Milorad Barašanin : Nećemo hapsiti po Interpolovim potjernicama!
Ako bilo ko od osoba sa Interpolovih potjernica za slučaj "Dobrovoljačka" bude uhapšen u BiH, uslijedit će masovni protesti svih boračkih udruženja dok se ne smjene oni koji su izdali nalog za hapšenje. Ovo je zaključak specijalno oformljenog kriznog štaba kojeg čine sva boračka udruženja proistekla iz Armije i MUP-a RBiH.
Spremaju protest Ovo je za "San" potvrdio i Suad Kulosman, predsjednik JOB-a. On kaže da će u srijedu, bez obzira na to hoće li biti hapšenja ili ne, biti održani protesti upozorenja u svim većim gradovima u FBiH. Ako do hapšenja ipak, dođe Kulosman očekuje da na ulice izađe najmanje pola miliona ljudi.- To smo rekli i članu Predsjedništva BiH Harisu Siladžiću od kojeg tražimo i da pokrene zahtjev za reviziju postupka pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu jer Srbija ovim potezima pokazuje da je bila strana u ratu, odnosno agresor na BiH – kaže Kulosman.Prema nepotvrđenim informacijama na Interpolovim potjernicama koje su stigle u BiH nalaze se Ejup Ganić, Stjepan Kljuić, Hasan Efendić, Fikret Muslimović, Zaim Backović, Jovan Divjak, Emin Švrakić, Zoran Čegar, Jusuf Pušina, Dragan Vikić, Mušan Kovač, Jovan Begović, Avdo Panjeta, Jusuf Kecman, Damir Dolan, Samir Čongić i Ibrahim Hadžić. Potjernice su, navodno, raspisane iza preminulim Jusufom Jukom Prazinom, Ismetom Bajramovićem Ćelom i Nusretom Šišićem.Jedan od osoba sa beogradskog spiska Zaim Backović kaže za "San" da je njegova savjest čista i da nikakav ratni zločin nije počinio. On će se odazvati svakom pozivu bh. pravosuđa jer, podsjeća, do sada ni jedan pripadnik Armije RBiH nije odbio da se suoči sa bilo kakvim optužbama vezanim za dešavanja u ratu. Ipak svjestan je da od putovanja izvan BiH do daljnjeg nema ništa, jer ne želi riskirati da bude izručen Srbiji i doživi sudbinu Ilije Jurišića.
Jovan Divjak, međutim, nema namjeru prestati putovati ni po BiH, ni po Evropi. Njemu je, kaže za "San", začuđujuće da ga kao jednu od osoba čije ime se spominje na potjernicama, niko iz institucija BiH nije zvao da mu kaže kako se sada može ponašati.- Na žalost, stvara se nepotrebna psihoza u kojoj me prijatelji zovu sa zabrinutošću, kao da će neko da me zaskoči i uhapsi na ulici, u stanu. Meni je Karla Del Ponte, kada sam trebao ići u Hag svjedočiti protiv Slobodana Miloševića, rekla da u ovom slučaju nema elemenata za optužnicu. Spreman sam da se odazovem svakom pozivu pravosuđa BiH, ali mene još niko oko ovoga nije zvao – kaže Divjak.Glavni tužilac BiH Milorad Barašin za "San" kategorično tvrdi da nikakvog hapšenja neće biti, jer je riječ o državljanima BiH koji ne mogu biti izručeni, pa samim tim nema potrebe za njihovim hapšenjem. On kaže da Tužilaštvo BiH još od 2005. godine vodi istragu o dešavanjima u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu u maju 1992. godine i da međunarodni tužilac koji radi na slučaju, istragu još nije okončao.
