Silvana Marić, izvršna direktorica sarajevske Hidrogradnje : Nedosljednost Vlade FBiH nas uništava!
O tome se godinama priča, po kuloarima i neformalnim sastancima, ali do sada niko nije želio javno govoriti o namještanju velikih tendera za izvođenje građevinskih poslova u BiH. Kako je situacija očito prevršila svaku mjeru u razgovoru za "San" Silvana Marić, izvršna direktorica sarajevske Hidrogradnje, otvoreno govori o brojnim sumnjivim tenderima, analizira maćehinski odnos Vlade FBiH prema ovoj firmi te ukazuje na niz kontradikcija u Vladinoj politici privatizacije kojom se predviđa da Hidrogradnja do daljnjeg neće biti privatizirana.
Tvrdite da je konzorcij kojeg predvodi Hidrogradnja na nezakonit način izgubio na tenderu za gradnju dionice autoputa Kakanj-Dobrinje, a poručujete i da to nije prvi put da Vam se ispred nosa na sličan način otimaju poslovi. Ko namješta tendere u BiH?
Čudne procedure
– Radi se o tome da su tenderske procedure u posljednje vrijeme takve da omogućavaju popriličnu subjektivnost kod dodjele ugovora. Ono na čemu udruge građevinaca insistiraju jeste da se poslovi daju firmama koje razvijaju know-how i koje predstavljaju, da kažem, domaći element. To je bitno, zbog izvoznih mogućnosti graditeljstva BiH i samim tim čitave BiH. Konkretno kad je riječ o ovom slučaju mislimo da davanje poslova kompanijama koje ne zadovoljavaju osnovne kriterije opremljenost, kadrovsku osposobljenost, prethodna referentna iskustva… može samo štetiti. U objašnjenjima zvaničnika Direkcije za autoceste FBiH čula sam da je intencija da se poslovi daju malim i srednjim preduzećima! Svako u ovoj branši zna koja vrsta posla se može dodjeliti malom a koja srednjem preduzeću a koja ne. Sve to je u kontradikciji sa željom Vlade FBiH da razvija izvozne mogućnosti naših kompanija. Da bi to postigli moramo imati pomenuti know-how, a da bi to imali moramo imati sposobne ljude i naravno poslove na svom tržištu.
Koji tenderi u BiH su, po Vama, okončani pod sumnjivim okolnostima?
– Recimo sanacija brane Modrac kod Tuzle. Poslije raznih dešavanja oko toga sve su prilike da će posao rekonstrukcije brane, za što treba izuzetno referentno iskustvo, dobiti firma CPN BH iz Lukavca za koju doista nemamo nikakvih podataka o tome koje je njihovo iskustvo oko popravki brana, a riječ je, napominjem, o jednom od najzahtjevnijih poslova. Sad nije bitno koliko je ovaj projekat vrijedan, govorim kao neko ko je mogao živjeti ispod te brane, i da je tako da ja tamo živim je ne bih mirno spavala. Jedan od primjera je svakako i izgradnja sarajevske zaobilaznice. Suština je da treba postojati partnerstvo između vladinog i poslovnog sektora ali zbog toga što to partnerstvo nije urodilo plodom, odlučili smo se na reagiranje putem medija.
Vlada FBiH nedavno je odlučila da Hidrogradnju, do daljnjeg, izuzme iz privatizacije kako bi, prema tvrdnjama premijera Nedžada Brankovića, firmu dodatno ojačala pa je tek onda privatizirala. Istovremeno, poslove koje bi Hidrogradnja mogla raditi, ta ista Vlada daje drugim firmama.
Tajni plan
– To je vrlo čudna situacija. Dosadašnji slijed privatizacije Hidrogradnje pokazuje jednu strašnu nedosljednost i ta nedosljednost ima velike posljedice po ovu kompaniju. Zadnju privatizaciju je zaustavila Vlada jer nije prihvatila ponudu koja je ocjenjena najboljom. Poruka koju je Vlada tada poslala je da i budući investitori mogu očekivati slično i svi skupa smo ispali prilično neozbiljni. Svaki investitor će se sada zapitati da li mu se to može desiti. Poslije toga je rečeno da će se državni kapital Hidrogradnje privatizirati na berzi a onda se dvije sedmice poslije kaže da će se privatizacija odgoditi. To govori o nedosljednosti u vezi sa stvarima bitnim, ne za razvoj već sada mogu reči za opstanak firme. Zbog svega ovoga ugroženo je ugovaranje poslova jer naši klijenti žele znati s kim će raditi, ko će firmu voditi jer kompaniju čine ljudi. U isto vrijeme Vlada tvrdi da računa na Hidrogradnju kao izvozni potencijal a ona sama je ograničava na domaćem tržištu! Druga kontradikcija je da dokument politika privatizacije Hidrogradnju stavlja u kategoriju tvrtki kojim je potreban strateški investitor, dodatna ulaganja i nova tržišta. U jednoj izjavi premijer kaže da to može učinit samo Vlada FBiH a u dokumentu te Vlade se govori o investitoru koji je neophodan Hidrogradnji.
Da li ove kontradikcije znače da možda postoji neki tajni plan za Hidrogradnju?
– Želim vjerovati da sve ovo nije posljedica nekog javnosti nepoznatog plana. Želim vjerovati da moja Vladi radi u interesu svih građana u ovoj zemlji i u interesu ove kompanije koja je zaista jedan veliki potencijal. Nadam se da su ove kontradikcije posljedica nepromišljenosti, brzopletosti ali nikako nekog tajnog plana. U to zaista želim da vjerujem.
Koliko Hidrogradnja još može preživljavati takvu nepromišljenost i brzopletost jer kažete da već gubite poslove zbog toga?
– Ne puno, jer se suočavamo sa velikim problemima. Mi smo tvrtka sa 1.300 zaposlenih, koja radi na nekoliko inozemnih tržišta. Sada su u odnosu na nas, kad je riječ o BiH, u velikoj prednosti već pomenute male i srednje tvrtke jer nemaju puno visoko stručnog kadra koji se onda ne mora plaćati. Ali bez toga nema onog know how o kojem sam govorila a bez toga nema uspjeha na ino tržištima ali ni na tržištu BiH.
Netržišno razmišljanje
– Osnovni ciljevi privatizacije u politici privatizacije Vlade FBiH su povećanje prihoda po osnovu poreza i doprinosa. Vlada smatra da će nakon privatizacije te firme imati veći ukupni prihod a samim tim će biti veći i porezni i prihodi po osnovu doprinosa. To znači da Vlada smatra da će firme bolje raditi ako se privatiziraju. Sada se postavlja pitanje ako je to tako, a jeste, zašto Vlada misli da će Hidrogradnja bolje poslovati ako se ne privatizira? Kaže se i da je cilj da se privatizacijom eliminiraju limitirajući faktori koji su zakonima nametnuti javnim preduzećima! Mi trenutno moramo poštivati zakone koji su totalno u suprotnosti sa pravilima tržišnog poslovanja ali se izuzimamo iz privatizacije iako je njen cilj da eliminira uticaj tih zakona! Također u Vladi kažu da promjena u strukturi vlasništva dovodi do boljeg i efikasnijeg upravljanja firmom. Ja se slažem ali je to opet u kontradikciji sa onim da je Hidrogradnji bolje ako se ne privatizira – ističe Marić. A.Mujanović(San)
Komentari