Hasan Čengić: Amerikanci su me smijenili zbog izbora, a ne zbog Irana
Vijest da Antikorupcijski tim OHR-a vodi istragu protiv Hasana Čengića, aktualnog člana Glavnog odbora stranke SDA, jer je svojeručno potpisao transfer novca namijenjenog za terorističke napade na New York i Washington 11. septembra 2001. godine, naišla je na posebnu pozornost medija u regiji i svijetu. Kakve veze taj bivši logističar Armije BiH, siva eminencija stranke SDA i Alije Izetbegovića, uz kojeg se vežu deseci korupcijskih skandala i sudskih sporova, ima s napadima 11. septembra 2001., provjerili smo kod samog sudionika priče Hasana Čengića. To su apsolutne neistine i izmišljotine, koje se već godinama distribuiraju iz određenih centara, koji su ideološki vezani za bivšu Komunističku partiju i koji nastoje održati svoje medijske i političke pozicije u BiH, montiranjem procesa, izmišljanjem neistina, diskreditiranjem ličnosti koje smatraju političkom konkurencijom.
VL: Kako tumačite činjenicu da je 90 posto tranzicijskih skandala, (malverzacija, šverc, korupcija) u BiH vezano uz ime Hasana Čengića?
ČENGIĆ: To je sindrom dželata, koji se zove boljševički sustav i komunističke vrijednosti. Oni su prije rata imali mehanizam u kojem su mogli, kad god su htjeli, ljude optužiti i staviti u zatvor. Sada to rade drugim metodama, sa istim ciljem. Tu se radi o istoj političkoj matrici.
VL: Korupcijski skandali, veze s Iranom i iranskom obavještajnom službom, uvozom mudžahedina, stajali su vas prvo pozicije zamjenika ministra obrane Federacije BiH, a potom i zabrane ulaska u SAD?
ČENGIĆ: Ne bih rekao da su me vezali za iranske obavještajne službe, već su moje ime vezali za osiguranje sredstava za obnovu BiH u to vrijeme. To je bila jedna potreba unutar američke borbe uoči izbora 1996. godine. Tada je Clinton završavao svoj prvi mandat, a njegovu su administraciju optužili konkurenti-republikanci da u BiH ilegalno surađuje s Iranom. U toj unutarameričkoj borbi iskorišteno je moje ime, koje je, po meni, zlorabljeno.
VL: Je li Hasan Čengić surađivao s osobama koje je američka administracija svrstala na popis terorista. Jeste li neizravno znali da surađujete s ljudima koji će kasnije postati teret samoj BiH?
ČENGIĆ: Nisam siguran da biste i vi, ako promatrate iz pozicije Hrvatske u vremenu od 1991. do 1995 godine, bili zainteresirani događaje oko nekog terorizma u svijetu. Ja sam duboko involviran u obranu svoje države i nisam se imao vremena baviti takvim pitanjima. Terorizam, dakako, osuđujem. Ako pregledate snimke američkih TV kuća, izvješća koja su iz BiH u to vrijeme slana Senatu, nema nigdje spomena terorizma u to vrijeme. On je importiran kasnije za potrebe balkanskih igara i bitaka u kojima su srpska obavještajna služba i neki politički krugovi u BiH lansirali tu priču kako bi ona bila razumljiva za američku javnost i njihove političare.
VL: Zbog grijeha iz prošlosti BiH se ponovo spominje kao mjesto iz kojeg postoji teroristička prijetnja? To je činjenica, kako je komentirate?
ČENGIĆ: Određeni politički krugovi, prije svega američki, trebaju jednu takvu priču, prije svega zbog američko-europske borbe, o pristupu određenim važnim žarištima u svijetu i gospodarenjem resursima. U toj priči o dominaciji jednu takvu vatru treba održavati u BiH.
VL: Jeste li vi prvi uvezli mudžahedine u BiH?
ČENGIĆ: Ja se time nisam bavio. Mislim da postoji jako puno stvari koje su do sada kazane. Ja se ne bih opredjeljivao ni za kakvu pojedinačnu istinu ili stav. Politika radi na svoj način, a povijest na svoj.
VL: Jeste li za njihovu deportaciju iz BiH?
