Kliker.info

Mladen Ivanić, predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP), apsolutni je pobjednik proteklih izbora u BiH. Sa više od 318.000 glasova ušao je u Predsjedništvo BiH kao predstavnik srpskog naroda.

Ivanić je bio jedan od dva najmlađa doktora nauka u bivšoj Jugoslaviji. Političku karijeru počeo je 1988. godine kada je postao član Predsjedništva Socijalističke Republike BiH, da bi 1999. postao premijer bh. entiteta Republika Srpska. Četiri godine kasnije postao je ministar vanjskih poslova BiH, a do izbora na mjesto člana Predsjedništva BiH bio je delegat Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Za Al Jazeeru, predsjedavajući Predsjedništva BiH govori o novom sastavu Predsjedništva, novim ‘pravilima igre’ u toj državnoj instituciji, evropskoj inicijativi, privlačenju stranih investicija, mijenjanju imidža zemlje, ustavnim promjenama,  sigurnosnoj situaciji, bh. vanjskoj politici…

• Gospodine Ivaniću, kako počinje Vaš radni dan u Predsjedništvu – da li ujutro pijete kafu sa ostala dva člana, a mimo redovnih sastanaka?

Ivanić: Povremeno sjedimo i pričamo, ali s obzirom da smo vrlo angažovane političke ličnosti, vrlo često se dešava da istog dana nismo tu. U principu se viđamo – jutros (utorak, op. a.) sam bio sa gospodinom Izetbegovićem (Bakirom), kao što sam prošle sedmice bio sa gospodinom Čovićem (Draganom), popili smo kafu, popričali, razmijenili mišljenja. Otprilike najmanje jednom sedmično se sastanemo mimo redovnih sastanaka, popijemo kafu i popričamo. Mislim da je među nama atmosfera korektna i rekao bih da smo jedni drugima uspostavili ohrabrujuća pravila igre.

• Pred samo stupanje na funkciju, kazali ste da ćete u Predsjedništvu uspostaviti pravila ponašanja. Jesu li to ta pravila?

Ivanić: Pa, ne mogu ih ja uspostaviti, mogu ih predložiti, mogu na neki način uspostaviti norme i upravo to su norme – haj'mo sjediti ako treba danima i danima, jer je puno stvari u kojima se ne slažemo, pokušati doći do kompromisa, razumjeti jedni druge i napraviti varijantu s kojom ćemo pred javnost izlaziti u vezi onog o čemu smo se dogovorili. I činjenica je da Predsjedništvo u prva dva mjeseca upravo tako funkcioniše. Ja još nijednom nisam čuo članove Predsjedništva, osim u početku, oko toga kakva će biti većina u vlasti, da su imali različit pogled, nijednom nisam čuo da smo neku od tema iskoristili za sukobe. Mislim da je sada vrlo, vrlo drugačiji pristup nego što je to bio do sada.

• U prošlosti je bilo teško postići konsenzus svih članova Predsjedništva u pogledu određivanja BiH prema važnim međunarodnim pitanjima.  Da li će to biti lakše u ovom sastavu?

Ivanić: Ako budemo jedni druge poštovali i razumijevali, mislim da će broj odluka donesenih konsenzusom biti vrlo, vrlo visok. Kako vodimo ovu priču o izjavi njemačko-britanske inicijative pokazuje da idemo oprezno i da unutar Predsjednišva nije došlo do neslaganja, i to je dobar pokazatelj, da se dogovor može postići i kad su politička pitanja na sonu. Mislim da sam jasno pokazao da je i Republici Srpskoj u interesu da ovu odluku usvoji i da će biti jedinstva puno više nego što je bilo, ali ne garantujem u potpunosti.

• Koji su prioriteti Predsjedništva BiH u narednom periodu, nakon što se uspostavi vlast na svim nivoima?

Ivanić: Dogovorili smo se da su prioriteti efikasnije donošenje odluka u institucijama BiH, orijentacija na ekonomske reforme i promjena imidža BiH. To ne možemo sami, nije naša nadležnost, ali kao politički lideri, kao legitimni predstavnici tri naroda i ljudi koji vode partije od kojih je sačinjen Savjet (Vijeće ministara), imamo politički uticaj da se država okrene više ka ekonomiji i moja želja je da u ovom mandatu BiH dobije status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, te da privučemo novac bar jednog ozbiljnog investitora u BiH.

