Kliker.info

Zapad zaostaje u ekonomskoj utrci s Kinom, Indijom, Brazilom, Rusijom i drugim zemljama u razvoju. Najnovije svjedočanstvo, koje pokazuje da sjeverna Amerika i Europa dolaze na rep događaja, jest upravo objavljeni popis  od 100 kompanija iz 17 zemalja u razvoju koje su u proteklih nekoliko godina dostigle i prestigle najveće zapadne kompanije, prema poslovnim rezultatima.

Taj popis objavila je ugledna konzultantska kuća BCG iz Bostona, koja se bavi strateškim savjetovanjem. Spomenutih stotinu kompanija BCG je usporedio s rezultatima najboljih američkih kompanija koje su uvrštene u glasoviti indeks dionica S&P 500, izlistanih na Njujorškoj burzi. Usporedba je pokazala porazne rezultate za najbolje američke i europske kompanije, jer one gube korak sa svojim brzorastućim takmacima iz Azije i Latinske Amerike.

Nikad jače ambicije          Svaka druga od stotinu najvećih kompanija iz zemalja u razvoju, koje su već promijenile svjetski gospodarski krajolik, nalazi se u Kini i Indiji, primjećuje BCG. Svaka četvrta kompanija je u državnom vlasništvu. – Ako je poslovnim liderima na Zapadu ikad trebala budilica, ona im je zazvonila sada, izjavio je David C. Michael, stručnjak koji je sudjelovao i izradi redovitog godišnjeg izvješća bostonske kuće o stotinu brzostastućih kompanija koje su napravile tektonske pomake u svjetskoj ekonomiji i bacile rukavicu svojim zapadnim takmacima. »Njihov rast pratimo već gotovo jedno desetljeće, a njihove ambicije nikad nisu bile jače«, upozorio je Michael.

Dok su američke i europske super-kompanije uglavnom stajale u mjestu, stotinu »novih kompanija« u proteklih je pet godina povećalo broj zaposlenih za 1,4 milijuna – koliko danas iznosi i ukupan broj zaposlenih u Hrvatskoj, u privatnom i javnom sektoru. Prema podacima iz 2011. godine, prosječan godišnji prihod »novih kompanija« iznosio je 26,5 milijarde dolara, što znači da su imale za četvrtinu veću zaradu od takmaca s Njujorške burze, kojima je prosječni prihod iznosio 21 milijardu dolara, ako se izuzme financijski sektor. Drugim riječima, sto novih kompanija, uglavnom iz Azije, prosječno zarađuje iznos koji je ravan polovini hrvatskog BDP-a.

– Varaju se zapadne multinacionalne kompanije ako misle da su njihovi izazivači iz zemalja u razvoju konkurentniji samo u troškovnom, cjenovnom smislu, rekao je Tenbite Ermias, suradnik BCG-a iz Južnoafričke Republike, koja na popisu od stotinu kompanija ima njih pet. Te su kompanije takmaci zapadnima u punom smislu te riječi. Imaju pametne i prodorne poslovne modele, inovativne proizvode i ambicizne planove za širenje, kaže se u izvješću BCG-a. Bostonska kuća poziva američke kompanije da ne potcjenjuju nove suparnike, nego da s njima krenu u partnerstva, po uzoru na neka njemačka i japanska poduzeća koja već počela suradnju s poslovnim divovima u Indiji i Indoneziji.

Najveći broj od stotinu novih kompanija nalazi se u Kini, njih 30, dok Indija zauzima drugo mjesto, s 20 divova. Brazil na tom popisu ima 13 kompanija, Meksiko sedam, Rusija šest, Južnoafrička Republika pet, a sve ostale zemlje njih 19. Na popis najvećih stotinu ove godine uvrstila su se i poduzeća iz Kolumbije i Katara (Qatar Airways). Tajland ima na popisu četiri poduzeća, iz Turske dolaze tri, dok Čile, Indonezija, Malezija i Saudijska Arabija imaju po dvije kompanije. Po jedna kompanija dolazi iz Argentine, Egipta, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kolumbije i Katara.

Proizvodnja

Kretanja na tom popisu proteklih godina bila su vrlo živa. Brojne brzorastuće kompanije ove godine su utrčale među najveće, a druge, koje se razvijaju sporije, morale su ispasti – primjerice, meksički Cemex. Podsjetimo, meksički građevinski div svojedobno je kupio Dalmacijacement iz Kaštela, koji sada posluje pod imenom Cemex-Hrvatska. Zanimljivo je da se većina od stotinu najvećih kompanija iz zemalja u razvoju bavi proizvodnim djelatnostima – za razliku od najvećih kompanija na Zapadu, gdje se gospodarstvo uglavnom prebacilo u usluge i razuzdani financijski sektor koji je, zbog svoje neregulirane »financijske inovativnosti«, godine 2007. pokrenuo svjetsku financijsku i gospodarsku krizu.

Najveći dio od 100 novih kompanija dolazi iz industrije. Ukupno 38 njih bavi se inženjeringom (gradnjom industrijskih postrojenja i infrastrukture), proizvodnjom automobila, kemijskih proizvoda, a uz njih su i industrijski konglomerati. Slijede iz 24 tvrtke iz područja telekomunikacija, zračnog prijevoza i građevinarstva. Dvadeset kompanija bavi se fosilnim gorivima, rudarstvom, metalima i čelikom. Njih 14 spada u prehrambenu i farmaceutsku industriju, dok četiri kompanije proizvode trajna potrošačka dobra.

Iz tih podataka je očito da se težište razvoja u svijetu preselilo sa Zapada na Istok. Kina je proteklih godina postala najveća industrijska sila u svijetu i najveći izvoznik, dok su se SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo razvili u svjetske financijske centre, u kojima je proizvodnja postala sporedna djelatnost. Prema podacima BBC-a, prerađivačka industrija u Britaniji danas je spala na samo 12 posto britanskog BDP-a, a financijski sektor je narastao na trećinu. Međutim, ni financijski sektor više ne može rasti i razvijati se neovisno o razvoju realne ekonomije, osim ako Zapad ne želi stvaranje novih financijskih balona i novih kriza.

Prezaduženi stanovnici
Jedan od razloga zašto velika poduzeća na Zapadu stoje u mjestu jest činjenica da nemaju dovoljno kupaca, slažu se brojni zapadni ekonomisti. Potrošnja građana, koja najviše pridonosi rastu BDP-a, stagnira ili pada. Stanovnici SAD-a i Europe su prezaduženi, a nezaposlenost na Zapadu je najveća od Drugoga svjetskog rata, prema podacima UNCTAD-a. Plaće zaposlenih i mirovine već godinama stoje u mjestu ili padaju, pa građani sve manje troše. S druge strane, u Kini, Indiji, Brazilu i drugim zemljama u razvoju broj potrošača je sve veći, a njihove realne plaće neprekidno rastu. Bostonska kuća BCG procjenjuje da će zemlje u razvoju do 2020. godine dobiti milijardu novih potrošača iz rastućeg srednjeg sloja građana. U Europi i sjevernoj Americi taj srednji sloj ubrzano propada, a građani masovno siromaše.

Gdje se nalazi novih 100 najvećih

Branko Podgornik (Novi list)