Kliker.info

“Naš je cilj da vratimo vjeru u politiku i mogućnost dijaloga, konsenzusa i odgovornog odnosa politike prema ključnim interesima zemlje i njenih građana”, istaknuo je u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba Martin Raguž, lider HDZ-a 1990. Ovaj političar našem se pozivu za razgovor odazvao u danima nakon formiranja većinske koalicije na državnom nivou  koju su dogovorile SDA ,DFi Savez za promjene  iz Republike Srpske.

Nakon što su ove stranke uputile poziv Draganu Čoviću , lideru HDZ-a BiH, da se priključi koaliciji, odgovor koji je uslijedio nije bio pozitivan. “Data riječ i pružena ruka vrijede više od sporazuma“, izjavio je Čović, govoreći o prethodnom dogovoru s Miloradom Dodikom  koji ga sprječava da se priključi koaliciji. Šta o ovome misli Martin Raguž, glavni Čovićev oponent i drugoplasirani kandidat na izborima za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda?

“Mislim da je pozicija HDZ-a 1990 prepoznata, posebno kroz  kandidaturu mene za člana Predsjedništva, pod idejom ‘Ovo je moja zemlja – vrijeme je da je uredimo, da podvučemo crtu’. S obzirom na to da smo prvi put nastupili samostalno, potpora koju smo dobili nije za potcijeniti. Mi smo parlamentarna stranka na svim nivoima, držat ćemo se svog političkog smjera. Ne kalkuliramo s vlašću pod svaku cijenu, želimo da se stvori jedan programski okvir koji bi poveo ovu zemlju naprijed i vratio vjeru ljudima da je moguće ovdje živjeti zajedno, odgovorno i uvažavajući se, a radeći u interesu svih njenih ljudi.

Naravno, ovo bi trebao biti i smjer nove politike u slaganju parlamentarnih većina, pogotovo u kontekstu zaista ozbiljnih inicijativa koje dolaze iz Velike Britanije i Njemačke, a uskoro, uvjeren sam, i iz cijele Evrope. U najvišem interesu BiH je da prepozna taj novi evropski impuls, da se organiziramo. To je pozicija HDZ-a 1990, a vrijeme je da se i druge političke stranke jasno odrede prema tim važnim pitanjima: ako idu tim smjerom – tu smo, a ako ne, onda smo mi opozicija.”

Pobjednik izbora za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Dragan Čović dobio je 128.053 glasova, dok je Martin Raguž dobio 94.695 glasova.

Kako Raguž gleda na obavezu koja proističe iz Britansko-njemačke inicijative da pismeno treba potvrditi opredijeljenost za reforme. Da li će to nešto promijeniti u dinamici puta BiH prema EU, pitali smo predsjednika HDZ-a 1990.

“Podržavam taj pristup i vrijeme je da se testira kredibilitet potpisa svih onih koji  imaju odgovornost, i političku i institucionalnu. To doživaljvam kao jedan novi oblik političkog djelovanja i odgovornosti. Očito da su mnoge prilike do sada propuštene zbog nesposobnosti i neodgovornost naših političkih elita u zadnjih nekoliko godina. Podržavam ne samo političke potpise nego i jedan precizan hodogram zakonodavnih, izvršnih i projektnih aktivnosti i radnji koje je potrebno uraditi u narednom periodu, kao test  odgovornosti svakog od nas. Ko bude na razini odgovornosti – naravno da može biti partner. Ko ne, vrijeme je da i javnost, birači i naši partneri to prepoznaju, a ne da opet, kada dođu izbori, kažu da su svi isti. To je ono što nam treba – jedna pozitivna selekcija, temeljem kriterija, rezultata i evropskog pristupa, a ne temeljem politizacije  kao što je do sada bio slučaj.”

“Vrijeme je za političku poruku koja će pobijediti onu negativnu da je nemoguća Bosna i Hercegovina.”

Obrazlažući kako vidi okvire političkog dijaloga i suradnje, Martin Raguž kaže:

“Širi front je nužan, on je imperativ trenutka i odnosa koji će uslijediti. S obzirom na težinu ekonomske, financijske i socijalne situacije u kojoj se našla BiH, s obzirom na zaostajanje na evropskom  putu, imperativ je pokretanje procesa prema euroatlantskim integracijama, stjecanje statusa kandidata. Drugi imperativ je pokretanje članstva u NATO-u, što će stvoriti pretpostavke da Sporazum o stabilizaciji stupi na snagu što znači i pristup IPA fondovima. To je taj zrak koji naša zemlja treba dobiti u situaciji kada kada nema investicija ni razvoja. Trebamo kroz projekte, fondove i suradnju pokrenuti resurse i ostvariti jednu novu vrijednost i vjeru da je ovdje moguće živjeti od svoga rada.

Druga poruka jeste zaustaviti egzodus. Ovu prekrasnu zemlju napuštaju mladi ljudi, čitave obitelji, a to treba zaustaviti i poslati poruku da je ovdje moguće živjeti temeljem znanja, obrazovanja i vlastitog rada. Zato treba kredibilna politika, institucije koje se mogu nostii s tim i treba nam jasno i precizno partnerstvo sa zemljama prijateljima, prvenstveno EU. I to je jasan okvir iz kojeg niko ne smije pobjeći od odgovornosti. Mi želimo dati doprinos i ne bježimo od tog okvira. Mi ćemo podržati taj smjer, bili unutra ili ne. Niko ne može ekskluzivno za sebe tražiti taj smjer, a pogotovo rigidno, dnevno-politički tumačiti taj kontekst, praveći jednu negativnu selekciju ko to može, a ko ne. Ovo je agenda koja treba biti otvorena za sve proevropske snage koje su za demokratsku, multietničku, zaposlenu, pravednu i funkcionalnu BiH i vrijeme je da ta politička poruka pobijedi onu negativnu da je nemoguća Bosna i Hercegovina. Tu se, trenutno, bije jedna strateška bitka. U tom kontekst treba nam jedna jaka dimenzija odgovornosti svih nas – i predsjednika stranaka, i institucija, i medija, i međunarodne zajednice, jer zaista ne smijemo dopustiti ‘ukrajinizaciju’ Bosne i Hercegovine.”

Na pitanje portala Radiosarajevo.ba koje je, zapravo, bilo njegovo glasačko tijelo na nedavnim izborima, lider HDZ-a 1990 kaže:

“Ako pogledate rezultate glasovanja u Federaciji kao izbornoj jedinici za izbor člana predsjedništva iz reda hrvatskog i bošnjačkog naroda, vidjet ćete da sam ja prvi kandidat koji je dobio uravnoteženu potporu u svih deset kantona, da sam dobio značajnu potvrdu unutar hrvatskog biračkog tijela, ali su moje poruke isto tako prihvatljive i za birače koji nisu isključivo hrvatske nacionalnosti. Ponosan sam na sve glasove koje sam dobio, nudeći jedan novi pristup ulozi Predsjedništva kao kolektivnog šefa države od kojeg treba započeti ozdravljenje političkih odnosa i preuzimanje odgovornosti  i emitiranje pozitivnih inicijativa prema Parlamentu i Vijeću ministara”, zaključuje Raguž .

Ahmed Burić (Radiosarajevo)