• Koliko kolektivni šef države može uraditi po pitanju privlačenja stranih investicija i da li imate konkretne prijedloge?

Ivanić: Tim poslom ćemo se početi baviti malo kasnije, jer sad prvo moramo završiti konstituisanje Savjeta ministara, moramo definisati evropsku inicijativu. Dugo sam u politici i međunarodnim odnosima i znam kad predsjednik jedne države pozove nekog ozbiljnog investitora, da će on doći. Kad predsjednik države zovne investitora, zamoli, ponudi, onda će taj investitor razmisliti i pokušati da nađe adekvatan odgovor. Mislim da toga dosad nije bilo.

Možemo čak pozvati vrlo značajna imena iz svijeta biznisa da budu naši gosti, ali moramo prije toga znati šta hoćemo od njih, a onda pokušati zaista stvoriti simpatije. Neke stvari koje za njih nisu tako velike, nama su ogromne. Nama investicije koje zapošljavaju od sto do 300 ljudi jako su velike. Moj cilj je da idemo vrlo konkretno i pokušamo učiniti sve što možemo da ovaj prostor otvorimo i privučemo investitore, da ih vežemo za sebe, kao što je npr. Srbija učinila sa šeicima iz Emirata. Nema garancije i uspjeha po svaku cijenu, ali ako ne pokušate – ne možete ništa ni dobiti.

• U Sarajevu se već pet godina održava Sarajevo biznis forum, zar to nije taj vid privlačenja investitora i investicija?

Ivanić: Protiv sam velike galame te vrste. Tu ima puno forme. Mislim da nikad niko nije pokušao da proba (možda ni mi nećemo uspjeti) da pozove vlasnike velikih svjetskih kompanija. Probao sam pitati ove iz Hundaija da dođu, a oni su rekli – suviše ste mali, nama bi trebalo veće tržište. Znači, kada bismo zajedno nastupili, recimo sa Srbijom, Makedonijom, Crnom Gorom, možda bismo uspjeli. Treba probati, raditi na tome.

• Za BiH su veoma važne euroatlantske integracije, što podrazumijeva članstvo u NATO-u. Kada BiH može potpisati Akcioni plan za članstvo (MAP) i koje su prepreke da se to ostvari u tekućoj godini?

Ivanić: Oko NATO-a među nama postoje razlike. Iskreno mislim da je naša obaveza da ispunimo date obaveze kako bismo potpisali MAP, ali je rano govoriti o članstvu, to je tema koja nas dijeli i zato je ne treba potencirati, ona će doći na red. Moj stav je da BiH može postati punopravan član onog trenutka kada to sve zemlje u regionu postanu. Nerealno je očekivati da neko iz srpskog naroda to potpiše, jer bi to teorijski značilo da bi neko iz BiH sutra, prekosutra mogao napasti Srbiju.

Protivnik sam i priče o referendumu za pristupanje NATO-u, zato što mislim da je referendum besmislen dok regija ne pristupi tom savezu. A pošto mi NATO-u nismo blizu, sad da se ubjeđujemo o tome treba li ili ne treba, i pošto nam za to treba još šest do osam godina, realno je da to ostavimo po strani, ispunimo obaveze koje kao država moramo. Dakle, jesam da se vojna imovina uknjiži, jer je to obaveza koju je BiH ranije preuzela, jesam da se otklone prepreke da se dobije MAP, ali ne bih išao na to da se sad svađamo ko je za NATO, ko nije.

• Može li BiH, kao konsocijacijska zajednica sa asimetričnim federalnim uređenjem, opstati?

Ivanić: Može i mora, jer ne vidim koje su druge opcije. Otvaranje pitanja može li BiH ovako opstati rađa samo dva čista rješenja: ili potpunu centralizaciju ili raspad. Niti mislim da je centralizacija moguća, jer je veliki dio stanovništva neće prihvatiti, niti mislim da je raspad moguć. U ovom trenutku moguće je samo ono što imamo – kompromis.