Komšićeva tužba
Barašin nije želio komentirati krivičnu prijavu i zahtjev da se raspiše međunarodna potjernica za hapšenje Dobrice Ćosića i Zorana Lilića, bivših predsjednika SR Jugoslavije, koju je Tužilaštvu podnio član Predsjedništva BiH Željko Komšić. Barašin kaže da će ta prijava i taj zahtjev biti razmotreni kao i svi drugi slični koji dolaze u Tužilaštvo.- Smatram da bi političari trebali pustiti tužioce da rade svoj posao – rekao je Barašin.Komšić, opet, kaže da je njegov potez jasan odgovor na beogradske potjernice za "Dobrovoljačku" i najavljuje da će njegov zahtjev Tužilaštvu biti proširen imenima još nekoliko ljudi iz vojnog i policijskog vrha SR Jugoslavije iz perioda 1992. – 1995. godina, ali nije želio govoriti kojih. "San" saznaje da će istrage Komšić tražiti i protiv niza ministara odbrane i unutrašnjih poslova SRJ i Srbije iz ratnog perioda.- Stav Srbije o dešavanjima u Dobrovoljačkoj ulici je politički, obavještajno i kako god hoćete motiviran, kao što je u pitanju politizacija i u slučaju Ilije Jurišića – jasan je Komšić.On bivše predsjednike SRJ tereti da su "znali za i komandovali aktivnostima i akcijama, koje su njima potčinjene Oružane snage SRJ vodile na teritoriji BiH do potpisivanja Dejtonskog sporazuma". Zbog ovoga su, smatra Komšić, njih dvojica su po zapovjednoj odgovornosti, krivi, između ostalog, za napad na ustavni poredak BiH i ugrožavanje njene teritorijalne cjeline, rasprostranjeno ubijanje hiljada bh. Muslimana, Hrvata i drugih građana BiH tokom preuzimanja vlasti na teritorijama u RBiH.Pored ovoga Komšić ih tereti i za ubijanje hiljada bh. Muslimana, Hrvata i drugih građana u BiH u zatočeničkim objektima u RBiH, te istrebljenje, ubistva i hotimično lišavanje života nesrba, naročito Bošnjaka i Hrvata, koji su živjeli na teritoriji Banja Luke, Bihaća, Bijeljine, Bosanske Krupe, Bosanskog Novog, Bosanskog Šamca, Bratunca, Brčkog, Čajnića, Doboja, Foče, Gacka, Sarajeva, Ilijaša,Ključa, Kalinovika, Kotor Varoši, Nevesinja, Prijedora, Prnjavora, Rogatice, Sanskog Mosta, Srebrenice, Teslića, Višegrada, Vlasenice i Zvornika.Osnovi sumnje protiv prijavljenih da su počinili ta krivična djela Komšić pronalazi u presudama koje je donio Tribunal u Hagu, dokazima na kojima su presude zasnovane, te optužnicama koje je podnijelo haško Tužilaštvo, te iz presude Međunarodnog suda pravde u predmetu koji je BiH vodila protiv Srbije za kršenje Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida.
Ideolog zla
Dobrica Ćosić je bez sumnje otac modernog srpskog nacionalizma i glavni ideolog politike koja se iz Beograda kontinuirano vodi prema BiH u proteklih 20 godina. Rođen je 1921. godine i prošao je put od partizana i komesara, do autora po zlu čuvenog Memoranduma SANU. Čuven je po svojoj izjavi da su Srbi pobjednici u ratu, gubitnici u miru. Blizak je saradnik Slobodana Miloševića u godinama prije i odmah po izbijanju rata u bivšoj SFRJ. Iako je bez sumnje i formalno involviran u sve zločine koje su počinile srpske trupe u BiH, Hrvatskoj i Kosovu, Tužilaštvo u Hagu nije ga optužilo za ratne zločine, mada se njegovo ime spominje u drugim optužnicama i presudama Haškog suda.
Priznao u Hagu
Zoran Lilić također je jedan od bliskih saradnika Slobodana Miloševića i jedan od rijetkih čelnika susjedne države iz devedestih, koji nije zaradio hašku optužnicu. Pad Miloševića 2001. godine dočekao je na poziciji njegovog savjetnika za ekonomske poslove sa inostranstvom. U procesu protiv Miloševića u Hagu svjedočio kao svjedok optužbe, kada je između ostalog potvrdno odgovorio na pitanje tužitelja o pomoći SRJ i Vojske Jugoslavije Vojsci RS i Vojsci RSK, dodajući da je Milošević imao značajan utjecaj i kontrolu nad bosanskim i hrvatskim Srbima, te da je finansijski kontrolirao i RS i RSK. Rođen 1953. godine, živi u Srbiji.
Silajdžić s Inckom
Član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić u petak je sa visokim predstavnikom Valentinom Inckom razgovarao o slučaju "Dobrovoljačka" i načinu prevazilaženja situacije uzrokovane potjernicama na osnovu zahtjeva pravosudnih organa Srbije. (Kliker.info-San)
Komentari