Kliker.info

U suprotnom se morate suočiti sa raznoraznim iznenađenjima koja mogu biti više nego neprijatna.Inače,najjači argument za pomicanjue sata bila je ušteda energije pa su tako Amerikanci prije trideset godina izračunali da zbog običnog pomjeranja kazaljki godišnje uštede 300 hiljada barela nafte .Ova bi godina mogla biti posljednja u kojoj Europa prelazi s ljetnog računanja vremena na zimsko jer je već prije odlučeno da će se 2007. godine preispitati isplativost pomicanja kazaljki na satu. No, i dalje je više pristaša promjena nego kritičara premda ni jedni ni drugi nemaju nove argumente.  Kritičari se žale da pomicanje kazaljki na satu izaziva poremećaje u spavanju i bioritmu, prometne nezgode, pa i povećanu potrošnju rashladnih uređaja za ljetnih mjeseci. Industrijske nesilice prvih mjesec dana nakon promjene navodno nose manje jaja, a kod domaćih kokoši nije se primijetilo smanjenje "radnog učinka". Japanci su procijenili da bi im promjena računanja vremena donijela više štete nego koristi te se nisu priklonili većini. Europa se odlučila na ljetno-zimsku verziju kako bi se što veći dio životnih i poslovnih aktivnosti smjestio u onaj dio dana kad nije potrebna umjetna rasvjeta. Europske zemlje godinama pomiču satove u posljednjoj nedjelji u ožujku i listopadu, a SAD to čini u prvoj nedjelji u travnju i posljednjoj u listopadu.   Najjači argument za pomicanje sata bila je ušteda energije pa su tako Amerikanci prije tridesetak godina izračunali da zbog pomicanja kazaljki na satu godišnje uštede 300 tisuća barela nafte. Zagovaratelji zimskog i ljetnog računanja vremena tvrde da se zahvaljujući njemu, zbog danjeg svjetla, smanjuje broj osoba koje stradavaju u prometu. Pomicanje kazaljki za jedan sat ne utječe na čovjekov bioritam i ne izaziva poremećaje bioritma jer je to mala promjena unutar iste vremenske zone. Za poremećaj nužna je promjena najmanje tri sata, kao što je to kod jet laga ili tzv. zaostajanja za mlažnjakom objašnjava psihijatar prim. Danilo Hodoba, voditelj Centra za poremećaje spavanja u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče. Navika se mijenja relativno lako, a psihološka strana ovisi o svakoj osobi, ali najčešće nema bitnog utjecaja na kvalitetu budnosti ili spavanja noću. Sve se to odnosi i na djecu koja su u usporedbi s odraslima manje osjetljiva zaključio je prim. Hodoba.

(Večernji list)