Mi ćemo funkcionisati ako hoćemo da funkcionišemo, a ako nećemo – ne može nas spasiti nikakav Ustav, nikakva superidealna rješenja koja stoje na papiru. Ovo sad što imamo trebamo koristiti, ostaviti po strani ratne ciljeve, ratnu galamu i, drugim rječnikom kazano, koristiti postojeći instrument, smirivati situaciju, ući u rutinu političkog života, dati se na posao i pokazati da je ovakav sistem i moguć, i potreban. Mislim da je aternativa ovome – haos.

• Dakle, Vi vjerujete da je i bez ustavnih promjena moguće postići ekonomske i socijalne reforme i ostvariti progres?

Ivanić: Osam godina smo u ovoj zemlji potrošili nastojeći promijeniti Ustav, a nismo se milimetra pomjerili osim što je u međuvremenu zemlja propadala, što smo ostajali bez firmi, što je broj nezaposlenih bio veći, što je depresija među ljudima ogromna. Zato sam žestoki protivnik priče o promjeni Ustava, jer će ona opet biti uzrok sukoba – Banja Luka će insistirati na nezavisnoj republici, Sarajevo će insistirati na što je moguće više centralizovanoj Bosni, Mostar će insistirati na trećem entitetu, i šta ćemo onda – očekivati da će neki stranac doći i reći: biće vam ovako. Nema više uslova za to, nema više jedinstva međunarodnih institucija kada je u pitanju BiH i oni više to neće da rade. Zato mi ne trebamo uopšte otvarati tu priču, nego se koncentrisati na to da u zajedničkom interesu donosimo lakše i brže odluke u okviru postojećeg Ustava.

• Obzirom da Vaša politička stranka i koalicija Savez za promjene, čija je ona članica, u RS-u djeluju kao parlamentarna opozicija, da li u Predsjedništvu možete djelovati neovisno ili ste prinuđeni provoditi samo onu politiku koju formulira predsjednik i Vlada RS-a?

Ivanić: Ma ne, već se na primjeru izjave o evropskoj inicijativi pokazalo da sam ja radio na svoj način, što je vrlo osjetljiva tema i da se uspostavilo da to što sam radio je bilo dobro i korisno, i da je bilo samostalno, autonomno. Mi ćemo morati uvažavati interese RS-a u dijelu reforme zakona gdje se to dotiče ustavnih nadležnosti RS-a,  a tamo gdje je zakonodavna nadležnost BiH, tu ćemo donositi odluke samostalno. Ja bih se volio konsultovati da čujem mišljenje, a ne u smislu da moram nekog slušati, jer ja imam vlastite poglede, smatram se dovoljno zrelim političarem da mogu sam da radim i donosim odluke.  Ali jesam spreman da razmijenim poglede i čujem argumente, a ako nema argumenata, ako je samo neka galama, onda to sigurno neće proći. Dakle, nećemo provoditi samo ono što Milorad Dodik zamisli, naprotiv mi ćemo provoditi puno toga drugačijeg od onog što je on zamislio.

• Kako ocjenjujete sigurnosnu situaciju u BiH, a nakon što je Evropa pojačala mjere sigurnosti?

Ivanić: Ne spadam u one koji će temu potencijalnog terorizma zloupotrebaljvati za ličnu afirmaciju. Uvijek sam nastojao da oko te teme izbjegnem teške riječi, jer jedno je kad neko ko pripada jednom narodu govori o terorizmu nekog drugog naroda. To se uvijek može tumačiti na pogrešan način. Ali, ne smijemo zatvarati oči pred opasnošću terorizma. BiH je imala dva ozbiljna takva akta – jedan je bio napad na policijsku stanicu u Bugojnu, drugi je napad na Američku ambasadu. Tu pokazuje da ta opasnost postoji, ali borba protiv terorizma ne smije dobiti politikantske razmjere i ne smije biti usmjerena protiv bilo kog naroda pojedinačno. Zato mislim da borbu protiv ekstremista mora voditi narod u okviru kojeg se to događa. Trenutno, objektivno postoji vrsta straha od islamskog terorizma i to je tema za vjerske vođe unutar islamske zajednice i političke vođe bošnjačkog naroda. A ostali to ne trebaju pogoršavati i ja se trudim da se tako ponašam – da ne iritiram druge strane. Ali – nemojmo zatvarati oči pred terorizmom. BiH mora da se spremi da bude mnogo stabilnija, ali ja mislim da je, uprkos svemu, bezbjednosna situacija kod nas stabilna.

