Kliker.info

Bosna i Hercegovina je raj za kriminalce. Takav zaključak nameće i izvještaj Ministarstva sigurnosti za prošlu godinu o stanju u državi. Otvoreno je pitanje zašto je tek sada taj dokument predan Vijeću ministara i kakva je uopće korist analizirati i raspravljati o prošloj godini sredinom septembra  ove. Još konkretnije, može li se uopće sada ispraviti nešto je bilo, recimo, lanjskog januara i za što se odmah tada znalo?

Godinu poslije

Inače, izvještaj  o sigurnosti u državi u 2013. ne razlikuje se od onih za ranije godine, osim u nekim brojkama, a izvjesno je da se neće razlikovati ni od izvješća za ovu godinu. Dokument uglavnom konstatira katastrofalno stanje i jasno kaže – kriminalci kontroliraju vlasti BiH, i to na svim razinama!BiH je kao država koja ima neučinkovite institucije i visok stupanj korupcije pogodno tlo za jačanje i izrastanje kriminalnih skupina u organizacije koje će novcem, moći i vezama biti još ozbiljnija prijetnja sigurnosti države i njezinim građanima – zaključuje državno Ministarstvo sigurnosti.Doista zastrašujuće djeluje konstatacija da je “većina kriminalnih skupina kroz mrežu svojih veza već izgradila čvrste pozicije u različitim strukturama i razinama vlasti”. Ona zapravo ne otkriva ništa novo, ništa što se već dugo ne vidi golim okom, ništa na što građani na ovaj ili onaj način upozoravaju, ali kada to i službeno priopći Ministarstvo sigurnosti BiH, onda sve poprima druge dimenzije. Zapravo, nije teško dokučiti da sigurnost države visi o koncu, bolje kazati, o volji odlično uvezanih kriminalnih klanova.

Zbog toga ostaje otvoreno pitanje što je i konkretno, osim stalnih javnih pohvala samom sebi, uradilo Ministarstvo sigurnosti u prošloj godini utoliko više što su u njegovom sastavu sve najvažnije državne policijske agencije.Ovdje treba podvući da šefovi, bivši i aktualni, Ministarstva sigurnosti, Vijeća ministara, državni parlamentarci i lideri političkih stranaka u gotovo svakom svom javnom istupu obvezno pričaju kako je nužna politička volja da se korupciji i organiziranom kriminalu stane ukraj, “a nje nema u dovoljnoj mjeri”.Očigledno je da se radi o namjernom i svjesnom podmetanju kako bi se gazilo plitkim potokom umjesto da se skoči u duboku vodu, a sve s ciljem pokrivanja i maskiranja osobnog sudjelovanja u kriminalu raznih vrsta i opsega. Pojednostavljeno kazano, čak i kada je riječ o obračunu s organiziranim kriminalom i korupcijom, političari stavljaju političku volju iznad zakona, što u prijevodu znači da osobne interese postavljaju iznad preciznih zakona potpuno zanemarujući sigurnost države i interese njezinih građana.

Sve kupuju

Državna Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) na čelu s direktorom Almirom Džuvom stalno, uporno i sasvim precizno obavještava nadležne institucije o opasnostima koje vrebaju zbog raširene mreže dobro organiziranih kriminalnih skupina, međutim, prema stanju stvari, sve to ostaje u nekim i nečijim ladicama.
I samo Ministarstvo sigurnosti konstatira da “državni zaposlenici različitih razina pripadnicima organiziranog kriminala povremeno za novac osiguravaju određene pogodnosti, a neki su i stalno angažirani za takve usluge“. Još se dodaje da su kriminalne skupine “uspjele novcem pridobiti pojedine nositelje izvršne i sudske vlasti”.
U konačnici, ni država ni njezini građani nemaju koristi od takvih zaključaka i upozorenja ako iza njih ne stoje konkretni potezi koji u prvom redu podrazumijevaju procesuiranje državnih zaposlenika koji rade za kriminalne skupine, utoliko više što nije teško otkriti, ali i njihovih šefova.

Shema je, inače, dobro razrađena – korupcija na visokoj razini, ona čiji su akteri političari i dužnosnici, stvara kriminalne skupine u prvoj i kriminalne organizacije u drugoj fazi koje nakon što postanu financijski moćne, automatski preuzimaju i poluge vlasti, a time i kontrolu nad državom. Bez obzira gdje im je sjedište, u Sarajevu, Mostaru ili Banjoj Luci, nikakve granice ne poznaju, a suradnja i uvezanost su dovedeni do perfekcije i čine sve da se zadrži politički status quo u zemlji.

Takva pozicija, uz zaštitničku ulogu vlasti, omogućava kriminalnim skupinama i da nelegalno stečeni novac, a dolazi uglavnom od krijumčarenja i prodaje droge, lako ubacuju u legalne tijekove i tako ga peru. Prema informaciji Ministarstva sigurnosti, samo u prošloj godini u BiH je u legalne tijekove novca ubačeno 18,8 milijuna maraka prljavog novca. Posebno je znakovit podatak da je prema službenim prijavama materijalna šteta od pranja novca iznosila svega 5,4 milijuna maraka. Također, prema službenim podacima, lani su budžeti  u BiH oštećeni za 50,8 milijuna maraka zbog pronevjera, poreznih utaja, krijumčarenja, obmana i carinskih prijevara. Za sve to malo tko je odgovarao, a oduzimanjem nelegalno stečene imovine nije namiren taj gubitak.

M. Osmović (Dnevni list)