Kliker.info

Premijer Novalić nam je obećao da će po kratkom postupku rasprodati sve resurse koje Federacija još posjeduje – od rudnika i hidrocentrala, do javnih telekomunikacijskih sistema. Čak je i premijer RS-a, Željka Cvijanović, nakon toga izjavila da RS nikada neće na takav način rasprodati resurse nad kojima ima kontrolu. Dakle, ako će kriza vlasti zaustaviti takve reforme, onda je bolje da ta kriza potraje, poručio je, između ostalog, u razgovoru za Vijesti.ba politički analitičar Zlatko Hadžidedić.

VIJESTI: Premijer Srbije Aleksandar Vučić izrazio je spremnost da dođe u Srebrenicu 11. jula. S druge strane, Vlada Srbije se odredila protiv Prijedloga rezolucije koja će ići pred Vijeće sigurnosti UN. Kako gledate na ove dvije činjenice?

HADŽIDEDIĆ: Prijedlog rezolucije o Srebrenici, i dolazak premijera Srbije u Srebrenicu, imaju prije svega simbolički značaj. Naravno, Prijedlog rezolucije, ukoliko bude usvojen, ima i određenu pravnu dimenziju. Vjerovatno su u Vladi Srbije procijenili da je u slučaju dolaska premijera ovaj značaj kratkoročan, i za Srbiju prilično neobavezujući, bez obzira na ono što on izgovori na licu mjesta. Sa druge strane, procijenili su da bi usvajanje Prijedloga rezolucije imalo dugoročan značaj, i da bi time Srbiji bile nametnute izvjesne međunarodne pravne obaveze – ako ništa, bila bi joj nametnuta obaveza da obustavi svoju dugogodišnju praksu poricanja genocida. Iako se u Prijedlogu rezolucije krivica za počinjeni genocid ne pripisuje direktno Srbiji, u Srbiji postoji strah da bi se unutar međunarodne javnosti moglo formirati mišljenje o krivici Srbije ukoliko bi sama Srbija prekinula sa poricanjem genocida. Iz te perspektive, ovakav Prijedlog rezolucije za Srbiju očito nije prihvatljiv.

VIJESTI: Jača pritisak međunarodne zajednice kako na Srbiju, tako i na RS kada je u pitanju Srebrenica. Najočitiji primjer toga je jasan stav Rusije da se u Srebrenici dogodio genocid. Šta vidite kao pozadinu politike, čini se, po nekom pitanju nikada jedinstvenije međunarodne zajednice?

HADŽIDEDIĆ: Koliko je meni poznato, Rusija zvanično nikada nije ni imala drugačiji stav, iako su pojedinci iz vrha RS ili vrha Srbije često fantazirali da u svom poricanju genocida u Srebrenici imaju podršku Rusije. Ali, ruska vanjska politika polazi od strateških interesa same Rusije, a u te interese spada i poštovanje međunarodnog prava, uključujući tu i presude međunarodnih pravnih tijela, koji su se najdirektnije izjasnili o prirodi zločina koji je počinjen u Srebrenici. No, ne smatram da izjašnjavanje o Srebrenici, koje se u širim međunarodnim krugovima pojačalo zbog dvadesetogodišnjice od izvršenja ovog zločina, nužno predstavlja znak pritiska na RS ili Srbiju, ili znak jedinstva međunarodne zajednice. Jer, bojim se da unutar određenih utjecajnih međunarodnih krugova još uvijek nije napuštena ideja da bi konačna podjela Bosne i Hercegovine predstavljala “najracionalnije rješenje”. Ukoliko bi ta ideja zaista bila napuštena, vjerujem da bi Srbija i RS veoma brzo izgubile međunarodni oslonac za svoju politiku u odnosu na suverenitet i integritet Bosne i Hercegovine, tako da ne bi bili potrebni nikakvi posebni pritisci da ta njihova politika bude konačno obustavljena. Naravno, nije nemoguće da ideja podjele BiH više nema značajniju podršku unutar međunarodne zajednice. Ali, koliko ja mogu vidjeti, zasad još uvijek nema dovoljno signala koji bi ukazivali na to.

VIJESTI: Sem Srebrenice, aktuelno pitanje u BiH je i kriza federalne vlasti. DF je napustila parlamentarnu većini, ministri su podnijeli ostavke, a počeli su i pregovori, na svim stranama, o formiranju nove većine u Parlamentu FBiH. Kakav rasplet očekujete i koga smatrate odgovornim za nastalu situaciju?

