Kliker.info

Akademik Sulejman Redžić, redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu, predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99, ugledni bosanskohercegovački botaničar i ekolog, ukopan je u srijedu (23. januara) na sarajevskom groblju Bare, ali okolnosti pod kojima je tragično stradao i dalje nisu poznate.Redžićev je nestanak, navodno, prijavljen 9. januara (informacije njegove obitelji i policije su kontradiktorne), potraga je trajala danima, sve dok tijelo nesretnog profesora nisu slučajno primijetili lovci, u dubokoj provaliji, u blizini puta Sarajevo-Pale. Prema prvim nalazima obdukcije koju je obavio doktor Hamza Žujo, na Redžićevom tijelu nisu pronađeni tragovi nasilja, niti su uočene druge ozljede koje bi upućivale na nasilnu smrt. No, još treba pričekati i druge medicinske nalaze koji će, za nadati se, pomoći u rasvjetljavanju Redžićeve misteriozne smrti.

Za njegove rođake i prijatelje, međutim, još je uvijek najveća enigma kako se uopće Sulejman Redžić našao na lokalitetu Lapišnice, koji je od njegove kuće udaljen desetak kilometara. Pitaju se i zašto je, ako je već krenuo u šetnju izvan grada, bio lagano obučen, u trenerci, džemperu, kožnoj jakni i cipelama?Teorija prema kojoj se profesor kretao putem prema Palama, okliznuo i pao u korito rijeke Miljacke, jer do mjesta na kojem je pronađen nemoguće je stići pješice, također im nije uvjerljiva, budući da je Redžić volio šetnje u prirodi, a nikako uz prometnu magistralnu cestu. Misterija je i kako je, ako se već poskliznuo i pao niz liticu, ostao bez kožne jakne, koja je pronađena dvadesetak metara od njegovog tijela.

U jakni su, opet, nađeni pasoš (nosio ga je jer je nedavno izgubio osobnu kartu) i 200 KM, ali ne i novčanik, koji je uvijek imao uz sebe. Ako je akademik Redžić počinio samoubojstvo, na što istražni organi, neslužbeno saznajemo, sumnjaju, zašto je za svoj posljednji životni put odbrao put Sarajevo-Pale, odnosno smtmrglavu liticu ispod puta?No, u samoubojstvo je teško povjerovati i zbog toga što je profesor Redžić bio istinski vjernik, a samoubojstvo je u islamu najteže bogohuljenje.Činjenica da je tijelo pronađeno na teritoriju Republike Srpske, zbog čega istragu vodi Okružno tužilaštvo Istočno Sarajevo, odnosno inspektori Centra javne bezbjednosti iz Istočnog Sarajeva i MUP-a Kantona Sarajevo, cijeli je slučaj dodatno zakomplicirala.U poplavi dezinformacija, proizvoljnih spekulacija i amaterskih nagađanja koje su pratile nestanak akademika Sulejmana Redžića, za najmonstruoznije su bili zaduženi novinari Dnevnog avaza.„Šta o nestanku akademika Redžića znaju ljudi iz Ševa“, naslov je u Dnevnom avazu od 21. januara, dakle istoga dana kada je nakon višednevne potrage na Lapišnici pronađeno Redžićevo tijelo.

Uz pomoć svog kućnog advokata Faruka Balijagića, Avaz dokazuje da je trag koji bi mogao dovesti do odgovornih za nestanak akademika Redžića i činjenica da je on bio povezan sa zloglasnom terorističkom grupom „Ševe“. Balijagiću je, naime, njegov nekadašnji klijent Edin Garaplija povjerio „da je Redžić bio u logistici Ševa“ i da je kao sudski vještak bio angažiran u predmetu otmice bivšeg pripadnika Ševa Nedžada Herende. „Redžić je znao za postojanje Ševa i za ono što rade“, izjavio je Balijagić.„Klijent Gaplija“ je obmanuo svog „advokata“ Balijagića, a ovaj odmah potrčao da obmane Avaz, odnosno javnost. Akademik Sulejman Redžić je, i to je jedino što ga povezuje za Ševama, bio vještak-ekspert u sudskom procesu protiv nekadašnjih operativaca AID-a Edina Garaplije, Harisa Peze i Refika Murana, optuženih za otmicu i pokušaj ubojstva Nedžada Herende.

Herenda je, podsjetimo, kidnapiran u junu 1996., u sarajevskom naselju Ciglane, nakon čega je prošao višednevnu fizičku torturu agenata AID-a, koji su ga isljeđivali o zločinima Ševa. Iako je Herenda tijekom „saslušanja“ brutalno premlaćen, upucan u nogu, a na kraju i jednim metkom u glavu, a potom bačen u šaht između Podlugova i Semizovca, uspio je preživjeti i cijeli slučaj prijaviti policiji.Istragu je potom preuzeo tadašnji Centar službi bezbjednosti Sarajevo i federalni MUP, čiji su inspektori morali uložiti silan trud kako bi dokazali krivnju otmičara.U nedostatku kvalitetne forenzičke opreme koja bi otmičare povezala s žrtvom – operativci su AID-a, naime, u međuvremenu detaljno počistili sve tragove s mjesta na kojima su držali zatočenog Herendu, dovitljivi su sarajevski policajci došli na ideju da potraže stručnu pomoć profesora sa Prirodno-matematičkog fakulteta.

Tada je jedan od inspektora predložio da analizu zemlje i biljaka pronađenih u i na automobilu BMW koji su koristili agenti AID-a uradi njegov znanac profesor Sulejman Redžić. Profesor je odmah pristao i napravio stručni nalaz koji je potvrdio da uzorci zemlje i biljaka nađeni na automobilu sto posto potiču s lokacije na kojoj je pronađen teško ranjeni Nedžad Herenda. Stručna analiza koju je Sulejman Redžić uradio profesionalno, kao čovjek od struke a nikako tajni suradnik Ševa, kasnije je predstavljala jedan od najvažnijih dokaza da Garaplija, Pezo i Muran budu osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne.Premda je bio svjestan u kakav je obavještajno-policijski zvjerinjak upao, profesor Sulejman Redžić je svojim policijskim znancima kasnije govorio da se nikada nije pokajao i da bi, da ga ponovno zamole za uslugu, isto učinio. Prema, doduše, neprovjerenim informacijama profesor Redžić je bio angažiran i za biološka vještačenja mjesta na kojem je likvidiran i Nedžad Ugljen ,nekadašnji šef Nedžada Herende u AID-u, odnosno „Ševama“… S. Mijatović(Slobodna Bosna)