Valentin Inzko : Stav koji sam čuo od nekih političara je strašan
Bilo bi strašno ako bi bh. političari rekli da u izbornoj godini ne mogu uraditi ništa, izjavio je jučer u intervjuu za "Dnevni avaz" visoki predstavnik Valentin Incko (Inzko). On je proteklih nekoliko dana pokrenuo novi krug razgovora sa čelnicima stranaka, ali kaže da će se do dogovora teško doći. – Moglo bi se doći do nekog razumijevanja među liderima o tome šta je potrebno uraditi poslije izbora. Ali, mi radimo na tome da iskoristimo vrijeme do izbora za evropski put BiH – kaže Incko.
Šta, uopće, očekujete od ovih razgovora?
– Htio bih aktuelizirati stanje, da vidim šta se kod partija izmijenilo. Ipak, imamo novu konstelaciju odnosa, od danas (jučer, op. a.) imamo novu Evropsku komisiju, imamo novog komesara EU za proširenje Štefana Filea (Stefan Fuele), imamo potpredsjednicu Komisije Ketrin Ešton (Catherine Ashton), imamo špansko predsjedavanje, koje je veoma aktivno. Sve je sada na nivou konsultacija i želim vidjeti raspoloženje. Za dvije sedmice imamo sjednicu Vijeća za implementaciju mira (PIC). U februaru ili martu dolazi Ešton u posjetu Balkanu i želimo joj servirati ovdašnje stanje duha.
Je li, uopće, moguće da neko od lidera u izbornoj godini promijeni stav i popusti kako bi se, recimo, riješilo pitanje državne imovine?
– Da, vi ste u pravu. Logika je da se ne može mijenjati ništa, ali dešavalo se i u drugim zemljama da su baš zbog izbora političari bili još aktivniji ili glumili aktivnost da bi ubijedili birače da su oni aktivni. To bi se moglo desiti. Evo, banalan primjer, zašto ne bi sada počeli graditi autoput na koridoru 5C na tri-četiri mjesta. To bi bilo vrlo korisno, zaposlili bi hiljade ljudi. Na kraju krajeva, te stranke pokazale su da su sposobne nešto konkretno učiniti. U Sloveniji uvijek prije lokalnih izbora nestane asfalta, jer svaki gradonačelnik želi pokazati da je aktivan. Želio bih da se to ovdje desi, posebno s nekim projektima. Teže će biti s Ustavom, naravno. Moglo bi se doći do nekog razumijevanja među liderima o tome šta je potrebno uraditi poslije izbora.
Ali, ako nema zatvaranja OHR-a ove godine, kako uopće govoriti o evropskom putu?
– Zatvaranja OHR-a, vjerovatno, neće biti ove godine, o tome odlučuje PIC. Ipak, mislim da su i sada neki pomaci mogući. Najbolji dokaz je ta vizna liberalizacija, gdje su domaći političari, iako je bilo deset poslije dvanaest, krenuli na posao. Tražim sve mogućnosti da iskoristimo ovo vrijeme do izbora. Stav koji sam čuo od nekih političara je strašan, bilo bi strašno da kažu kako ove izborne godine ne možemo učiniti ništa. Ako uzmemo u obzir da će se poslije izbora tri-četiri mjeseca formirati vlasti, to bi bilo grozno. Ne želim učestvovati u tome.
Vlada RS ne odustaje od zakona o referendumu, koji je jučer razmatran u NSRS. Doživljavate li to sve kao ličnu provokaciju i predizbornu igru, ili je riječ o ozbiljnoj prijetnji Dejtonskom sporazumu i OHR-u?
– Već sam rekao da referendum koji je predložila Vlada RS, predvođena SNSD-om, a kojim se u pitanje dovode elementi Dejtona, izlazi izvan djelokruga ustavnih nadležnosti ovog entiteta, u suprotnosti je s njegovim obavezama prema Ustavu BiH i krši Dejtonski sporazum. Vlada RS obavezna je da poštuje Dajtonski mirovni sporazum u cijelosti i da ne osporava mjere poduzete na osnovu njega i rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a. Iz tog razloga moraju prestati s ugrožavanjem međunarodnih obaveza i opredjeljenja BiH. Kada bude postojao zakon, ja ću ga uzeti u razmatranje. Nikada ne reagiram na ishitren način.
Ali, sasvim sigurno Vam je poznat sadržaj tog zakona. Šta onda čekate?
– S nacrtom su me upoznali moji saradnici. To za nas nije prihvatljivo, ali tačan tekst zakona moram vidjeti.
Ako bude tako kao što mislite da jeste, šta ćete uraditi?
– Gospođa Ešton već je rekla da, ako bude neki referendum ili ih bude više u RS, Bosna će uvijek ostati suverena i integralna država. Tako je ona rekla, ali ja bih želio vidjeti tekst, prevazilazi li on neke okvire ili ostaje u okviru RS.
Hoćete li Vi odlučiti da nametnete izmjene Ustava i Izbornog zakona u skladu s presudom Evropskog suda za ljudska prava, ako to domaći lideri ne učine?
– Bilo bi poželjno da presuda Evropskog suda za ljudska prava bude usvojena odmah, ali prioritet mora biti da se riješi suština te presude. Oni koji kažu da se to može riješiti lako i da je poenta samo u tome da se promijene jedna ili dvije stvari u postojećem Ustavu, nisu u pravu. Međunarodna zajednica razmatra tu presudu i njene implikacije, ali svako se njome mora pozabaviti s pažnjom koju ona zaslužuje. Taril Lazović (Dnevni avaz)
Komentari