• Šta je po Vama najveći problem u BiH i šta Predsjedništvo može uraditi po tom pitanju?

Ivanić: Najveći problem je nedostatak povjerenja, što političar ne vjeruje političaru, narodi narodima, socijalne grupe drugim grupama. Vraćanje povjerenja je nešto što će trajati jako dugo, zato svaki korak, pa makar bio i mali, u tom pogledu ima pozitivan aspekt.

• Hoćete li, kao što su to praktikovali članovi ranijih saziva Predsjedništva, odlaziti u diplomatske posjete odvojeno i bez znanja ostala dva člana, uz to trošeći novac na odvojena putovanja?

Ivanić: A ne, što se tiče Predsjedništva mi smo se već usaglasili da, osim što se tiče zemalja u najbližem okruženju, u inostranstvo ide samo predsjedavajući. Naravno, ako neka zemlja bude insisitrala da nas vidi svu trojicu, onda ćemo svi i ići. Mislim da je to jako, jako bitno, to znači da postoji povjerenje, da je dovoljno da ide jedan. Mislim da će taj dogovor postati pravilo.

Inače, mi redovno jedni druge obavještavamo o posjetama. Ja sam bio u posjeti Beogradu i to sam rekao kolegama, a onda sam ih i informisao o tome što sam tamo napravio. Gospodin Izetbegović i ja smo znali da će gospodin Čović ići u Vatikan, kao što smo znali da će biti u Zagrebu, mi imamo tu vrstu komunikacije puno bolju nego što su raniji sazivi imali.

• Smeta li vam to što BiH nema jednog predsjednika? Kako se osjećate pred stranim državnicima kada se trebate predstaviti kao jedan od tri člana Predsjedništva?

Ivanić: Ne smeta, zato što mislim da je to potpuno normalno, jer imate sličnu situaciju i u drugim zemljama.  Naprimjer u Švedskoj je sve manje-više kao kod nas – oni imaju Savjet ministara i onaj koji u tom trenutku predsjedava on je i predsjednik Federacije. Nije to toliko čudno, a ako napravimo da predsjedavajući bude onaj koji ide vani, onda nema problema. Treba znati da se ovdje sigurno neće još dugo pojaviti političar koji će dobiti jednaku podršku sva tri naroda. Mislim da to ne treba provocirati, jer to znači da onaj narod koji ima većinu da će on izabrati tog jednog predsjednika. Jednostavno – to nije pametno.

• Budući da ste bili ministar vanjskih poslova BiH, kako ocjenjujete dosadašnje aktivnosti bh. diplomatije i hoćete li mijenjati dosadašnje ambasadore?

Ivanić: Generalno, naša diplomatska mreža nije efikasna, suviše je staromodno definisana, nema ni pretjerano pozitivnih političkih rezultata, a pogotovo ne ekonomskih. Može li to jedan saziv Predsjedništva promijeniti – sumnjam, ali da je naša obaveza da to tražimo – jeste, i mi ćemo to tražiti.

• Dešavalo se da neki ambasadori, zavisno od toga koji ih je član Predsjedništva postavio, rade tako da predstavljaju samo jedan narod, odnosno da su se u cjelini doimali kao ambasadori tri različite zemlje.

Ivanić: Toga je više bilo u prošlosti nego danas. Ima toga još, posebno u glavama starih škola, ratnih diplomata, a kod novih generacija sve manje i pomalo se ta praksa stavlja po strani.

• Šta je, kada je u pitanju vanjska politika BiH, prioritet svih prioriteta?

Ivanić: Ključni prioritet su dobri odnosi sa susjedima, mada početak tako nije krenuo zbog situacije sa Sutorinom, odnosno granice sa Crnom Gorom (nadam se da će to biti dobro, mi još nemamo stav u Predsjedništvu) i sticanje statusa kandidata za EU.

