Kliker.info

Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) provela je opsežnu istragu o falsifikovanju dokumentacije za izvoz goveđeg mesa u Tursku, službeno je potvrđeno iz SIPA-e portalu Slobodna Bosna.

“U vezi sa Vašim današnjim upitom, obavještavamo Vas da je Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) u prethodnom periodu, poduzimajući mjere i radnje iz svoje nadležnosti, postupala po predmetima koji se dovode u vezu sa izvozom mesa u R. Tursku. U okviru tih aktivnosti prikupljena je određena dokumentacija iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, Ureda za veterinarstvo BiH, Agencije za označavanje životinja BiH i dr.

Nakon analize prikupljene dokumentacije i izvršenih provjera, SIPA je Tužilaštvu BiH na dalje postupanje dostavila odgovarajući izvještaj o poduzetim mjerama i radnjama”, navodi se u odgovoru SIPE na naš upit o istrazi vezanoj za falsifikovanje dokumentacije.

Kako smo ranije pisali, dio bh. izvoznika mesa u Tursku zloupotrijebio je bescarinski izvoz mesa, na taj način što su određene količine mesa uvozili iz susjednih država a potom izvozili u Tursku kao domaći, bh. proizvod.

Prema informacijama Slobodne Bosne, SIPA je utvrdila da su pojedini mesoprerađivači uz pomoć veterinara falsifikovali dokumentaciju (ušne markice i pasoše životinja) i na temelju falsifikovanih dokumenata dobivali potrebno odobrenje od Spoljnotrgovinske komore BiH za izvoz mesa u Tursku.

Prema pouzdanim informacijama Slobodne Bosne, dva velika izvoznika mesa u Tursku – “Bajra” iz Travnika i “Suša komerc” iz Visokog, dobile su službenu zabranu izvoza, a sve ostale firme prestale su s izvozom od 1. januara ove godine na temelju usmene naredbe resornog ministra Mirka Šarovića. Pouzdano smo doznali da od 1. januara 2016. godine Vanjskotrgovinska komora BiH, na temelju usmene nardbe ministra Šarovića, nije izdala ni jednu dozvolu za izvoz mesa u Tursku. Sam ministar Šarović o tome ne želi govoriti za medije, a svi naši pokušaji da doznamo službeni stav resornog ministarstva naišli su na debeli zid šutnje.

Prvi nagovještaji moguće zloupotrebe bescarinskog izvoza pojavili su se još sredinom protekle godine kada je primijećen snažan rast izvoza mesa u Tursku, ali u isto vrijeme i snažan rast uvoza mesa u BiH. Pri tome su izvoznici naglo oborili cijene otkupa mesa u BiH, sa prvobitnih 4,5 KM na 3,5 KM za kilogram, mada su izvozne cijene u Turskoj ostale nepromijenjene – 10 KM za kilogram.

Kako smo doznali, SIPA je u najmanje deset slučajeva utvrdila nepravilnosti kod izvoza mesa u Tursku, što čini približno 5 posto ukupnog izvoza mesa u ovu državu. Nije dakle riječ o masovnoj pojavi, no i ovi pojedinačni slučajevi mogu kompromitirati, pa i ugroziti cijeli posao koji je zamišljen kao pomoć Turske cijelom prehrmbenom sektoru BiH, od proizvođača stočne hrane i uzgoja tovnih junadi do klaoničkih kapaciteta .

Nakon katastrofalnih poplava u BiH 2014. godine Turska je dozvolila bescarinski uvoz 15.000 tona mesa godišnje iz BiH, a taj aranžman produžen je i u 2015. godini, uz jasnu perspektivu da bi se kvota bescarinskog izvoza mogla povećati na 30.000 tona, kada bh. proizvođači za to budu spremni.

Prema zvaničnim podacima Uprave za indirektno oporezivanje, izvoz mesa u Tursku prošle, 2015. godine u odnosu na prethodnu povećan je za više od 15 puta i to sa 5,6 na 86,5 miliona KM. Međutim, podaci UIO govore i o povećanom uvozu mesa u BiH, i to prije svega goveđeg, pa tako, recimo, u 2014. godini u BiH je ukupno uvezeno goveđe meso vrijedno 130,6 mil KM, a godinu kasnije, odnosno u 2015. godini, 162,7 mil KM.

Vidljivo je dakle da je dio uvezenog mesa završio na tržištu Turske.

Jedini način da se aranžman s Turskom nastavi jest taj da se hitno otkriju i primjereno kazne nesavjesni izvoznici i njihovi saučesnici. U protivnom, “posao stoljeća”, kako se nazivao bescarinski izvoz mesa u Tursku, mogao bi skončati kao korupcijska afera s vrlo štetnim posljedicama ne samo za bh. farmere nego i za ugled bh. institucija u svijetu.

(Kliker.info-SB)