hamburger-icon

Kliker.info

Dragan Čović : Svjetske administracije podupiru naš prijedlog Ustava

Dragan Čović : Svjetske administracije podupiru naš prijedlog Ustava

14 Januara
12:39 2008

Šest hrvatskih političkih čelnika dali su novi poticaj pregovorima o reformi ustava, ističući kako BiH ozbiljno kasni za svojim susjedima u europskim integracijama. Političke krize, i domaće, i uvezene iz susjednih zemalja  u ciklusima, usporavaju ustavne promjene. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović potkraj prošloga tjedna bio je domaćin prvoga susreta hrvatskih političara nakon potpisivanja Kreševske deklaracije.

ČOVIĆ: Ključno pitanje ustava bit će svakako zemljovid, kako urediti unutrašnjost države. Svi tako prepoznaju jednu svoju kolektivnu zadovoljštinu. Kada smo dosad razgovarali o ustavu, namjerno smo izbjegavali ovu temu jer smo znali da je iznimno teška.

VL: Zašto?
ČOVIĆ: Ova tema nije složena samo u odnosima s Bošnjacima ili Srbima, nego i kada Hrvati budu međusobno vodili rasprave. Zbog toga smo nastojali utvrdili načela. Osnovne poruke Kreševske deklaracije su neupitnost BiH, ali i neodrživost sadašnje dvoentitetske podjele BiH. Nakon toga smo izašli s nadgradnjom o federalnome ustrojstvu BiH, odnosno ono što je važnije od samoga pojma federalno jest da su to četiri cjeline na srednjoj razini. Time smo nastojali dati i racionalnost ustroja zemlji, jer ne želimo ponoviti situaciju sa 14 vlada ili parlamenata. Takav prijedlog jednostavno ne može uspjeti.  

VL: Kako, međutim, do toga doći kada tri naroda zasad imaju vrlo udaljena stajališta?
ČOVIĆ: Mi ključnim smatramo što je sadržaj ovlasti tih jedinica, odnosno vrlo precizno da ima zakonodavnu, sudsku i izvršnu vlast. Kada dogovorimo što su ovlasti države, odnosno federalnih jedinica zadnji bi korak trebali biti zemljovidi. Već sada imamo različit pristup svemu tome jer srpski predstavnici očekuju da će RS ostati u sadašnjem obliku, a kod Bošnjaka imamo različito gledanje. Jedni zagovaraju unitarnu, građansku, državu, dok drugi pak misle da BiH valja decentralizirati. O ovome smo već razgovarali i tijekom dvogodišnjih pregovora o ustavnim promjenama.

VL: Bi li za vas bili prihvatljive ekonomske regije umjesto federalnih jedinica?
ČOVIĆ: Apsolutno neprihvatljivo po sadržaju, jer mi moramo uvažavati Ustav BiH i njezinu realnost. Što se tiče samoga naziva, to može biti i regija ali s vrlo preciznim atributima vlasti. Suština je da se bez srednje razine neće moći preustrojiti BiH, a pojam ekonomskih regija ne podrazumijeva izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast, pa se posve razmimoilazimo.

VL: Među Hrvatima Posavine, Srednje Bosne bilo je zabrinutosti kako će ostati izvan okvira buduće federalne jedinice, a pojedinci su vam zamjerali da s federalizacijom, BiH vraćate u nestabilno stanje ili reinkarnirate treći entitet. Ima li istine u tome?
ČOVIĆ: U BiH imamo drastično različita razmišljanja,  čak i kada razgovaramo o puno manje važnim temama. Vrlo jasno ću poručiti da ne treba postojati bojazan za područja u Posavini, gdje žive Hrvati da će biti izvan prostora koji će uređivati ono što mi danas zovemo federalnom cjelinom. Zbog toga smo i uveli načelo o diskontinuitetu države u Kreševskoj deklaraciji, a drugi je kako bi BiH zaštititi od podjele. U svakom slučaju, prostori kao što je Žepče ili Posavina, Orašje, Domaljevac Šamac, Odžak nemaju nijednog razloga strepiti da će biti prepušteni području gdje bi bili apsolutna manjina.

VL: Niste spomenuli Bosanski Brod, Derventu… Kritičari vam zamjeraju da se priklanjate Dodiku. Odričete li se prostora, gdje su Hrvati prije rata činili većinski dio pučanstva?
ČOVIĆ: Prošlih godina sam slušao previše onih koji su tako slatkorječivo pričali o Brodu, Derventi i tim prije rata većinskim hrvatskim područjima. S pravom su upozoravali na nepravdu iz Daytona i sasvim je ispravno, odnosno moralno, razmišljati tako. Zato ne želim reći da se bilo čega odričem. Politika je, međutim, sredina, ono što  je provedivo i realno. Mi sada nastojimo izmijeniti dvoentitetsku arhitekturu zemlje, za što nam je potrebna dvotrećinska potpora svakoga naroda u parlamentu.

VL: Što želite time reći?
ČOVIĆ: Možemo se držati i onoga što je idealno rješenje za BiH, pa sljedećih 50 ili 100 godina čekati da se to dogodi. No hoće li tada i ovo Hrvata što ih je ostalo i živi u BiH, ostati ovdje. Zaboravlja se da imamo 1000 kilometara granice s Hrvatskom, koja je na vratima EU. Hrvatska je već danas za brojne obećana zemlja. Siguran sam da će za deset godina Hrvatska po kvaliteti življenja biti jedna od najprivlačnijih zemalja EU. S te strane vrijeme je preznačajan faktor budući da će puno mladih Hrvata s dvojnim državljanstvom vrlo skoro biti motivirano otići u Hrvatsku.

VL: Brojne krize u zemlji odgodile su ustavne promjene. Kada ih je realno očekivati?
ČOVIĆ: Mi bismo morali u sljedećih godinu dana donijeti novi ustav, što smo govorili i u prošloj godini, a rok za završetak trebao je biti zaključno s okončanjem mandata visokog predstavnika. Napravimo li još jedan zastoj zbog policije, Kosova, naravno da ni ovi rokovi neće biti realnost. Smatram kako ne smijemo sebi dopustiti takav luksuz i trošiti više vremena. Ne želim razmišljati kao oni koji kažu sa smo ovdje živjeli i prije 500 godina i da smo opstali. Brojke nam svima skupa, a napose europski integracijski procesi danas ne daju pravo razmišljati na taj način.

VL: Prvi put šaljete vrlo ozbiljna upozorenja, ne zvučite optimistično?
ČOVIĆ: Hrvatima bi se u ovako dvoentiteski uređenoj državi moglo dogoditi da ih za deset godina ostane samo  200.000 razasutih na cijelom prostoru BiH u zanemarivim brojkama u Mostaru, srednjoj Bosni. Ja ne želim takav pristup.

VL: U svjetskim administracijama se navodno blagonaklono gleda na prijedlog vaše stranke o preustroju BiH. Možete li to potvrditi, kakva su reagiranja diplomata s kojima ste razgovarali?
ČOVIĆ: Apsolutno to mogu potvrditi. Osobno sam, ali i predstavnici HDZ-a BiH, obavili na stotine razgovora posljednjih deset mjeseci s predstavnicima svih važnijih administracija. Razmijenili smo mišljenja što je mudro učiniti kako osigurati stabilnost BiH, a ne samo što je dobro za Hrvate. U konačnici se došlo do ovoga prijedloga za koji sam uvjeren da štiti hrvatsku poziciju te Srba i Bošnjaka, kao i svih građana, što je njegova najveća kvaliteta. U načelu je dobio, ne prešutnu, nego načelnu, potporu svih važnijih administracija u svijetu. Razgovarao sam s predstavnicima američke, britanske, njemačke administracije, OHR-a i brojnih drugih. Ni od jednoga nisam dobio zamjerku za ovakav pristup. U prijedlog smo ugradili cijeli katalog ljudskih prava koja primjenjuje suvremeni svijet, ali i sve ono što uvažava našu tradiciju. Vrlo otvoreno mogu reći da je dobio potporu i predstavnika velikog broja političkih stranaka s kojima sam razgovarao.
 
VL: Ustavne promjene doživjet će svoje europsko krštenje budući da će povjerenik EU za proširenje Ollie Rehn u Bruxellesu okupiti šest vodećih političara iz BiH. Je li to znak da su ustavne promjene novi uvjet EU?
ČOVIĆ: To je svima jasno. Kada smo bilateralno razgovarali s gospodinom Rehnom, to nam je stavljeno na znanje. Mislim da će se taj susret dogoditi u sljedećih mjesec dana kako bismo raspravili sva važna pitanja za BiH, uključujući integracijske procese. Svi koji danas blokiraju ustavne promjene ne misle dobro BiH.

