Kliker.info

Franjevačka provincija Bosna srebrena dobila je novog provincijala, a na tu poziciju izabran je fra Jozo Marinčić, član dosadašnje uprave i ekonom provincije. Fra Jozo (56) na zasjedanju Kapitula, vrhovnog upravnog tijela provincije, održanom u Sarajevu, izabran je tajnim glasanjem, podrškom većine od 53 franjevca kapitularca, koji su kao izaslanici odlučivali u ime svih članova Bosne srebrene. Fra Jozo je na ovoj poziciji naslijedio fra Lovru Gavrana.

Stalno iseljavanje

Koji su trenutno najvažniji izazovi franjevaca u Bosni i Hercegovini?

– Sedamstoljetna historija je sva, zapravo, trajan izazov za franjevce. Svaka epoha nosila je svoje izazove i danas su franjevci pred brojnim iskušenjima, s obzirom na nedaće ratnih zbivanja. Atmosfera u našem društvu još je itekako nelagodna. Prestalo je zlo rata u onoj najgoroj varijanti, ali se osjećaju njegove posljedice u međunacionalnim napetostima, sumnjivom bogaćenju uskog sloja ljudi, pljački naroda i njegovu siromašenju, invalidnom funkcioniranju pravosuđa i državnog sistema.

S druge strane, ispražnjenost dijela župnih zajednica Bosne srebrene zbog progona katolika u ratu, njihovo kontinuirano iseljavanje u poraću, kao i pitanje pastoralnog djelovanja jesu izazovi s kojima se franjevci danas suočavaju i na koja pokušavaju pronaći primjeren odgovor.

Kakvo je Vaše viđenje na prisustvo franjevaca u Bosni kroz višestoljetnu historiju i koliko su oni danas, kao nekad, čuvari Bosne?

– Prisutnost franjevaca u Bosni može se gledati s društvenog i kulturno-vjerskog aspekta.

Što se tiče prvog aspekta, treba naglasiti sposobnost franjevaca da prihvate određene realnosti, primjerice nisu se odlučili iseliti zbog osmanskog zaposjedanja Bosne, jer su je smatrali svojom. Bili su gotovo jedini koji su sanjali višestoljetni san o slobodnoj domovini.

Takav njihov odnos i danas je neprikosnoven – stoga franjevci i dalje, ne samo na simboličan način, ostaju uistinu čuvari Bosne. Drugi moment koji bih istakao jeste kulturno-vjerski. Franjevci su njegovatelji kulture pisane riječi. Prvi su u Bosni i Hercegovini, od 1611. godine, počeli tiskati knjige na narodnom jeziku. Samostanske biblioteke i muzeji danas čuvaju bogato knjiško, arhivsko, muzejsko i umjetničko blago koje stoji visoko na ljestvici vrijednosti kulturno-historijskog naslijeđa BiH.

Šta je, trenutno, najveće bogatstvo Bosne srebrene?

– Ako bih se htio odlučiti za ono najbolje u Bosni srebrenoj, onda bih rekao da je to njegovanje tradicije suživota s drugima i drugačijima. Ona je brižno njegovana za sve vrijeme višestoljetne prisutnosti franjevaca u BiH. Naučili su poštovati kulturu i vjeru drugih, ljude drukčije pripadnosti. Tome nas je historija, koja nipošto nije bila idilična, učila od dolaska u Bosnu u srednjem vijeku, preko dugotrajne osmanske vladavine, pa sve do modernog doba. Bio je to, zapravo, na djelu duh Franje Asiškoga, utemeljitelja franjevačkoga reda.

Duh suživota

Na koji način, u današnjem vremenu, živjeti i poboljšati duh suživota na ovim prostorima?

– Mi već stoljećima živimo jedni s drugima i nemamo drugog izbora nego nastaviti putem suživota i međusobnog uvažavanja. Svaki drugi pristup je pogrešan i vodi u konflikte i sukobe koji nikome ne koriste. Kada iskreno prihvatimo jedni druge sa svim našim razlikama, koje su zaista bogatstvo, a ne prokletstvo, svima će nam biti bolje. Bojim se da više ljudi na svim stranama radi na podjelama među našim narodima nego na integraciji BiH u normalnu državu, i to isključivo zbog svojih sebičnih materijalnih interesa.

Drugi nije pakao za nas

Prošle godine papa Franjo posjetio je BiH i susreo se s predstavnicima vjerskih zajednica. Na koje bi se poruke danas valjalo podsjetiti?

– Da se bolje upoznajemo, prihvatamo, shvatimo da drugi nije pakao za nas, nego da od svakoga možemo nešto naučiti. Kao provincijal Bosne srebrene, svakako ću raditi na tome i imati na umu ono što je govorio i jedan od mojih prethodnika, fra Josip Markušić, koji je u jednom svom tekstu rekao kako su bosanski franjevci uvijek bili uz svoj hrvatski i katolički puk, ali i sve druge ljude, bez razlike vjere i nacije. Naša franjevačka misija je da širimo mir i dobro svugdje tamo gdje vladaju nemir, podjele, ratovi, sukobi, nejednakost, nepravda…

Ramiz Hajdarević (Avaz)