita i to nije neobično za političare svuda u svijetu, ali u BiH to pravi problem… zemlja nikako da iskorači! Svađe i prepucavanja su vrlo često besmislena, ne vidite njihov pravi smisao, pa pomislite da su one same sebi cilj", objašnjava Komšić, inače, predstavnik hrvatskog naroda u tročlanom Predsjedništvu.

Građane, precizira, okupiraju socijalno-ekonomski problemi, da li su zaposleni ili nezaposleni i da li im se uplaćuje penzijsko ili zdravstveno osiguranje.Povodom najave EU da će, zbog neispunjavanja preuzetih obaveza, redefinisati odnose sa BiH, Komšić potvrđuje da se već neko vrijeme čuju glasovi da BiH mora sprovesti presudu u predmetu "Sejdić Finci" ili će u protivnom dobiti sankcije. Komentarisalo se, kaže, i da ukoliko ta presuda Evropskog suda ne bude primijenjena EU neće priznati izbore koji u BiH treba da budu održani 2014."Naravno, to je smiješno. Rezultati izbora će biti priznati bez obzira promijenili mi Ustav ili ne, ali redefinicija tih odnosa prije svega Brisela i zemalja EU prema BiH može se svesti na praktičnije stvari poput uskraćivanja pristupa evropskim fondovima i svojevrsna diplomatska i politička izolacija izabranih zvaničnika iz BiH", naveo je Komšić. On tvrdi da države EU oko toga nisu baš jedinstvene, ali da, nažalost, šta god da odluče "problem u BiH ostaje".

Predsjedavajući Predsednišva, međutim, upozorava da osim presude "Sejdić-Finci" u BiH uskoro stiže još jedna presuda Evropskog suda u slučaju "Pilav", koja je mnogo komplikovanija i mogla bi, kako kaže, da udari u same temelje "dejtonske konstrukcije države" jer se tiče neravnopravnosti pripadnika konstitutivnih naroda u odnosu na entitet u kojem žive."Kako god, nama slijedi period kada ćemo morati drugačije stvari da posmatramo i u slučaju presude ‘Sejdić Finci’ i kada dođe presuda u ‘slučaju Pilav'… Kad tad predstoji period kada će se političari i političke elite u BiH morati malo drugačije postaviti prema svim tim stvarima", kaže Komšić insistirajući na “poštenijem i iskrenijem pristupu" u svemu što se u državi radi."Mi moramo da shvatimo da je ovo zemlja i građana, dakle, nas kao pojedinaca, ali i zemlja konstitutivnih naroda Bošnjaka, Srba i Hrvata i onih ostalih koji to nisu. Kada političke elite shvate da moraju poći od te činjenice, a ne od činjenice ko je šta jamio, jamio… Onda ćemo imati i neki konkretni rezultat", naveo je Komšić.

Govoreći o reformi Federacije, on podsjeća da je to američka inicijativa za koju je u raspravi rečeno da je odlična, kojoj svi u parlamentu aplaudiraju zato što je američka, pošto "Amerikancima ovdje malo ko može reći ‘ne'". Čim svako ode na svoju stranu, to mišljenje se, međutim, mijenja pa jedni traže treći entitet, a drugi ukidanje svih kantona u BiH, kaže Komšić koji takav pristup smatra iracionalnim."Umjesto da kažu imamo problem, moramo riješiti pitanje ravnopravnosti ljudi, pojedinaca, pitanje jednokopravnosti naroda… svađe i tenzije političara se spuštaju među ljude, a onda nastaju etničke podijele, pa se od stranaca traži da budu advokati i da rješavaju naše unutrašnje probleme", naveo je on.

Zalažući se za apsolutnu ravnopravnost svih građana u BiH, Komšić kaže da platforma mora biti "svi smo isti", jer je suprotan pristup političara prema državi i građanima BiH "nefer, nepošten i neodgovoran".Komšić, koji je napustio SDP Zlatka Lagumdžije nakon razlaza s njenim liderom, formirao je novu političku stranku – Demokratski front. On kaže da je u BiH došlo vrijeme za nešto drugo i novo, a to je, uvjeren je, jedino moguće naći među mladima. Na starijima je, kaže, da mlađima ne dozvole da se pokvare.U Demokratskom frontu su dozvoljene razne frakcije, ali kompromisa, tvrdi, neće biti oko jedinstva BiH, njenog teritorijalnog integriteta, evroatlatnskih integracija i jednakosti ljudi i svih naroda s pravom svakoga na slobodno ispovijedanje svoje vjere.  (Kliker.info-Tanjug)