VL: Zašto lokalni političari uporno ponavljaju kako BiH nema veze s Kosovom, a s druge je strane evidentno da se čeka na rješavanje ovoga slučaja?
ČOVIĆ: Svi mi smo slali takve poruke zbog daljeg nepodizanja napetosti u BiH. No naivni su političari koji smatraju da je to tako. Siguran sam da će Kosovo biti neovisno za mjesec dana. Mislim da neće imati pretjeranog sigurnosnog utjecaja na BiH, ali sam posve siguran da će određeno vrijeme biti zaustavljeni pregovori o ustavnim promjenama. Tek kada se završi ovaj proces, dobit ćemo vjetar u leđa, no tada ćemo biti svjesni koliko smo vremena izgubili.

VL: OHR-ov mandat istječe u lipnju. Je li moguće provesti ustavne promjene bez međunarodne uprave?
ČOVIĆ: U ovome trenutku to je nezamislivo. Sada imamo čudnu situaciju da parlamentarnu većinu čine stranke koje se o malo pitanja mogu samostalno dogovoriti. Takvo stanje traje godinu dana. Zato mislim da uloga OHR-a mora ostati naglašena u predstojećim procesima.

VL: Znači, zagovarate ostanak OHR-a?!
ČOVIĆ: Osobno bih volio da nijedan predstavnik međunarodne zajednice ne radi ili djeluje kroz institucije BiH jer se veliki broj odavno izgubio u toj ulozi i sada šteti interesima ove države. Želio bih da budu naši partneri ili koordinatori kako bi skratili integracijske procese. Bilo bi ipak porazno da OHR 30. lipnja zatvori svoja vrata. Prije toga čina mora se donijeti novi Ustav BiH kako bi se proveli izbori u skladu s tim dokumentom. Sadašnji Visoki predstavnik unio je novu dimenziju međunarodne zajednice i njezine uloge, što nas sve ohrabruje.

VL: U Hrvatskoj je izabrana nova Vlada. Što očekujete od premijera Sanadera?
ČOVIĆ: Smatram vrlo važnim što je HDZ dobio izbore u Republici Hrvatskoj, nakon čega je splasnula kritika prema dijaspori. Ne bi bilo dobro da su glasovi iz BiH dominantno odlučivali o tome tko će biti izborni pobjednik. Dobro je za sve procese Hrvata u BiH, a napose za Hrvatsku demokratsku zajednicu BiH, što je Sanader uspio sastaviti vlast. Sada očekujemo puno više slobode u rješavanju odnosa, ne samo onih koji se tiču položaja Hrvata, nego ukupnih odnosa s BiH. Hrvatska je bila puno opterećena europskim integracijama. Vjerujem da će se sada svi čelni ljudi moći više posvetiti suradnji s prvim susjedom, najznačajnijim ekonomskim partnerom, ali i zbog činjenice da u objma zemljama žive Hrvati.

VL: Ranije se stjecao dojam kako Srbi u BiH imaju iza leđa Beograd, Moskvu, a glas iz Zagreba nije bio dovoljno snažan.
ČOVIĆ: Iz više razloga nismo imali kvalitetnu suradnju sa Zagrebom i to nije samo problem odnosa HDZ-a u BiH ili u Hrvatskoj. Kada su ustvane promjene u pitanju, ovaj smo proces vodili gotovo bez ijednog kontakta sa Zagrebom. Izbori u RH su iza nas. Mi tek ulazimo u proces ustavnih promjena. Mudrost će biti stvoriti partnerstvo i prijatelje u snaženju zagovora stabilne BiH. Na tome tragu smo i gradili platformu za ustavne promjene i siguran sam da Zagreb bez ikakvih problema sada može podržati naše prijedloge za ustavne promjene jer stvaraju jednakopravnu poziciju za sve u BiH. Za Hrvatsku ne bi bilo dobro da dočeka ulazak u EU s prvim susjedom koji ima gomilu političkih, gospodarskih i socijalnih problema.  

VL: Imate li u vezi s tim kontakte s prvim ljudima Hrvatske?
ČOVIĆ: Siguran sam da ću u sljedećih mjesec dana uspjeti razgovarati sa svim nositeljima vlasti u Hrvatskoj kako bih im iznio prijedlog ustroja BiH, ali i čuti njihove prijedloge. Preznačajno je imati njihovu potporu u predstojećim procesima. Zoran Krešić (Večernji list)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku