hamburger-icon

Kliker.info

Ivo Josipović : Rješenje bosanske krize neće stići iz Bruxellesa

Ivo Josipović : Rješenje bosanske krize neće stići iz Bruxellesa

17 Februara
08:14 2014

ivek.2Nakon posjeta premijera Zorana Milanovića Mostaru, strasti su se uzburkale. Jedni premijerov potez pozdravljaju kao znak da će Hrvatska učiniti sve za mir u susjedstvu, a drugi, pak, kao nedopušteno upletanje u političku situaciju u Bosni i Hercegovini. Što o svemu tome misli hrvatski predsjednik Ivo Josipović?

Predsjedniče, je li nakon deset godina došlo vrijeme za “remont” Daytonskog sporazuma?

– Na to pitanje, u prvom redu, trebaju dati odgovor oni kojih se on tiče: građani i političari u BiH. Istina je, svi vide da postoje golemi problemi u funkcioniranju države. Zato, čini mi se, manje je sporno pitanje treba li Dayton na “remont”, više kakav.

Na što točno mislite?

– Ključan problem je to što u BiH ne postoji konsenzus kako bi ta država trebala izgledati, od temeljnog pitanja teritorijalnog ustroja pa do odnosa individualnih i kolektivnih prava, odnosa konstitutivnih naroda i odnosa među građanima.

Dojam je da Bruxelles nema rješenje za Bosnu, nego pušta da se stvari odvijaju same od sebe. Treba li susjednoj zemlji aktivnija uloga EU-a ili sama može izići iz krize?

– Osobno smatram da polazište prema kojemu “netko”, pa i Bruxelles, treba imati rješenje za Bosnu i Hercegovinu nije ispravno. Rješenje za BiH ponajprije trebaju imati građani te zemlje i njihovi legitimni politički predstavnici. Svi drugi mogu pomoći, davati prijedloge u dobroj vjeri, motivirati…

A Hrvatska?

– I Hrvatska je tu da, kao članica EU-a i dobronamjerni susjed, pomogne. Ali, bez konsenzusa u BiH nikada neće biti rješenja, niti ga tko može nametnuti. Ono što EU može i mora napraviti

jest da BiH ponudi projekt pristupa Europskoj uniji koji će motivirati na reforme.Uz standardni reformski paket, kakav su prihvaćale sve zemlje aspiranti na članstvo, projekt bi morao imati i motivirajuće političke kriterije s usuglašenim ciljevima političkih i drugih reformi u BiH. Mislim da svako održivo rješenje pretpostavlja konsenzus o jačanju prava i sloboda građana, jednakopravnosti konstitutivnih naroda te ekonomskim reformama i socijalnim reformama.Može li se kriza u BiH preliti na regiju? Je li Hrvatska sigurna zona, ili i nama prijete prosvjedi i nasilje?

– Ne mislim da će se kriza prelijevati iz jedne u drugu zemlju regije. Svaka država ima svoju krizu i svoje probleme, neke specifične i neke koje osjećaju sve države. Svi imamo gospodarske i socijalne probleme i moramo naći izlaz iz krize. Optimist sam, Hrvatska će sigurno, nadam se i druge zemlje, postupno izići iz krize. O uspjehu reformi ovisi hoće li biti prosvjeda. U Hrvatskoj je već bilo prosvjeda, ali su oni bili mirni, to je dio demokracije.

Ipak, gospodarska situacija izmiče kontroli Vlade. Sve više ljudi ostaje bez posla, pomaka nema, a sindikati najavljuju opći štrajk. Gdje vidite izlaz iz ove pat-pozicije?

– Sigurno sama štednja neće biti dovoljna. Po svaku cijenu mora se pokrenuti investicijski ciklus i otvarati nova radna mjesta. To je jednostavno reći, nije lako napraviti. Morali bismo promijeniti mnoge od naših obrazaca ponašanja, i prema domaćim i prema stranim investitorima.

Tu se, mislite, nismo pokazali?

– Sjetimo se samo kalvarija stranih investitora, poput onoga na Mljetu, vremena potrebnog za razne dozvole, tumačenja reciprociteta za stjecanje nekretnina, problema s vizama, nefleksibilnosti u davanju boravišta, sporosti pravosuđa i uprave…

Sve bismo te slabosti morali otkloniti. Isto tako, smatram da bi trebalo maksimalno motivirati samozapošljavanje, otvaranje novih obrta, malih tvrtki. Istina, čine se mnogi napori, doneseni su i neki zakoni koji bi mogli motivirati investitore, ali pravih rezultata još nema.

Jeste li očekivali da će Milanovićeva Vlada nakon dvije godine mandata uspjeti pokrenuti gospodarstvo? Jesu li iznevjerili očekivanja građana?

– O tome tko jest, a tko nije iznevjerio građane, najbolji će odgovor dati izbori. Ako pitate o očekivanjima, da, svi smo bili svjesni da kriza nije od jučer, da je kucala pa ušla na naša vrata i puno prije ove Vlade i svi smo, pa i sama Vlada, očekivali da ćemo lakše i brže iz krize. Na žalost, problemi, i naši specifični, i oni globalni, iznimno su duboki. Zato su nam i očekivanja bila preoptimistična.

Bili ste rado viđen gost SDP-ove županice Marine Lovrić Merzel. Vjerujete li da je ona doista županijski novac trošila za privatne potrebe?

– Da, često sam službeno bio u Županiji, tamo su pokretani projekti koje je valjalo podržati. Odlazio sam svake godine i u Jasenovac na komemoraciju. Nekoliko sam puta bio gost županice Lovrić i na privatnim druženjima, poznajemo se priličan broj godina.

Mogu reći da je svima bila izniman domaćin. Njezine dosadašnje rezultate pozitivno su vrednovali građani na izborima. A je li u njezinu radu kao županice bilo nepravilnosti, ne znam. O tome nisam imao podataka.

Optužbe na njezin račun su teške…

– Optužbe koje joj se sada stavljaju na teret su ozbiljne i nadležna će ih državna tijela temeljito provjeriti. Naravno, volio bih da se pokaže da zlouporaba nije bilo. No, ako bude suprotno, kao i svi drugi, morat će snositi posljedice.

Pred Vama su novi predsjednički izbori. Jeste li sigurni u reizbor ili se pribojavate kojeg protukandidata?

– Predsjedničku sam dužnost obavljao najbolje što sam znao i mogao, uz puno truda. Građani će procijeniti je li to dovoljno za novi mandat. Mogao bih lakonski reći kako ankete pokazuju da se ne moram bojati protukandidata i tu stati s komentarom. Primjećujem, još nitko nije izričito rekao da želi biti kandidat.

Kada je riječ o osobama koje se sada u medijima spominju kao mogući protukandidati, poštujem ih i njihove ću kandidature tretirati vrlo ozbiljno, kao i druge moguće protukandidate, bez obzira na prednost koju mi sada daju ankete. Ući ću u izbornu utrku svjestan da je jedina prava i konačna “anketa” rezultat na izborima.

Uostalom, poštovanjem protukandidata i fer kampanjom, bez podmetanja i prljavština, pokazujemo i poštovanje prema biračima i demokratskim vrijednostima o kojima svi tako puno govorimo.

Marina Karlović Sabolić (Slobodna Dalmacija)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku