hamburger-icon

Kliker.info

DW o rasnim nemirima u St. Louisu : Šta Ferguson govori o Americi ?

DW o rasnim nemirima u St. Louisu : Šta Ferguson govori o Americi ?

21 Avgusta
05:58 2014

Fergusonruza1Kada je Barak Obama izabran za predsjednika, čitava zemlja je plutala u sladunjavoj utopiji o postrasističkoj Americi. Sada se otkriva surova realnost, piše njemačka štampa povodom protesta u Fergusonu.Ferguson nije poseban slučaj, smatraju američke organizacije za ljudska prava. Jer, policija i na drugim mjestima u SAD neproporcionalno upotrebljava silu protiv građana tamnije puti. Koliko Fergusona ima u Americi? Neproporcionalnost u predgrađu Sent Luisa je ekstremna. Čak 21.000 stanovnika su Afroamerikanci, a gradonačelnik je bijelac, isto kao i pet od šest gradskih odbornika. U policiji radi 50 bijelaca, od 53-oje zaposlenih.

Neredi koji su izbili zbog toga što je policajac ubio tinejdžera Majkla Brauna upravo su odraz takve situacije, smatraju mnogi. „Udio Afroamerikanaca u institucijama Fergusona je na svim poljima mali“, kaže sociolog Darnel Hant, direktor Centra za afroameričke studije na Univerzitetu u Kaliforniji.„Sve izgleda kao 40-ih godina prošlog vijeka, iz vremena prije borbe za građanska prava.“ Pa da li je onda Ferguson poseban slučaj? Ne – uvjereno je, sudeći prema anketama, 80 odsto Afroamerikanaca koji slučaju Braun na teret stavljaju pitanje rasizma. Kada je riječ o bijelim ispitanicima, njih 37 odsto to vidi na način na koji to gledaju i tamnoputi građani Amerike.

„Držati ih na kratko“

„Ferguson je primjer onog što smo posljednjih godina i decenija stalno gledali u ovoj zemlji“, kaže Lekser Kejmi, portparol „Vodeće konferencije o građanskim i ljudskim pravima“, krovnog udruženja najuticajnijih organizacija za borbu za ljudska prava.Kejmi ukazuje na više slučajeva kada su policajci pucali na nenaoružane Afroamerikance. Ono što je tada punilo naslovne strane novina širom svijeta jeste ubistvo 17-godišnjeg Trejvona Martina koga je ubio jedan od pripadnika Gradske garde na Floridi, a posebno kada je ubica prije godinu dana pušten na slobodu.

„Mogao sam i ja da budem Trejvon Martin“, rekao je tada američki predsjednik Barak Obama. Ne postoje pouzdane statistike o tome koliko često policajci ijvremena potežu za oružjem, ali proteklih godina stalno izlaze na vidjelo pojedinačni slučajevi. Prema pisanju lijevo liberalnog magazina „Mother Jones“, samo od sredine jula ubijene su četiri nenaoružane osobe crne boje kože.„Ne čuje se, međutim, ni o jednom slučaju u kojem je ubijen tinejdžer bijelac“, kaže sociolog Hant i naglašava da to nije slučajno. „Postoji mišljenje prema kojem crni muškarci predstavljaju opasnost te da njih treba držati na kratko.“ Činjenica je da crni i bijeli Amerikanci imaju potpuno različita iskustva u odnosu s policijom.

U Fergusonu je, na primjer prošle godine, od ukupnog broja istraga, njih 92 odsto vođeno protiv Afroamerikanaca, 93 odsto privođenih vozača bili su građani crne boje kože, iako je policija mnogo češće bijele ljude hvatala u nelegalnim radnjama (37 procenata), nego Afroamerikance (22 procenta).Ni taj disparitet nije specifičnost Fergusona. I u Njujorku se u rutinskim kontrolama pješaka prije svega kontrolišu Latino i Afroamerikanci. U takozvanoj praksi „Stop-and-Frisk“ u oko 200.000 slučajeva kontrolisano je svega 11 odsto osoba bijele puti.

Mit o jednakosti

„Majke i očevi crnih sinova ne mogu nikada da budu sigurni da njihova djeca neće biti maltretirana, hapšena ili zloupotrebljavana od strane policije“, kaže Lekser Kejmi. „U mnogim zajednicama osoba crne boje kože, roditelji moraju da budu sigurni da njihova djeca poznaju svoja prava kako bi preživjeli kontakt s policijom.“

Njihova udruženja zahtjevaju niz promjena, između ostalih i zabranu policijske kontrole na osnovu boje kože, veću kontrolu lokalnih policijskih snaga od strane Ministarstva pravde, te jačanje napora u prisustvu pripadnika tih zajednica i u policiji.Za sociologa Hanta su ti poznati slučajevi policijskog nasilja prije svega simptom duboko ukorijenjenih problema. „Mi imamo crnog predsjednika, a mnogim Afroamerikancima je u ekonomskom smislu mnogo gore nego prije 20 godina.“

Osobe crne puti su praktično u skoro svim oblastima života u nepovoljnijem položaju: nezaposlenost je decenijama duplo veća nego kod bjelaca, porodična primanja su za trećinu manja od prosjeka na državnom nivou, crni ljudi trostruko više žive u siromaštvu nego bjelci, a četiri puta više bivaju osuđivani.„Stalno se priča da SAD ostavile iza sebe problem rasne jednakosti. A onda“, kaže Hant, kada se dogodi nešto kao u Fergusonu, to nas navede da razmišljamo: ‘Pa čekaj malo, ovdje i dalje nešto nije u redu’.“ (Kliker.info-DW)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku