Ustavni sud BiH: RS ne može zabraniti obilježja Armije RBiH
Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio je da odredba Krivičnog zakonika Republike Srpske kojom se kriminalizira javno isticanje simbola i obilježja Armije Republike Bosne i Hercegovine nije u skladu s Ustavom BiH, dok su izjava članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović i odluka Narodne skupštine RS, kojima je osporavano imenovanje članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, stavljene van snage.
Te odluke donesene su na plenarnoj sjednici Ustavnog suda BiH, održanoj 19. i 20. novembra, na kojoj je razmatrano više zahtjeva za ocjenu ustavnosti, apelacija i zahtjeva za donošenje privremenih mjera.
Odlučujući o zahtjevima jedanaest poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Denisa Bećirovića i Denisa Zvizdića, Ustavni sud je utvrdio da član 359b. Krivičnog zakonika RS nije u skladu s članovima I/2. i III/3.b) Ustava BiH.
Osporenom odredbom kriminalizirano je javno isticanje, prikazivanje, nošenje, proizvodnja, umnožavanje ili stavljanje u promet zastava, simbola, oznaka, pozdrava i parola kojima se promovira ili veliča Armija RBiH.
U obrazloženju je Ustavni sud BiH naveo da osporena odredba nije usklađena s propisima koji reguliraju upotrebu zvaničnih simbola i oznaka pripadnika Oružanih snaga BiH, uključujući obilježja Armije RBiH.
Sud je istaknuo da propisi Republike BiH o izgledu i upotrebi simbola i obilježja Armije RBiH nastavljaju važiti na teritoriji BiH na osnovu ustavnog načela kontinuiteta.
Naglašeno je i da Narodna skupština RS nije nadležna odlučivati o prestanku važenja pravnih akata institucija Republike BiH, čiji je kontinuitet ustavno priznat.
Ustavni sud je također ukazao da Armija RBiH, zajedno sa svojim vojnim naslijeđem i identitetom, čini dio Oružanih snaga BiH, a da odgovarajući pješadijski pukovi imaju obavezu isticanja pripadajućih obilježja.
Poništene odluke o imenovanju Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika
U drugom predmetu, odlučujući o zahtjevu Denisa Bećirovića, Ustavni sud utvrdio je postojanje spora između Bosne i Hercegovine i Republike Srpske u vezi s izjavom Željke Cvijanović o proglašenju odluke Predsjedništva BiH o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika veoma štetnom po vitalne interese RS.
Riječ je o odluci koju je Predsjedništvo BiH usvojilo bez konsenzusa 29. juna 2026. godine, nakon čega je Cvijanović 1. jula pokrenula mehanizam zaštite vitalnog interesa, a Narodna skupština RS 7. jula potvrdila njenu izjavu.
Ustavni sud utvrdio je da izjava Cvijanović i odluka Narodne skupštine RS nisu u skladu s članom V/2.d) Ustava BiH.
Sud je zaključio da su donesene suprotno ustavnim uvjetima, zbog čega ih je u cijelosti stavio van snage.
Time je potvrđeno da odluka Predsjedništva BiH o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika od 29. juna 2026. godine nije prestala važiti i ostaje na pravnoj snazi.
Odredbe o zaštiti vitalnog nacionalnog interesa u skladu s Ustavom
Na istoj sjednici Ustavni sud razmatrao je i zahtjev Željka Komšića za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi ustava Federacije BiH i Republike Srpske koje se odnose na mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa.
Komšić je, između ostalog, osporavao položaj Ostalih u postupku zaštite vitalnog nacionalnog interesa, širinu definicije vitalnih nacionalnih interesa te razlike u zakonodavnim procedurama između dva entiteta.
Ustavni sud je zaključio da institut zaštite vitalnog nacionalnog interesa nije zamišljen kao individualno pravo, nego kao mehanizam zaštite zajednica koje čine osnov ustavnog kompromisa.
Sud je naveo da je na ustavnom zakonodavcu da mijenja postojeći sistem ukoliko se on nakon više od tri decenije smatra neadekvatnim, ali da nije na Ustavnom sudu da takve promjene provodi.
Ocijenjeno je i da su pitanja koja se smatraju vitalnim nacionalnim interesom dovoljno jasno definirana te da eventualne zloupotrebe tog mehanizma u praksi same po sebi ne znače da je on neustavan.
Sud je također utvrdio da razlike u zakonodavnim postupcima između Federacije BiH i Republike Srpske ne predstavljaju same po sebi diskriminaciju.
U konačnici je odlučeno da su osporeni amandmani entitetskih ustava u skladu s Ustavom BiH i relevantnim međunarodnim konvencijama.
Utvrđena povreda prava na pravično suđenje
Ustavni sud odlučivao je i o apelaciji u predmetu AP-4497/24, u kojem je utvrdio povredu načela pravne sigurnosti kao sastavnog dijela prava na pravično suđenje.
Sud je zaključio da je Kantonalni sud u Sarajevu, kao sud posljednje instance, u predmetu koji se zasnivao na istom ili sličnom činjeničnom i pravnom osnovu donio potpuno suprotnu odluku u odnosu na raniju sudsku praksu, bez objektivnog i razumnog obrazloženja.
Posebno je ukazano da apelanti nisu imali na raspolaganju efikasan pravni mehanizam za ujednačavanje sudske prakse.
Iz Ustavnog suda BiH saopćeno je da će sve odluke usvojene na plenarnoj sjednici biti dostavljene podnosiocima zahtjeva i apelantima u roku od mjesec dana, te objavljene na internet stranici Suda u što kraćem roku.



Komentari