HADŽIDEDIĆ: Naravno, jedini logičan rasplet bilo bi zakazivanje vanrednih izbora. No, čak i ukoliko bi za to postojao adekvatan zakonski okvir, niti jedna stranka na političkoj sceni u Federaciji ne pokazuje namjeru da slijedi elementarnu političku – a pogotovo ne državotvornu – logiku. U tom pogledu, teško bi se moglo reći da bilo koja od stranaka koje su bile uključene u Vladu ima manji stepen odgovornosti za njen faktički raspad. Jednostavno, učešće u Vladi za sve njih predstavlja samo mogućnost za raspodjelu dobro plaćenih funkcija, na svim mogućim nivoima, i u tome nema razlike između DF, SDA ili HDZ. Ova logika je bivala sve izraženija na svakim sljedećim izborima, tako da mogu samo da se sve više bojim svake sljedeće grupe ljudi na vlasti, bez obzira na njihovu stranačku pripadnost. Naravno, takva logika je ugrađena u postojeći ustavni sistem, tako da bez promjene na ovom nivou ne možemo očekivati drugačije ponašanje političkih aktera.

VIJESTI: Kriza vlasti konstanta je političke scene i u RS. Opozicija, predvođena SDS-om mjesecima pokušava ugrabiti većinu u NSRS, te time i doći u priliku za rušenje Vlade RS. Kakva su vaša očekivanja od političke bitke u tom bh. entitetu, s obzirom da, čini se, SNSD nikada nije bio u težoj poziciji?

HADŽIDEDIĆ: Jasno je da je SNSD izgubio legitimitet, i to su pokazali i posljednji izbori. Dodikova politika kreiranja permanentnog haosa više nema većinsku podršku u RS. Naravno, dominantni javni diskurs je i dalje prepun nacionalističkog narativa na kojem “jaše” SNSD, prvenstveno zahvaljujući tome što SNSD kontrolira većinu medija. No, u pozadini, na nivou tzv. običnog građanina, sve više dominiraju socijalna pitanja. Jer, ne zaboravimo, RS je veoma lošem ekonomskom stanju, i pojedini kantoni u Federaciji imaju viši bruto proizvod, a dohodak po glavi stanovnika je u RS znatno niži nego bilo gdje u Federaciji. Pitanje je da li će SDS i ostale opozicione stranke umjeti da iskoriste ovakvu situaciju. Iako smatram da su SDS i PDP donijeli neke nove elemente u sveukupnu bosanskohercegovačku politiku, a nadasve da su pokazali da je moguće istovremeno zastupati i interese RS i interese BiH, nisam siguran da su pokazali dovoljnu osjetljivost za socijalna pitanja, niti da imaju konzistentnu viziju ekonomskog razvoja. Ipak, čak i takav SDS i takav PDP bi predstavljali koliko-toliko obećavajuću promjenu i u RS, kao što već predstavljaju na nivou BiH.

VIJESTI: Mogu li krize vlasti u oba entiteta usporiti, kako je izgledalo, zahuktani put zemlje na polju reformi potrebnih za približavanje EU?

HADŽIDEDIĆ: Prije svega, nisam siguran jesmo li svjesni koje reforme od nas očekuje EU. Naravno, nikad nije dobro kad se pojavi, pa još i traje, kriza vlasti. Ali, kad se prisjetim kakve nam je reforme – navodno u skladu sa željama EU – najavljivao premijer Novalić, čini mi se da je bolje da se takve reforme nikada i ne provedu. Jer, Novalić nam je obećao da će po kratkom postupku rasprodati sve resurse koje Federacija još posjeduje – od rudnika i hidrocentrala, do javnih telekomunikacijskih sistema. Čak je i premijer RS-a, Željka Cvijanović, nakon toga izjavila da RS nikada neće na takav način rasprodati resurse nad kojima ima kontrolu. No, to nije pokolebalo ni Novalića, ni bivšeg ministra energetike, rudarstva i industrije, Reufa Bajrovića. Jedino u čemu se nisu mogli složiti je bilo pitanje kome će te resurse rasprodati – svaki od njih je imao svoje favorite, odnosno, svoje sponzore, koji su ih zbog toga i nastojali dovesti na vlast. Dakle, ako će kriza vlasti zaustaviti takve reforme, onda je bolje da ta kriza potraje.

VIJESTI: Njemačka kancelarka Angela Merkel 9. jula dolazi u BiH. Šta očekujete od ove, očito ne slučajne posjete? 

HADŽIDEDIĆ: Mogu samo da se nadam da će Njemačka napokon započeti sa aktivnom politikom prema BiH, politikom kojom će konačno potisnuti one već pomenute međunarodne faktore koji su zastupali ideju o podjeli BiH kao “najracionalnijem rješenju”, kao i one faktore kojima ovakva ideja nije bila pretjerano strana. Uprkos svojoj ukupnoj ekonomskoj snazi, i ekonomskom prisustvu u ovom regionu, Njemačka do sada nije bila spremna na puni politički angažman kojim bi sve svoje potencijale adekvatno iskoristila. No, Njemačka je uvijek imala više nego jasnu poziciju kada su u pitanju suverenitet i teritorijalni integritet i ekonomski prosperitet Bosne i Hercegovine, kao i njen mogući ulazak u Evropsku uniju, tako da se možemo samo nadati da će tu svoju poziciju sada još jasnije naglasiti, i da će u skladu s tim poslati i adekvatnu poruku ovdašnjim političkim krugovima.

Nevena Šarenac (Vijesti)