ČENGIĆ: Ja sam za legalne postupke. Država BiH nije revolucionarna boljševička tvorevina. Ona ima zakone i međunarodne obveze koji se trebaju provesti. Ona mora biti pravna država, a što će konkretno biti s pojedinačnim slučajevima, to je pitanje vladavine prava.
VL: Znači, vi ste za odlazak mudžahedina iz BiH?
ČENGIĆ: To pitanje se žestoko politizira, to neće niti na koji način riješiti. Ja sam sudjelovao u kreiranju zakona koji tretiraju to pitanje, zakon je predvidio utemeljenje komisije koja će cijeli slučaj analizirati, i ja sam podržao njezin rad, očekujući da komisija radi po slovu zakona.
VL: Kako tumačite činjenicu da se još nalazite na crnoj listi osoba kojima je zabranjen ulazak u SAD?
ČENGIĆ: Bilo bi bolje da to pitanje postavite onima koji su listu kreirali. To je apsolutno neopravdano, nekorektno i politički štetno i za BiH i za SAD. Nije dobro da Amerika u isti koš stavlja patriote koji su bili na strani obrane BiH, u čemu su politički surađivali i one koji su notorni ratni zločinci. Moje ime je u istom košu s Radovanom Karadžićem, što je loša politička poruka bh i međunarodnoj javnosti.
VL: Idemo na politički teren vaše stranke SDA, koju očito razdire unutarnja personalna nesnošljivost?
ČENGIĆ: Naša se stranka dobro ne snalazi u nekim političkim pitanjima. Stranka je podlegla pojedinačnim i osobnim političkim stavovima, umjesto općim stavovima stranke i države BiH?
VL: Kome biste prije prišli, Sulejmanu Tihiću ili Bakiru Izetbegoviću?
ČENGIĆ: Teško mije odgovoriti na to pitanje, jer sam ja u stranci bio prije njih. Sada što se radi daleko je ispod razine SDA, njezina renomea, njezina političkog iskustva i njezine odgovornosti pred domaćom i međunarodnom javnošću. SDA mora priznati činjenicu da je sastavljena od odluka u kojima se vodilo računa o državi BiH, pa tek onda o konkretnim dnevnim interesima SDA. Držim da se SDA posljednjih godina ne snalazi, da više vodi dnevnu politiku i nije pokazala veliku političku mudrost, i nije učinila puno da BiH bude dio europskih asocijacija, gdje joj je mjesto.
VL: Ispada da ste vi protiv stranačkog stava SDA kojim su bojkotirali usvajanje Zakona o reformi policije?
ČENGIĆ: Reforma policije u početku nije bio jedan od 16 uvjeta za potpisivanje Sporazuma o pridruživanju BiH s EU. To se pitanje poteglo s političkim ciljem u kojem se može ubrzavati ili usporavati taj proces. Iste probleme Hrvatska je imala s izručenjem generala Gotovine. Zbog istih razloga aktivirano je pitanje policijske reforme. EU već dulje vrijeme nije pokazala efikasnost u uspostavi funkcionalne države BiH. Ja se nadam da takva reforma policije neće biti konačna i da će to pitanje biti mijenjano.
VL: Kako komentirate izjavu Dodika da BH-Televizija nije dobra i vodi propasti BiH?
ČENGIĆ: Nama televizija treba, ne možete ukinuti autocestu zbog jedne nesreće. Treba osigurati uvjete da svi poštuju propise. Kad su u pitanju televizije državne, entitetske, one su potrebne društvu. Druga je stvar kada određene rukovodeće strukture zlorabe svoju poziciju u svoju korist ili korist određenih političkih stranaka. Na tim televizijama ima izvanrednih profesionalaca, i emisija, ali ima i onih kojima su brkovi veći od Staljinovih.
VL: Bili ste podržali utemeljenje hrvatskog kanala?
ČENGIĆ: Ja sam puno govorio o toj temi, ja bih podržao sve što integrira državu, što ispunjava prava svih triju naroda, a posebno prava na korištenje vlastita jezika. Međutim, smatram da ideja o ekskluzivnom hrvatskom kanalu nije jedino moguće i daleko je od dobrog rješenje i za BiH i za hrvatski narod, kojeg iznimno cijenim i poštujem.
Z. Jurilj (VL)
Komentari