Kliker.info

Ustavni sud Bosne I Hercegovine odbacio je kao neosnovan zahtjev Željka Komšića iz vremena kad je bio hrvatski član Predsjedništva BiH za ocjenu ustavnosti zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju i vaspitanju bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), te zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju i vaspitanju svih 10 kantona u drugom bh. entitetu – Federaciji BiH (FBiH), prenosi agencija Srna.

Ustavni sud BiH odbio je Komšićev zahtjev kao neosnovan, jer je zaključio da ovi zakoni, u kontekstu predmetnog zahtjeva, nisu u suprotnosti sa odredbama Ustava BiH i Europske konvencije u vezi sa odredbama Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, te Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju.

“Donošenjem Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH jasno su propisani opći principi i ciljevi obrazovanja koji proizlaze iz općeprihvaćenih, univerzalnih vrijednosti demokratskog društva, te vlastitih vrijednosnih sistema zasnovanih na specifičnostima nacionalne, historijske, kulturne i vjerske tradicije naroda i nacionalnih manjina koje žive u BiH”, saopćeno je iz Ustavnog suda BiH.

Komšić je naveo da je razlog podnošenja zahtjeva diskriminacija u sistemu obrazovanja u RS i kantonima u FBiH. Prema njegovom mišljenju, pripadnicima konstitutivnih naroda na pojedinim područjima u BiH, onemogućeno je školovanje i obrazovanje kojim se poštuju jezik, kultura i religija učenika.

Podnosilac ukazuje na to da je zakonodavac odredio okvire koji se moraju primijeniti u obrazovnom sistemu na svim nivoima BiH.

Nema ukidanja

Ustavni sud BiH djelimično je usvojio zahtjev Komšića, koji je također on podnio u vrijeme kada je bio hrvatski član Predsjedništva BiH, za ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba Ustava RS i Ustava FBiH, te Izbornog zakona BiH prema kojima predsjednici i potpredsjednici moraju biti iz reda konstitutivnih naroda.

Sud je utvrdio kako određene odredbe entitetskih ustava, te Izbornog zakona BiH nisu u skladu sa državnim Ustavom i Protokolom broj 12 uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

No, ove odredbe Sud neće ukinuti, odnosno neće naložiti Parlamentarnoj skupštini BiH, Narodnoj skupštini RS i Parlamentu FBiH da izvrše usaglašavanje navedenih odredaba dok u domaćem pravnom sistemu ne budu usvojene ustavne i zakonodavne mjere s kojima se okončava postojeća neusklađenost Ustava BiH i Izbornog zakona sa Evropskom konvencijom koju je utvrdio Evropski sud.

Komšić smatra da ustavne odredbe entiteta, čiju je ocjenu ustavnosti tražio i prema kojima predsjednici i potpredsjednici moraju biti iz reda konstitutivnih naroda, predstavljaju kršenje Ustava BiH i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na pripadnike ostalih, kao i da su suprotne odluci Evropskog suda za ljudska prava u predmetu „Sejdić i Finci“, budući da onemogućavaju da pripadnici ostalih ravnopravno participiraju u obavljanju ovih javnih funkcija.

Ustavni sud BiH je dio Komšićevog zahtjeva za ocjenu ustavnosti pojedinih članova Izbornog zakona BiH odbio kao neosnovan, jer je utvrdio da su oni u skladu sa Ustavom BiH i Protokolom broj 12 uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Pitanje grbova i zastava

Ustavni sud BiH je, zbog svoje nenadležnosti, odbacio kao nedopušten zahtjev 36 poslanika Narodne skupštine RS za ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba ustava jednog broja, u zahtjevu precizno navedenih, kantona i statuta općina u FBiH, a u vezi sa izgledom grbova i/ili zastava administrativnih jedinica koji, prema njihovom mišljenju, sadrže elemente koji su u suprotnosti sa Ustavom BiH, budući da se kao elementi grbova i zastava utvrđuju i elementi vjerskog i nacionalnog karaktera (simboli polumjeseca, ljiljana, šahovnica, siluete vjerskih objekata i slično) koji simboliziraju samo jedan konstitutivni narod.

Na taj način, kako ističu podnosioci zahtjeva, dovode se u diskriminatorski položaj drugi narodi, odnosno drugi konstitutivni narodi.

Ustavni sud BiH je ovaj zahtjev odbacio kao nedopušten i zbog toga što smatra da poštivanje principa konstitutivnosti naroda i principa nediskriminacije u pogledu načina propisivanja simbola administrativnih i lokalnih jedinica, koji su u isključivoj nadležnosti entiteta, prije svega, pokreće pitanje usklađenosti akata koji sadrže odredbe o ovoj materiji sa ustavom entiteta za koje je konačni autoritet ustavni sud entiteta.

(Kliker.info-Aljazeera)