• Nakon ukrajinske krize, Zapad sve više izolira Rusiju. Kakav je vaš stav prema Rusiji i koja je njena uloga u BiH i na Balkanu?

Ivanić: Rusija je velika zemlja i naš je interes kao male zemlje da se ne uvlačimo u sukobe velikih igrača, tu mi možemo samo stradati. I nijednu pozitivnu stvar iz toga ne možemo izvuči. Dakle, ako se mene bude pitalo, nastojaću da institucije BiH nikad ne uvlačim u sukob velikih, pustite nas da nađemo neko međurješenje. Nama jeste u interesu Rusija, prvo ekonomski, zbog tržišta, zbog činjenice da cijela BiH ima problem isporuke gasa, a imamo i motiv da sarađujemo s njom, jer je ona garantor Dejtonskog sporazuma.  S druge strane, Evropa nam je motiv i krajnji cilj. Srećom, BiH još uvijek nema status kandidata pa ne mora sve to da prati, ima svoju slobodu, a onog trenutka kada dobije status kandidata onda će njen cilj u potpunosti biti Evropska unija.

• Vi ste apsolutni pobjednik proteklih izbora, mada su Vas, kako ste izjavili, u nekim ambasadama odgovarali od kandidature. Koje su to ambasade i šta im je bio cilj?

Ivanić: Jednog dana ću napisati knjigu o svom iskustvu sa međunarodnim institucijama, sada je to rano, pa ne mogu i neću reći, ali kada odem u političku penziju, onda će se te neke slike, koje o tome postoje, pokazati u sasvim drugom svjetlu. Ne mogu reći da je bilo pritisaka, ali jeste sugestija, jer je jedan broj ambasadora bio ubjeđenja da to neko drugi može bolje raditi ovaj posao nego ja, da sam ja malo stariji, potrošeni političar, ali se pokazalo potpuno obratno.

• Bit ćete prvi član Predsjedništva iz reda srpskog naroda koji u Banjoj Luci neće imati kancelariju, mada su do sada svi raniji članovi imali. Zašto je došlo do toga?

Ivanić: Imaću, ali ne od institucija RS-a. To je posljedica Dodikove lične frustracije. Ja sam čovjek koji je prepolovio Dodikovu moć, da nije mene on bi i dalje bio apsolutni gospodar i ja ga vjerovatno nerviram. Zato je pokušao da me ponizi. Niti će me poniziti, niti će me istjerati. Mislim da će doći vrijeme kada nijedan političar neće moći privatizovati ni institucije, ni zgrade, kako to Dodik čini. Teško zemlji u kojoj jedan čovjek misli da treba da bude i predsjednik republike, i član Predsjedništva, i član Vlade. Dodik je sve to bio jer ga je i Radmanović (Neboša) slušao, i sada Cvijanovićka (Željka). Ovo više govori o njemu i njegovom primitivizmu nego o mojoj slabosti.

Napola su nam otvorena vrata u EU

Možete li konkretizirati njemačko-britansku inicijativu – na što se BiH obavezala?
Ivanić: Inicijativa u prvi plan donosi teme o kojima treba da se usaglasimo – ekonomske reforme i reforme u socijalnom sektoru. Očekivanje je da ćemo tu lakše napraviti dogovor i da je to politički manje osjetljivo, da ćemo lakše napraviti iskorak u tim reformama sa željom da ćemo dobiti neku vrstu nagrade za te poteze, a da onda ide ratifikacija ugovora o stabilizaciji i pridruživanju, da završimo pitanje Sejdić-Finci i odmah poslije toga dobijemo status kandidata. To su zaista napola otvorena vrata za BiH. Zamišljeno je da sadržaj reformi zajednički dogovore premijeri dva entiteta plus predsjedavajući Savjeta ministara, međunarodne finansijske institucije i ekonomski eksperti Evropske komisije, a da sve bude u skladu sa zakonskom regulativom EU-a. Ja mislim da je to izuzetno pozitivno za ovu zemlju, da sklanja ustranu teme sukoba i mislim da bi bilo potpuno besmisleno ne iskoristiti tu priliku.

Razgovarala: Snježana Mulić-Softić (Aljazeera)