hamburger-icon

Kliker.info

Kako je Tuđman osudio Prlića i ostale: Bivši predsjednik Hrvatske otkrio ključne dokaze da je Hrvatska bila agresor na BiH

Kako je Tuđman osudio Prlića i ostale: Bivši predsjednik Hrvatske otkrio ključne dokaze da je Hrvatska bila agresor na BiH

29 Avgusta
04:01 2017

Presuda Jadranku Prliću i ostalima iz vojnog i političkog vrha takozvane ”Herceg-Bosne”, koji su u maju 2013. proglašeni krivim i osuđeni na ukupno 111 godina zatvora, bit će, kako je najavljeno, donesena u novembru ove godine, prenosi INS.

Vijeće francuskog sudije Antonettija utvrdilo je da je Hrvatska učestvovala u međunarodnom oružanom sukobu i da su snage regularne Hrvatske vojske (HV) zajedno sa Hrvatskim vijećem obrane (HVO), napadale jedinice Armije Bosne i Hercegovine

Istovremeno, u Mostaru i Grudama se na najvišem vrhu obilježava 24. godišnjica te paradržave, jer je, kako je kazao predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović, došlo vrijeme da se ove godišnjice mogu s ponosom obilježavati.

Prema optužnici protiv Prlića i ostalih, cilj je bio da se “politički i vojno potčine, trajno uklone i etnički očiste Bošnjaci i drugi nehrvati s područja ‘Herceg-Bosne’, odnosno s prostora Hercegovine i srednje Bosne”. Žrtve “Herceg-Bosne” poslije 20 godina očekuju pravdu, dok bh. Hrvati mahom, kao i njihovi predstavnici, vjeruju da su Prlić i ostali nevini.

Tokom najdužeg suđenja koje je trajalo od aprila 2006. do marta 2011.godine, saslušano je ukupno 206 svjedoka – 145 je pozvalo tužilaštvo, a odbrana 61.

Pored iskaza brojnih svjedoka, jedan od ključnih dokaza agresorske uloge Hrvatske u BiH su, kako ukazuju historičari i istraživači, na stotine stranica stenograma razgovora snimljenih u kabinetu Tuđmana tokom 90-ih godina prošlog stoljeća, koji otkrivaju, suprotno mišljenjima da je bošnjačko-hrvatski sukob splet nesretnih okolnost tokom rata u BiH, da je Tuđman još u prvoj polovini 1991. godine računao na dijelove BiH.

Optužnica protiv šestorice političkih i vojnih vođa “Herceg Bosne” podignuta je u martu 2004. godine. Sva šestorica optuženih su se dobrovoljno predali u aprilu te godine i izjasnili se da nisu krivi ni po jednoj od 26 tačaka optužnice.

Napad Hrvatskog vijeća obrane (HVO), vojnih snaga “Herceg-Bosne”, na jedinice Armije Republike BiH započeo je oružanom akcijom u Prozoru, u oktobru 1992. godine. Nastavljen je napadima na Gornji Vakuf u januaru 1993. godine, te Mostar u noći na 8. na 9. maj iste godine udarom zgradu Komande Četvrtog korpusa Armije BiH u zgradi Vranica u Mostaru. Sukob se proširio na cijeli prostor srednje Bosne i Hercegovine. Kao povod za napad na Gornji Vakuf uzet je nikad prihvaćeni Vance-Owenov mirovni plan prema kojem su ti teritoriji s većinskim bošnjačkim stanovništvom trebali pripasti tzv. “Herceg-Bosni”, te je od Armije Republike BiH zatraženo da položi oružje i preda se. Budući je predaja odbijena, došlo je do sukoba.

Jedinice HVO-a i regularne Hrvatske vojske (HV) su odgovorne za brojne zločine diljem srednje Bosne i Hercegovine, a najpoznatiji su u Ahmićima kod Viteza i Stupnom Dolu kod Kiseljaka gdje su ukupno, u oba slučaja, stradale 154 osobe, među kojima i mnogo djece. Pod opsadom su mjesecima držani istočni

Mostar i Gornji Vakuf tokom kojih je stradalo na stotine osoba. Organizirano je oko 60 koncentracionih logora u kojima su Bošnjaci sistematski mučeni i ubijani. Poznati su logori “Heliodrom”, “Gabela”, “Vojno”, “Dretelj”, logor u Ljubuškom…

Istovremeno, istočni dio Mostara je bio žrtva neviđene opsade, a na vrhuncu agresije, 9. novembra 1993. godine, tenkovskim projektilima srušen je i čuveni Stari most. Glavni cilj, a što je potvrđeno i u stenogramima bivšeg predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana, bila je uspostava Hrvatske s granicama na Neretvi, odnosno rijeci Vrbas, što se poklapa s granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine koje su dogovorili predsjednik Vlade Kraljevine Jugoslavije Dragiša Cvetković i predsjednik Hrvatske seljačke stranke i Seljačko-demokratske koalicije, kao predstavnik Hrvata, Vladko Maček.

Sporazum je doveo do proglašenja Banovine Hrvatske. Bosna i Hercegovina je podijeljena između dvije susjedne zemlje. Početkom Drugog svjetskog rata ta podjela je dokinuta, najprije uspostavom Nezavisne države Hrvatske, a kasnije osnovanjem Federatvine narodne republike Jugoslavije (FNRJ), odnosno Socjalističke federativne republike Jugoslavije (SFRJ).

(Kliker.info-INS)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku