Kliker.info

Evropa već uveliko štedi zbog visoke cijena energenata.

Njemački grad Hanover je prvi isključio toplu i prešao na hladnu za pranje ruku i tuširanje u javnim zgradama. Do toga je došlo ubrzo nakon što je Rusija dramatično smanjila isporuke gasa u tu zemlju.

Belgija je još u martu smanjila PDV sa 21 na 6% na izolacijski materijal i građevinske usluge toplinskog saniranja kuća i stanova. Porez je smanjen i na solarne panele, solarne grijače vode i toplinske pumpe.

Štedi i Francuska gdje su energetski koncerni još krajem juna stanovništvo pozvali na štednju, a predsjednik Emmanuel Macron je ubrzo nakon toga objavio kako nacionalni plan štednje energije znači “opštu mobilizaciju” u nabavci.

I naše komšije imaju određene mjere, a energetsku krizu pokušavaju riješiti i nabavkom i skladištenjem različitih vidova energije.

I dok svi nešto čine, u BiH muk. O energetskom kolapsu se ne govori, kao ni o bilo kakvim mjerama i rješenjima.

Sve je podređeno oktobarskim izborima i skupljanju glasova. I to na najprimitivnijem mogućem nivou.

Šta čeka građane i zvanično najsiromašnije zemle u Evropi i sa najvišom inflacijom u regionu, odmah nakon nakon 1. oktobra, pitali smo ekonomiste.

Ekonomista Draško Aćimović za Buku kaže da većina evropskih zemalja ima ugovore sa Gaspromom po sistemu “take or pay”-uzmi ili plati, što je dovelo do situacija poput kašnjenja popravke turbine za gasovod koji je, napominje, Rusija iskoristilila da smanji isporuke gasa Evropi na ispod 40%, a zemlje potpisnice su obavezne platiti 100%  što je dovelo do ogromne uznemirenost niza zemalja.

“EU je dogovorila da se ide na uštede energije od 15 % iako se računa da  se realno mora štedjeti 30% da bi ova zima mogla proći bez drastičnih obustava rada u firmama i otpuštanja velikog broja zaposlenih. BiH već uveliko osjeća povećanje cijena energenata i nakon kratkotrajnog pada cijena nafte u ljetnom periodu,  jesen i zima će zbog potpunog izostanka strategije uštede energije kada je riječ o nafti, gasu i električnoj energiji  doći do ogromnih problema jer građani jednostavno više neće moći plaćati jos više cijene od  sadasnjih”, jasan je Aćimović.

Napominje da je posebno degutantna igra vlasti i opozicije oko PDV-a i akciza čije ukidanje nisu usvojili već pola godine, iako od samog početka te priče znaju da snižavanje stope PDV-a neće ni moći usvojiti jer se strani krediti prvo naplaćuju iz Uprave za indirektno oporezivanje i to su im kreditor jasno stavili do znanja. Takođe, dodaje, za akcize im je od strane stranih kreditora rečeno da se mogu ukinuti samo kratkotrajno, jer je to mjera koja se pokazala nepravilnom.

“Što je najbolnije, istovremeno imaju višak za pola godine od istih tih istih akciza i PDV-a od 1 miljarde maraka koji su trebali biti usmjerene jos davno u subvencije transportnih firmi, domaće proizvodnje, poljoprivrede, oslobadjanje plaćanja komunalnih usluga za penzionere i sve koji imaju primanja ispod 625 KM sto je najniže primanje vezano za potrošašku korpu. Nažalost niko te mjere ne spominje i osim kupovine glasova pred izbore u iznosima od 100 km ništa drugo nisu htjeli da učine”, jasan je Aćimović.

Ističe da je neminovno da će nam novembar donijeti veliku krizu jer građani morati birati između hrane i plaćanja komunalnih usluga i računa i tad ce doći na naplatu sva nečinjenja sadašnjih donosioca odluka.

“Ušteda energenata je osnovna ekonomska mjera cijelog svijeta osim BiH. Nastavlja se i dalje bjesomučno rasipanje u institucijama i ismijavanje Evrope koja već mjesecima radi na svim mogućim mjerama štednje”, zaključuje naš sagovornik.

I ekonomski analitičar Damir Bećirović smatra da nas čeka teška zima.

“Sada, u ljetno doba, imamo veliki priliv sredstava po osnovu dolaska dijaspore u našu zemlju, ne osjeća se još uvijek neka kriza, niti neka panika kod vlasti. Povećanje cijena je dovelo do punjenja budžeta, oni su sretni i pred izbore će dijeliti šakom i kapom, ali bojim se da nas takva politika, takvo nerazumijevanje dugoročnih kretanja, na zimu može dovesti u teške probleme, pogotovu što za prestanak rata u Ukrajini nema naznaka, a uz sve to imamo krizu energenata”, pojašnjava Bećirović.

Upozorava da se u svim evropskim zemljama promoviše štednja, ali da kod nas toga nema i da jednostavno nismo svjesni promjena koje se dešavaju, pogotovo u kontekstu energetske tranzicije, prelaska na zelenu energiju i smanjenja zavisnosti od nafte i plina: “To je budućnost Evrope, to je i naša budućnost, a mi smo daleko od toga. Bojim se da, ukoliko ne budemo mentalno spremni za to, ovaj udarac na zimu će biti još veći, jer svi pričamo o poskupljenju namirnica, imali smo šokove sa uljem, brašnom itd., ali to je i posljedica našeg ponašanja, jer pretjerana kupovina dovela je do toga da su trgovci dizali cijenu. Jednostavno, mi nismo spremni odreći se dijela potrošnje, kazniti one trgovce i benzinske pumpe koji namjerno dižu cijene energenata i tako poslati signale tržištu da se cijene moraju korigovati”.

Tatjana Čalić (Buka)